Prema Izvješću o indeksu percepcije korupcije u BiH za 2020., a koji je uradio Transparency International (TI) BiH Transparency International (TI), BiH je znatno nazadovala i svrstana je među države svijeta u kojima se ona i dalje pogoršava – BiH sada za 11 mjesta, indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, s ocjenom 35 (ljestvica od 0 do 100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012. godine kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu s ocjenom 42.
Prema Indeksu percepcije korupcije BiH je najlošije pozicionirana i u regiji Zapadnog Balkana te dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. U regiji je najbolje pozicionirana Slovenija s ocjenom 60, zatim Hrvatska (47), Crna Gora (45), Srbija (38) i Kosovo (36). Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije su Danska, Novi Zeland, Finska i ostale zapadne zemlje s visokim stupnjem demokracije. Najgore su zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Sirija, Somalija i Južni Sudan.
TI navodi da je, kontekstualizirajući nalaze indeksa, pandemija virusa COVID 19, bez sumnje je obilježila proteklu godinu ali i u potpunosti ogolila najmračnije lice korupcije, čiju cijenu građani nažalost plaćaju vlastitim životima. “Institucije paralizirane korupcijom, prioritet su stavile na beskrupuloznu pljačku javnih sredstava, na uštrb osiguranja adekvatne zdravstvene zaštite. Čitav period pandemije bio je obilježen netransparentim i nerazješnjenim nabavkama medicinske opreme”, navodi TI.
“Ovi, kao ni brojni drugi slučajevi korupcije u kojim kriminalni trag vodi do samog vrha vlasti, a koji su potresali BH javnost do danas nisu dobili epilog, što je dodatno urušilo ionako gotovo nepostojeći kredibilitet pravosuđa i povjerenje javnosti. Pravosuđe je umjesto beskompromisnog doprinosa rješavanju problema korupcije, postalo i samo gorući i najveći problem BH društva. Politički instrumentalizirano, bez elementarne neovisnosti i odgovornosti zahtijeva hitnu i dubinsku reformu temeljenu na provođenju detaljnih provjera svih nositelja pravosudnih dužnosti (vetting) kao prvi iskorak u borbi protiv korupcije.
BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i cjelokupnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Europska komisija među 14 prioriteta za dobivanje kandidatskog statusa. Odsustvo napretka i izravne blokade unaprjeđenja zakonskog okvira za sprječavanje sukoba interesa, financiranja političkih partija, zaštite zviždača, javnih nabavki samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira. Razmjere zarobljenosti države otvaraju pitanje legitimiteta vlasti u BiH, koji je dodatno derogiran sustavnim prijevarama i odsustvom integriteta izbornog procesa. TI BiH je samo tijekom prošle izborne kampanje dokumentirao više od 2.500 primjera otvorene zloupotrebe javnih resursa u kampanji.
Posebno zabrinjavajuće stanje je u Federaciji BiH, koja nije ni uspostavila Vladu nakon izbora prije dvije i pol godine, Ustavni sud također nije popunjen, ne postoji zakonski okvir za zaštitu zviždača, a Zakon o sukobu interesa i Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala se ne provode, što sve ukupno stanje u ovom entitetu čini anarhičnim”, ističu iz TI-ja.
„Zemlja već dugo ide u pogrešnom pravcu, ali pandemija COVID 19 i ekonomska kriza koja se javlja kao posljedica pandemije, u kombinaciji sa sve većim pogoršanjem razine korupcije mogu stvoriti vrlo zapaljivu smjesu koja BiH može uvesti u fazu visokog rizika od potpune paralize funkcioniranja institucija“, naglasio je Srđan Blagovčanin predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH, na prezentaciji Indeksa.
„U takvom kontekstu, sustavno kršenje ljudskih prava, egzistencijalna neizvjesnost građana, kao i sama životna ugroženost zbog neadekvatne reakcije vlasti na zaštiti zdravlja stanovništva mogu voditi ka eskalaciji gnjeva među građanima”, naglašeno je.
Političke partije su nesumnjivo ključni protagonisti zarobljavanja države, pod vodstvom neprikosnovenih lidera u čijim rukama je koncentrirana stvarna moć, u potpunosti su ovladali javnim sektorom, podredivši ga vlastitim potrebama na uštrb javnog interesa.
Izravnu posljedicu duboko ukorijenjene korupcije, odnosno namjere da se po svaku cijeni spriječi razotkrivanje korupcije i pozivanje na odgovornost, predstavljaju učestala kršenja ljudskih prava, na što ukazuju i međunarodni akteri, posebno u kontekstu restrikcije slobode okupljanja u Republici Srpskoj što je više puta spominjano i u izvješćima Europske komisije. Erozija demokratskih standarda, gušenje slobode govora, stvaranje atmosfere netrpeljivosti za glasove kritike višegodišnji je trend u BiH, zaključili su u Transparency Internationalu BiH.
/Republikainfo.com/