Hitna sjednica Doma naroda na kojoj se razmatra zahtjev izaslanice Marine Pendeš Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine po hitnom postupku, počeo je tako što je Kemal Ademović (NiP) zatražio da se prvo završi 11. sjednica na kojoj bi se trebao smijeniti Nikola Špirić s pozicije predsjedavajućeg Doma naroda i ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića, prenosi FENA.
No, Špirić nije dopustio da se raspravlja o dnevnom redu.
Na samom početku sjednice, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Kemal Ademović je kazao da je on na 11. hitnoj sjednici 2. travnja u 15 sati, prekinuo sjednicu zbog nedostatka kvoruma.
”Kako Poslovnik kaže, sjednica će se nastaviti kad se uspostavi kvorum, a točke će se razmotriti na narednoj sjednici. Ja sada otvaram nastavak 11. hitne sjednice s preostalim točkama dnevnog reda. S obzirom da je ovdje prisutan i predsjedavajući Doma, koji je mene ovlastio da prekinem sjednicu, jer nije bio prisutan ni on, a ni drugi zamjenik predsjedavajućeg, ja predsjedavanje, ako se on slaže, vraćam njemu da nastavi prekinutu 11. sjednicu”, kazao je Ademović.
Predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić je kazao da je neuobičajeno da na ovakav način počne sjednica. Nakon toga je otvorio 12. hitnu sjednicu Doma naroda PSBiH.
“Što se nas tiče (prijedlog izmjena) neće biti usvojen. Mi nećemo za njega glasati”, kazao je Konaković, pozvavši na nastavak pregovora kako bi se postiglo rješenje o brisanju etničkih prefiksa na tragu pregovora vođenih 2022. godine u Neumu.
Šefik Džaferović zatražio je pauzu od 15 minuta, a kad su se izaslanici vratili na zasjedanje, Džaferović je opet zatražio pauzu. Špirić je rekao kako ovo nije viđeno od Daytona i da je ovo dokaz nečijeg viđenja Bosne i Hercegovine.
Cvitanović: Srbi imaju državu u državi i hoće više, a Bošnjaci hoće dva člana Predsjedništva
Ilija Cvitanović je rekao kako se čini da je na djelu blokada zemlje koja će trajati zauvijek i da je vrijeme da se drugima ne biraju članovi u Predsjedništvu BiH.
”Srbi hoće kruha preko pogače. Imaju mogućnost trostrukog veta, državu u državi i hoće više. Bošnjaci hoće dva člana Predsjedništva BiH. Ulazimo vjerojatno u trajnu blokadu. Nema više igranja s članom Predsjedništva koji neće predstavljati hrvatski narod. Demokracija je kada Bošnjak bira Hrvata, a fašizam je kad Hrvat bira Hrvata”, rekao je Cvitanović i rekao kako će glasati za smjenu Špirića ali da je pređena crvena linija što se tiče hrvatskog naroda.
Čović: “Možete blokirati raspravu o Izbornom zakonu, ali to nije dobro za BiH”
Dragan Čović rekao je kako se treba vratiti na dnevni red današnje sjednice.
”Vaše umijeće komuniciranja sa javnošću vam neće pomoći, svima je jasno da želite blokirati dnevni red današnje sjednice. Nedavno sam rekao ‘Što manje znanja, to više samopouzdanja’. Hrvatski član Predsjedništva nije stvar odluke bilo koga, nego provedba odluke Ustavnog suda kao i svaka druga odluka Ustavnog suda”, kazao je Čović.
Čović je ranije kazao kako su od jučer postojale najave da će se ovako nešto dogoditi.
”Razumijem da svatko može tumačiti Ustav, ali nije svatko relevantan. Pričate da je nešto dobro raditi, jer će to izaći pred narod. Šta god netko mislio o dnevnom redu, mi možemo imati tijekom deset sjednica, jer Poslovnik ne brani, a ni praksa to ne ograničava. Razumijem da je Klub Bošnjaka blokirao Dom naroda, možete blokirati raspravu o Izbornom zakonu, ali to nije dobro za BiH. Prekršen je Poslovnik jer je prije intoniranja himne netko odlučio da se obrati. Nije dobro da se ne provode odluke Ustavnog suda BiH”, rekao je Čović.
Čelnik HDZ-a BiH u srijedu je izjavio da se radi o “malom dijelu” zakona koji se tiče izbora članova Predsjedništva BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva.
”Došlo je vrijeme da se to riješi. Za veće izmjene imamo dovoljno vremena, ali za ovo nemamo, jer o tome pričamo deset godina. Bošnjački narod imat će pravo birati, ali isto pravo mora imati i hrvatski narod, da može birati svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što već 16 godina nije moguće”, kazao je tada Čović. Da izmjene neće proći glatko najavio je čelnik NiP-a, Elmedin Konaković, rekavši kako bošnjačke stranke podupiru izmjene izbornog zakona, ali kroz cjelovito rješenje koje će obuhvatiti i provedbu svih presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu.
Konaković poziva Hrvatsku da se uključi u pregovore
“Što se nas tiče (prijedlog izmjena) neće biti usvojen. Mi nećemo za njega glasati”, kazao je Konaković, pozvavši na nastavak pregovora kako bi se postiglo rješenje o brisanju etničkih prefiksa na tragu pregovora vođenih 2022. godine u Neumu.
Kazao je kako poziva i Hrvatsku da zajedno s drugim članicama EU potakne nove pregovore čiji je cilj doći do cjelovitih rješenja.
Što predlaže HDZ
U odredbi koju je predložio HDZ BiH, a tiče se izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navedeno je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.
Prema predloženoj odredbi, “izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj”.
Predviđeno je da, “ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”.
Također je predloženo da ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno navedenim odredbama, “onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet navedenih kantona. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”.
U predloženom zakonskom rješenju se navodi da “ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno navedenim odredbama, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednom od pet kantona.
Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”.
/Desk/