Predsjednik Republike srpske (RS) i ujedno predsjednik vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, u srijedu je u Moskvi na Međunarodnoj za pitanja sigurnosti u svom govoru ponovno hvalio politiku Rusije izražavajući neprijateljstvo prema NATO-u i opravdavajući rusku agresiju na Ukrajinu.
Unatoč činjenici da mu je Sud BiH još u ožujku odredio pritvor i za njim raspisao tjeralicu jer se nije odazvao pozivu Tužiteljstva BiH koje ga istražuje pod sumnjom za napad na ustavni poredak BiH, Dodik je ovog tjedna ponovo uspio nesmetano napustiti zemlju i otputovati u Rusiju u kojoj je već bio početkom svibnja povodom 80-te godišnjice pobjede nad fašizmom.
Sada je u Moskvi sudjelovao na konferenciji posvećenoj globalnoj sigurnosti koju su organizirale ruske vlasti i na koju su se odazvale države koje s Moskvom od ranije održavaju bliske odnose.
Dodik je na tom forumu dobio priliku govoriti i pri tom tom je Rusiju nazvao “najvažnijom zemljom na svijetu” te je pravdao agresiju na Ukrajinu.
“Rusija specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini ne samo da zaustavlja širenje NATO saveza prema jezgri Euroazije nego osigurava i slobodu za slobodni svijet”, kazao je tom prigodom Dodik, iznoseći ocjenu kako je na djelu “krah zapadne civilizacije”, odnosno, kako “Zapad gubi snagu pa se iživljava na Balkanu”.
Zaključio je kako “sada pobjeđuje ruska koncepcija multipolarnog svijeta”.
Ustvrdio je i kako će izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a “također doprinijeti uravnoteženom svjetskom poretku”, a hvalio je i Kinu “jer se ne miješa u poslove drugih zemalja”.
“Danas je očito da kolektivni Zapad više nema snage nametati svoja pravila. Zapad je od pada Berlinskog zida uzeo princip sigurnosti samo za sebe. Nisu poštovali sigurnost ostatka svijeta i djelovali su samo prema svojim principima. Međutim, danas oni više nisu ključni faktor u svijetu i stvara se nova ravnoteža moći. To je poznat koncept, ali je novo što je sada na globalnoj razini. Prvi put Zapad je samo jedan stub moći. Zemlje BRIKS-a su počele stvarati tu ravnotežu i stvara se novi sistem sigurnosti”, rekao je Dodik.
The Guardian: Dodikova obitelj pregovarala o njegovom bijegu iz BiH
BiH se suočava s najdubljom političkom krizom od završetka rata 1995. godine, nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen zbog separatističkih aktivnosti, a reakcije na presudu dodatno produbile podjele unutar zemlje. U jeku napetosti, u Banja Luci je zabilježeno prisustvo mađarske policijske jedinice, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg urušavanja državnih institucija i povratka destabilizacije u regiji, piše The Guardian, a prenosi RTV HB.
Pripadnici elitne jedinice mađarske policije prešli su granicu u civilnoj odjeći, a uniforme su obukli tek kada su stigli na odredište. Po dolasku u Banja Luku slikali su se u zelenim uniformama s maskiranim pripadnicima policije RS-a. Službeno, Mađari su došli kao instruktori, ali je misija najavljena tek nakon što je njihovo prisustvo objavljeno u lokalnim medijima. Državna vlast u Sarajevu nije bila obaviještena da će do 300 paravojnih policajaca iz druge zemlje prijeći granicu.
Tajming je bio ključan – Mađari su stigli uoči ključnog i potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. veljače, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija zbog separatističkih postupaka.
Dodik, koji vodi bh. entitet RS od 2006. godine, osuđen je zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Reagirajući na presudu, Dodik je rekao svojim pristalicama da je presuda “besmislena” i pozvao ih da “budu veseli”. Zatim je izjavio da Bosna i Hercegovina više ne postoji i, u očitom potezu ka secesiji, progurao lokalne zakone kojima se zabranjuje prisustvo državnih policijskih i pravosudnih službenika na teritoriji RS-a. Dodik je insistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost suda, ali je napomenuo da ne može spriječiti svoje odvjetnike da to učine. Oni su podnijeli žalbu, a ročište se očekuje u narednim mjesecima.
Presuda i Dodikova reakcija označavaju trenutak kada je višegodišnja politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini prerasla u ozbiljnu krizu, s potencijalom da izazove podjele i na širem, europskom nivou. Pokazalo se da bi, pod pritiskom, mađarski premijer Viktor Orbán stao uz Vladimira Putina i saveznike poput Dodika, a ne uz Bruxelles.
U međuvremenu, Dodik je, po treći put od ožujka, otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time je dodatno potvrdio svoj proruski put, dok istovremeno dobiva podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu ”nezakonitom i antidemokratskom” te osobno došao u Banju Luku, a potom se sastao s Dodikom u Beogradu.
Otkako je došao na vlast, Dodik – predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – blokirao je reforme i europske integracije prijetnjama secesijom i povratkom sukoba. Međutim, Guardian navodi kako postoje znakovi da politički slabi. Bh dužnosnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvješća mađarskih medija da su Orbánove paravojne snage bile u Banja Luci spremne na izvlačebhe Dodika ako bude pritisnut i bude morao pobjeći.
To se još nije dogodilo, ali stručnjaci tvrde da je Dodikov odlazak i dalje moguća opcija. Njegova obitelj nedavno je kontaktirala visokog zapadnog dužnosnika kako bi pregovarali o uvjetima njegovog odlaska, prenosi Guardian.
Ipak, nije sigurno da će Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti prkositi presudi i međunarodnoj zajednici, pokušavajući se održati na vlasti uz pomoć svoje paravojne policije. Za samu zemlju, takva situacija predstavlja veliki rizik.
Politički analitičar Jasmin Mujanović izjavio je da je ovo najsloženiji i najopasniji trenutak za BiH od 1995. godine, te da se ova kriza može završiti samo njegovim uhićenjem ili bijegom.
U travnju je pokušano Dodikovo uhićenje nakon usvajanja iznimno radikalnog zakona, čak i po njegovim standardima. Tužiteljstvo BiH izdalo je naredbe za uhićenje Dodika i još dvojice srpskih dužnosnika, a šest tjedana kasnije dogodio se napet sukob u Istočnom Sarajevu, kada je policija RS-a spriječila pripadnike SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) da uhite Dodika. SIPA se povukla.
Presuda po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine, a moguće je i tijekom ljeta. Ako se potvrdi presuda, zabrana obavljanja dužnosti će stupiti na snagu, što bi moglo izazvati nove predsjedničke izbore u RS-u i pobjedu oporbene koalicije, spremne na suradnju preko etničkih linija i oživljavanje EU integracija BiH.
To bi također moglo značiti da će se pokušati novi, odlučniji pokušaj njegovog uhićenja, a BiH bi mogla zatražiti pomoć ili barem simboličku podršku od europskih mirovnih snaga (EUFOR).
– Jedina nepoznanica je hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti predsjedničku palaču ili će odbiti napustiti dužnost? Mislim da nitko ne zna što će uraditi – rekao je Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i visoki član oporbene Partije demokratskog progresa.
Christian Schmidt, bivši njemački ministar i sadašnji visoki predstavnik, inzistira da je za sada riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.
Na razini EU, reakcija je i dalje ograničena – Mađarska je blokirala sankcije protiv Dodika, uz podršku Hrvatske.
Međutim, financijski pritisak na Dodika raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litva su pojedinačno uvele kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da će povratak Donalda Trumpa na vlast dovesti do brzog ukidanja američkih sankcija nije se ostvarila – nova administracija pokazuje malo interesa za BiH, zaključuje se u tekstu The Guardiana.
/Desk/