Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, kazao je kako “ne zna da postoji web stranica dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke. Međutim, nakon konsultacija sa savjetnicima potvrdio je njeno postojanje.
Dok u Republici Srpskoj (RS) kleveta postaje kazneno djelo, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik svoje stavove plasira preko internet stranice registrirane na Islandu, za čije bi se objave bilo teško eventualno tužiti za klevetu, izvješćuje Radio Slobodna Europa (RSE). Izmjene Kaznenog zakona u RS kojim kleveta postaje kazneno djelo, stupaju na snagu u petak, 25. kolovoza. Inicijator zakona i njegov potpisnik je Milorad Dodik, predsjednik RS-a.
Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrirane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stupanj anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na toj Internet stranici, kažu pravnici za RSE.
Domena dodik.net je registrirana 27. lipnja prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 milijuna domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije “Withheld for Privacy”.
U odgovoru za RSE, ova kompanija navodi da “ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu”, te da “neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)”. U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se “da će u kaznenim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a”.
Što kažu pravnici?
Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a “imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik”.
Sarajevski odvjetnik Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o “takozvanim slučajevima s inozemnim elementom”, odnosno o situaciji gdje strani subjekti poduzimaju određenu radnju izvan BiH, čiji se učinci, kao što je eventualna šteta, mogu dogoditi i u BiH, odnosno kada je oštećen netko iz BiH.
Kada bi Dodika netko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.
“Bez obzira što se radi o inozemnom web portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog web portala podliježu jurisdikciji BiH”, kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impressum.
“U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje s ciljem otkrivanja osoba koje se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći s trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti”, kaže Ademović.
Objašnjava da bi se i tužitelji u eventualnom kaznenom procesu suočili s istim problemom u identifikaciji odgovornih osoba za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.
Sarajevski odvjetnik Asim Crnalić navodi kako “postoji mogućnost iznalaženja odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH”.
Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).
“On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst”, kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrirane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to “realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću”.
Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.
“Priča je identična kao i s komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dolje izredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica”, kaže on.
Dodik kaže da ne zna za Dodik.net, ali ipak zna
Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji web stranica dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.
Tako je odgovorio za RSE na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.
Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banja Luci 21. kolovoza “konsultirao sa suradnicima” odgovorio je:
“Evo, kaže da imamo (internet site), to rade momci, nije to portal, to je site”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impressuma.
Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.
Na websiteu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one s društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.
Tako je 18. srpnja na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulirano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.
Komentirajući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.
Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput veleposlanika SAD u BiH Michaela Murphyja”.
Stotine portala bez impressuma
U tekstu Kaznenog zakona RS, klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za što su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura. Što su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.
U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impressuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.
Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz lipnja 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).
Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmijenjeni Kazneni zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. kolovoza.
“Nakon ušutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impressuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u”, kaže Morača za RSE.
Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužitelju i policiji dana mogućnost odlučivanja protiv koga će pokrenuti kaznenu istragu za klevetu.
“Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravomoćnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopće ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara”, poručuje Morača.
Inače, tijekom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regije i sedam u ostalim zemljama u inozemstvu, piše RSE.
/Desk/