Potrajat će mjesecima dok Hormuški tjesnac, žila kucavica svjetske energetike, ponovo ne bude u punom kapacitetu. U svakom slučaju, izgleda da je najgori scenarij izbjegnut i da će cijene nafte padati, piše Deutsche Welle.
„Brodovi svijeta, palite motore. Neka nafta poteče!“ Tim trijumfalnim riječima je američki predsjednik Donald Trump najavio sporazum s Iranom koji bi trebao značiti i otvaranje Hormuškog tjesnaca. Taj morski prolaz je ključan za globalnu energetiku, jer njime prolazi oko petina svjetske sirove nafte i plina.
Još od veljače i američko-izraelskih napada Teheran je praktički zatvorio Hormuz. To je dovelo do katastrofe u opskrbi naftom. Cijena barela sirove nafte otišla je s oko 72 na, povremeno, 120 dolara, no nakon najave mirovnog sporazuma cijena je pala.
Otvaranje rezervi ublažilo krizu
Najcrnji scenarij – barel oko 200 dolara – nije se ostvario. Stručnjaci kažu da je tome doprinijela veća ponuda energenata iz SAD-a, smanjena potražnja iz Kine, puštanje strateških rezervi u promet kao i optimizam na tržištu da sukob ipak neće potrajati.
Sjedinjene Američke Države su, prema pisanju Wall Street Journala, u travnju i svibnju izvozile više od pet milijuna barela sirove nafte dnevno – za milijun više nego prije toga. Kina je pak smanjila izvoz, oslanjajući se na domaće zalihe.
„To je značajno smanjilo pritisak na cijene sirove nafte”, objašnjava Emma Li, analitičarka naftnog tržišta Kine u tvrtki Vortexa.
Daleko od toga da je Kina jedina. Između ožujka i svibnja iz skladišta nafte širom svijeta dnevno se trošilo 5,3 milijuna barela. Rezerve su pale na kritično nisku razinu. „Zalihe se smanjuju”, upozorava Jorge Leon, analitičar u norveškoj kući Rystad Energy. Prema njemu, to je moglo premostiti akutnu krizu, ali „ne može sasvim poništiti produženi prekid transporta kroz Hormuški tjesnac”.
„Ako bi se nastavilo, nije nezamislivo da cijena nafte rapidno skoči na 150 dolara po barelu ovog ljeta”, rekao je Leon za DW prošli tjedan, prije najave mirovnog sporazuma.
Zaglavljeni tankeri
No, čak i ako sporazum SAD-a i Irana bude potpisan u petak (19.6.), stručnjaci vjeruju da će potrajati nekoliko mjeseci prije nego što Hormuški tjesnac bude mogao biti korišten u punom kapacitetu. Jer, najprije ga treba očistiti od mina.
„Čak i ako se prolaz otvori, tankeri su na pogrešnim mjestima, proizvodnja i rafinerije moraju se vratiti punom kapacitetu, a ostaje i pitanje troška i dostupnosti osiguranja za brodove koji prolaze kroz tjesnac”, piše Neil Shearing, vodeći stručnjak Capital Esonomicsa. Kaže, njihova trenutna procjena je da će do kraja rujna kroz Hormuz prolaziti tek oko 80 posto ranije količine energenata.
Trajat će mjesecima
Nije stvar samo u tankerima. Rat je ostavio traga i na energetskoj infrastrukturi u zaljevskim državama. Oštećena naftna polja, naftovodi i drugo moraju se popraviti prije nego što se vrate u pogon. Tome prethode detaljne inspekcije uobičajene u ovom sektoru.
Neki proizvođači plina i nafte u regiji obustavili su proizvodnju jer više nisu imali mjesta u skladištima.
„Mora se pričekati kako bi se vidjelo koliko brzo će tjesnac zaista biti otvoren i koliko će trebati za vraćanje protoka nafte u normalu”, rekao je agenciji Reuters istraživač tržišta Nick Twidale iz australske kuće ATFX Global.
„Sigurno je da to nije pitanje tjedana, nego mjeseci”, dodao je on.
/Desk/