„Ovakvi prijedlozi su isključivo kao politički pokušaj zadržavanja moći i stvaranja političke „milicije“ i u suprotnosti s mnogim postojećim odredbama Zakona o policijskim službenicima F BiH, kao i Zakona o unutarnjim poslovima F BiH. To je vrlo jasan znak stvaranja političke i podobne „milicije“, a ne suvremene, demokratske policijske službe s educiranim i mladim policijskim kadrovima“, kaže dr.sc.Sandi Dizdarević u intervjuu za Dnevni list.
Prijedlog izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima FBiH trebao bi se danas naći pred Vladom FBiH. No, mnogi stručnjaci iz ovog polja kritično promatraju ovaj prijedlog. Među njima je i sveučilišni profesor dr.sci. Sandi Dizdarević, doktor sigurnosnih znanosti i profesor kriminalističke psihologije.
On smatra kako se radi o političkim prijedlozima koji vode stvaranju „političke milicije“ jer se prijedlozima izmjena i dopuna, između ostaloga, predviđa i mogućnost vraćanja u radni odnos umirovljenih policijskih službenika, kao i zadržavanje u radnom odnosu policijskih službenika koji su ispunili uvjete za umirovljenje. Ovo, prema Dizdreviću vodi do stvaranja „političke milicije“ i zadržavanja ratnih generacija policajaca, čime bi se unazadio proces stvaranja suvremenih, educiranih policijskih snaga.
Profesore Dizdareviću, jeste li imali priliku vidjeti predložene izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima F BiH, koji su ovih dana aktualne?
Dizdarević: Na žalost struke, jesam imao priliku vidjeti i detaljnije ih analizirati. Nemam pozitivno mišljenje o predloženim izmjenama jer u ovoj formi i sadržaju u kojem će biti na dnevnom redu Vlade F BiH, očito je kako se radi o političkim prijedlozima. Ukoliko ovakve izmjene i dopune Zakona prođu, bit ću vrlo izravan, dobit ćemo „političku miliciju“ na posljedicu struke i načela učinkovitosti i operativnosti.
Kako objašnjavate ovaj svoj stav?
Dizdarević: U predloženim izmjenama i dopunama Zakona kroz novi član 78a, koji tretira područje izvanrednog unaprijeđenja pod paravanom blokade promicanja u visoke činove policijskih službenika, nastoji se uvesti diskrecijsko pravo rukovoditelja policijskog organa da: „kada pojedinac procjeni da postoje upražnjena radna mjesta u činu glavnog inspektora ili samostalnog inspektora ili glavnog inspektora, a koja se ne mogu popuniti putem unaprjeđenja na način utvrđen zakonom“ on putem komisije vrši izvanredno unaprjeđenje. E sad, da bi bilo jasnije, u samim predloženim izmjenama i dopunama u najmanju ruku je signifikantno nekoliko stavki.
Naime, norma koju su predložili kaže: „da rukovoditelj policijskog organa može vršiti izvanredna unaprjeđenja u visoke policijske činove kada se, dobro pazite sada, na slijedeći dio norme ne mogu popuniti putem unaprjeđenje na način utvrđena zakonom“. To metodom logičkog tumačenja znači da je predloženo izvanredno unaprjeđenje suprotno zakonu, jer je zakon vrlo jasno i kvalitetno predvidio zakonita unaprjeđenja, poštujući međunarodne policijske standarde propisane San Petersburškom dekalaracijom o policiji i postojećim normama sadržanim u Zakonu o policijskim službenicima F BiH.
Također, predložene izmjene i dopune Zakona nadalje ukazuju: da će se formirati komisija koja će očito provoditi formalno određene procedure. Međutim, komisiju formira rukovoditelj policijskog organa, i u istoj će biti opet najmanja dva policijska službenika s visokim činovima koji su očito već za mirovine, pa bi vlastitim djelovanjem po instrukcijama rukovoditelja sebi osigurali produženje radnog angažmana temeljem predloženih izmjena i dopuna Zakona iz člana 122a.
Slijedeća predložena izmjena i dopuna ukazuje da se mijenja člana 122 u dijelu koji se odnosi na osnove za prestanak radnog odnosa, na način da ukoliko bi navedena izmjena prošla podobni policijski službenici i to oni po procjeni komisije, tj. rukovoditelja policijskog organa bi mogli raditi do kraja svog života.
Ovakva izmjena i dopuna nema uporište u načelu operativnosti na koje se predlagatelji pozivaju, niti ima uporište uopšte u policijsko kriminalističkoj struci.
Načelo operativnosti prema definicijama kriminalističkih autoriteta poput Petrovića obuhvaća: „pretpostavku poznavanja stanja, prilika, kriminalnih žarišta, pojavnih oblika vršenja kaznenih djela na određenom području“. Skoro identična definicija je i ona koju je dao uvaženi profesor Vodinelić. Pozivanje na načelo operativnosti u predloženim izmjenama i dopunama zakona je izvan neksusa (veze) s izvanrednim unapređenjem ili vraćanjem iz mirovine ili nastavkom policijski službenika koji bi trebali u mirovinu.
Zašto mislite da je to loše rješenje?
Dizdarević: Prvobitno jer se radi o policijskim službenicima koji su već poprilično „istrošeni“ i njihovom doprinosu se treba zahvaliti, ali budućnost rada u policijskim strukturama jesu upravo mladi kriminalisti od kojih dio već radi u policijskim strukturama. Da budem vrlo izravan, volio bih da napravimo eksperiment iz samo jedne konkretne oblasti: pozovete te koji bi se trebali vratiti u službu iz mirovine i mladog kriminalistu inspektora i postavite im hipotetičku situaciju o istraživanju suvremenih oblika kriminaliteta. Mladi kadrovi i oni koji zaslužuju zakonita unaprjeđenja, zasigurno bi imali uvjerljivo i daleko bolje rezultate samo iz razloga jer su educiraniji i prate suvremene kriminalističke tokove.
Profesore Dizdarević kako gledate i tumačite posljednju izmjenu Zakona koja se odnosi na angažiranje policijskih službenika kojima je prestao radni odnos?
Dizdarević: Isključivo kao politički prijedlog, i kao potrebu zadržavanja podobnih policijskih službenika s jedne strane, a s druge zadržavanje ratne generacije. Možemo to promatrati isključivo kao političko pitanje kojim se nastoje vratiti dug prema političko-policijskim službenicima, mislim na rukovodeće jer se radi o ratnim prijateljima. Zamislite o kakvoj bezobzirnosti i političkoj bahatosti se ovdje radi, da se predlažu izmjene i dopune Zakona prema kojim će rukovoditelj policijskog organa na osnovu vlastite procjene moći kazati i uraditi proceduru vraćanja umirovljenog policajca u redovnu službu.
U kojem statusu, u kojem činu, s kojim ovlastima i kojim rokom? To su ključna pitanja. E sad, evo hipotetičke situacije koja će pružiti odgovor na sva ova pitanja – vratite umirovljenog policijskog službenika u redovnu službu, i ukoliko bi započeo istraživanje suprotno mišljenju ili smjernicama koje mu daje rukovoditelj policijskog organa, on mu može prekinuti radni odnos. To je vrlo jasan znak nastanka političke i podobne „milicije“, a ne suvremene, demokratske policijske službe.
Profesore Dizdarević, u dijelu zakona koji je predložen kao izmjena i dopuna propisano je da ministar odlučuje o produženju radnog statusa rukovodećem policijskom službeniku. Kako gledate na te predložene izmjene i dopune?
Dizdarević: Isključivo kao politički pokušaj zadržavanja moći i stvaranja političke „milicije“. Ovakva odredba je u suprotnosti s mnogim postojećim odredbama Zakona o policijskim službenicima F BiH, kao i Zakona o unutarnjim poslovima F BiH. Evo konkretan primjer za navedenu tvrdnju: Zašto će nam onda institut Neovisnog odbora za izbor i imenovanje rukovoditelja policijske službe? Po ovome, treba ga odmah ukinuti. E, ako biste krenuli s ukidanjem onda bi međunarodna zajednica koja je uložila ogromna sredstva kazala: „stanite, to je u suprotnosti s demokratskim principima djelovanja policije“. Upravo iz tih razloga, dakle pod različitim izgovorima i paravanima. nastoje se progurati ovakve izmjene i dopune. Ako bi one prošle, onda bi članovi Neovisnog odbora bili samo osobe koje bi formalno postojale i primale određene nadoknade za svoj nerad.
Na kraju da sublimiran, ukoliko bi ovakve izmjene i dopune prošle, ušli bi se u sferu privatizacije istraga i bojim se da bi u odnosu na već postojeće, narušeno stanje pali za nekoliko mjesta unatrag. Ovakve izmjene i dopune nemaju uporište u struci i isključivo se rade i provode zbog zadržavanja trenutnih pozicija u policiji, zadržavanja ratnih generacija, a to i s druge strane znači da svi oni koji zagovaraju povratak naših građana iz inozemstva u BiH, nastoje zapravo uraditi suprotno, a to je da mnoge kriminaliste, mnoge mlade policijske službenike i dalje šalju u inozemstvo.
/Desk/