Moda je počela naglašavati ili izobličavati žensku formu kao nikada prije. Što se točno događa?
Zbogom, tjelesna pozitivnosti (body positivity). Zgnječena si pod planinom GLP-1 lijekova, korzeta, krinolina i turnira (podlošci za suknju, jastučići za bokove). Zbogom, deklarativna podrško vrlinama samoljublja onakvima kakvi jesmo. Dizajneri, medicina i tehnologija udružili su se kako bi stvorili ono što bi moglo postati definirajući trend modnih pista i crvenih tepiha u sljedećih četvrt stoljeća: prepravljanje sebe točno onako kako želimo, prenosi The New York Times.
Nakon što smo fizičko “ja” smanjili na minimum revolucijom Ozempica i Mounjara, sada prihvaćamo odjeću koja to tijelo oblikuje u ekstremni faksimil samoga sebe. Dok se približavaju revije visoke mode i sezona nagrada, postavlja se pitanje: koliko daleko to može ići?
Dobrodošli u novo modno doba rekonstrukcije.
Sve je počelo prošle sezone u Dioru, gdje je Jonathan Anderson debitirao s krinolinama (panniers) toliko velikima da su izgledale poput odskakujućih gumenih lopti. Krinoline su se pojavile i kod Christophera Johna Rogersa. Kod Gaultiera, Duran Lantink dodao je crtane obline svojim bodijima. U Schiaparelliju, Daniel Roseberry isklesao je šiljke na kukovima i stanjio struk korzetima. Isto su učinile Meruert Tolegen i Dilara Findikoglu.
Bila je tu Alba Rohrwacher na filmskom festivalu u Veneciji u Andersonovu Dioru s golemim turnirom (bustle) na pozadini; bila je tu Julia Fox na amfAR gala večeri u Londonu u voluminoznom Marc Jacobsu, s divovskim puf rukavima i jednako divovskim puf kukovima.
Zatim Lauren Sánchez Bezos, praktički posvuda, stežući se u sve tješnje korzete; razne sestre Kardashian dijelile su savjete o plastičnim operacijama, a Meghan Trainor, Amy Schumer, Mindy Kaling i Lizzo — nekadašnje glasne zagovornice „thicc“ života — pokazivale su svoja nova, mršavija izdanja u (naravno) još više korzeta.
Tu je bila i Ariana Grande na Zlatnim globusima u Vivienne Westwood s napuhnutom suknjom poput Marije Antoanete, te Chase Infiniti u zrcalnom Louis Vuitton topu nagnutom preko bokova. Čak je i Skims, tvrtka za odjeću za oblikovanje tijela, počela nuditi donje rublje s dodatnim jastučićima na bokovima i stražnjici te grudnjake s ugrađenim, vidljivim bradavicama. Nije ni čudo što je Lyst, modna tražilica, izdvojila „Nošenje tijela“ (Wearing the Body) kao jedan od šest trendova koji će definirati 2026. godinu.
„Svaka osoba koju poznajem je na neki način 10 do 20 posto onoga što je bila prije šest mjeseci“, rekao je gospodin Roseberry, kreativni direktor Schiaparellija. „Ljudi prolaze kroz transformaciju.“ To ga je podsjetilo, kaže, na poznati citat Cristóbala Balenciage o usavršavanju tijela: „Žena ne treba biti savršena niti lijepa da bi nosila moje haljine. Haljina će to učiniti za nju.“
Nema „prirodnih“ tijela
„Tijelo nikada, baš nikada nije prirodno“, kaže Valerie Steele, ravnateljica Muzeja pri Modnom institutu za tehnologiju (FIT). „Ono je oduvijek oblikovano — kroz tetovaže, visoke potpetice, turpijanje zuba, izgrađeno bodybuildingom ili razgrađeno dijetama.“
Razlika između modifikacija tijela u prošlosti i današnje situacije je u tome što su, zbog sofisticiranije tehnologije, očekivanja porasla — ljudi očekuju da sve bude što lakše i bezbolnije.
Nekada je modificiranje tijela uključivalo bol ili rad: uskraćivanje hrane, ekstremno vježbanje, stezanje, igle, noževe. Sada se to postiže injekcijom i haljinom, a bol je uglavnom ekonomska.
Istovremeno, modifikaciju tijela pokreću i suvremeni fenomeni, počevši od zaokreta prema konzervativizmu i njegovog slavljenja klasičnog ženskog tijela. „Uspon desničarske rodne politike podudara se, nimalo slučajno, sa smanjivanjem struka i prihvaćanjem pješčanog sata“, kaže Victoria Pitts-Taylor, profesorica na Sveučilištu Wesleyan.
„Savršeno tijelo sada se definira kao vitko, ali s oblinama na vrlo konvencionalan način“, kaže gđa Steele. „A mi imamo haljine koje renderiraju to idealizirano tijelo.“
Kamo to vodi?
Gđa Pitts-Taylor opisuje sadašnji trenutak kao „Igre gladi moment“, misleći na to kako se građani Kapitola u knjigama Suzanne Collins razlikuju od radnika pretvarajući svoja tijela u modne izjave.
Postoji mogućnost, kažu stručnjaci, da će konstantno „oblačenje“ tijela stvoriti još veći nesklad između fizičkog i psihološkog ja. Dissatisfakcija s našim fizičkim stanjem uzrokuje psihološku nelagodu.
Ako postoji jedna istina u modi, to je da za svaki trend postoji odgovarajuća reakcija (backlash). To znači da ako je konstruirano tijelo sada doseglo svoj vrhunac, dekonstrukcija te umjetnosti mogla bi biti sljedeća velika stvar.
Gđa Stark vjeruje da ljudi žude za autentičnošću. „Mislim da će nešto što dodirne ili osjeti stvarni čovjek, ili što izgleda kao stvarni čovjek, postati sve vrijednije.“
Problem je u tome što je, kako primjećuje Steele, „prirodno“ u ovom smislu proizvedena ideja. Toliko dugo mijenjamo svoja tijela, oblikujući ih prema modi — suplementima, laserima, vezicama i konjskom dlakom — da je teško znati kako bi „prirodno“ uopće izgledalo.
Koliko je naše polje distorzije postalo ekstremno, možda će postati jasno sljedećeg svibnja na Met Gali. Tema izložbe koju zabava slavi? „Odjeveno tijelo“, kaže Andrew Bolton, kustos Instituta za kostime. Barem onako kako je viđeno u umjetnosti. Zamislite samo te odjevne kombinacije.
Kontekstualni podaci i vizualizacija
S obzirom na spomenute trendove, važno je razumjeti kako se ideal ženskog tijela mijenjao kroz povijest, što često prati društvene promjene.
Statistika pretraživanja (Lyst 2025):
- Pretraživanja za “sculpted” (skulpturiranu) odjeću: porast od 52%.
- Pretraživanja za “bustle” (turnir): porast od 35%.
Za bolje razumijevanje povijesnih elemenata koje moderna moda ponovno koristi (poput krinolina i korzeta), možete pogledati sljedeći dijagram:
Ovaj vizualni prikaz pomaže u uočavanju sličnosti između 16., 19. i 21. stoljeća, gdje se volumen namjerno dodaje na bokove ili stražnjicu kako bi se naglasio struk.