Čak 30 članova Europskog parlamenta uputilo je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, u kojem se poziva na pokretanje istrage o ulozi Europskog komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija u, kako se navodi, pomaganju separatističkim aktivnostima Milorada Dodika u BiH. U pismu upućenom Ursuli von der Leyen, parlamentarci iz nekoliko političkih grupacija ističu kako prate situaciju u BiH te naglašavaju kako je teritorijalni integritet BiH ključan, ne samo za lokalnu, već i za regionalnu, ali i evropsku perspektivu.
Ova inicijative europskih parlamentaraca uslijedila je nakon što su mediji objavili sadržaj DOKUMENTA kojeg je navodno šef Izaslanstva Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler napisao neposredno nakon posjete komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varhelyija BiH, gdje je boravio 24. i 25. studenog i održao sastanke s političkim predstavnicima i predstavnicima vlasti.
U pismu ovih parlamentaraca navodi se da su “uznemireni eksalacijom političkih tenzija u BiH, koje potpiruje Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH”.
“Ukoliko Dodik nastoji podijeliti državu i uspostaviti neovisnu RS povlačenjem iz institucija BiH i uspostavljanjem neovisnih tijela na teritoriji RS-a te ukoliko u tome bude uspješan, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, a teške posljedice osjetit će i europska vanjska politika. Europska komisija ima ključnu ulogu u osiguravanju poštivanja zaključaka Daytonskog sporazuma i osiguravanju mira u BiH. Ne dijele sve zemlje Europske unije ove ciljeve. Izvješćuje se o tome da trenutna mađarska vlada aktivno podržava Dodikovu kampanju podjele BiH i kroz 100 milijuna eura pomoći koju Mađarska daje RS-u uoči Općih izbora u BiH”, navodi se u pismu parlamentaraca EU-a.
Oni su se kritički osvrnuli na rad Europskog komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija i njegovu ulogu u podržavanju Milorada Dodika.
“Još više uznemirava objavljeni dokument koji je potpisao šef Europskog izaslanstva u BiH Johanna Sattlera, u kojem stoji da se Oliver Varhelyi otvoreno dogovara s Miloradom Dodikom o raspadu BiH. Izvješća pokazuju da se komesar Varhelyi složio s Dodikom o datumu održavanja posebne sjednice Narodne skupštine RS-a i o šestomjesečnom moratoriju na zakone koji uključuju unilateralno povlačenje iz državnih institucija. Evropski komesar ne može se ponašati u suprotnosti sa službenom politikom Europske unije prema Zapadnom Balkanu”, poručuju ovih 30 zastupnika.
Nadalje zaključuju da, ukoliko se nepristranost i neutralnost komisije dovodi u pitanje, geopolitički balans postaje automatski ugrožen.
“U tom kontekstu, pitamo vas smatra li Komisija da je rad komesara Varhelyija u skladu sa službenom politikom EU prema BiH? Možemo li očekivati internu inspekciju koja će procijeniti jesu li njegove aktivnosti u skladu s njegovom ulogom komesara za proširenje EU? Kakav je stav Komisije po pitanju teritorijalnog integriteta BiH i kako Komisija planira da se zaključci Daytonskog sporazuma ne krše?”, zaključuje se u pismu parlamentaraca upućenom predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.
Podsjetimo da je u prosincu objavljen sadržaj dokumenta kojeg je navodno šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler napisao neposredno nakon posjete komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varhelyija BiH, gdje je boravio 24. i 25. studenog i održao sastanke s političkim predstavnicima i predstavnicima vlasti.
Izuzev detalja dogovora kojim se definirao pokušaj izlaska iz trenutne krize, kao glavni krivac za istu imenovan je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
Što je sporno u dokumentu?
Kao rezultat sastanak koje je održao tijekom posjete BiH, Varhelyi je kazao kako politički lideri razumiju rizike te su svi iskazali spremnost za postizanjem rješenja.
“Kao takav, član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i lider SNSD Dodik signalizirao je spremnost za dvije stvari. Prvo, odgađanje glasanja o unilateralnom povlačenju RS iz državnih institucija u periodu od 6 mjeseci. Drugo, o povratku predstavnika RS u tijela za donošenje odluka na nivou BiH kako bi se radilo na implementaciji EIP, uključujući i reforme u tu svrhu”, piše dalje u izvještaju kojeg potpisuje ambasador Sattler a čiju kopiju je objavio portal Istraga.ba.
Kasnije se u izvještaju ističe kako je komesar pojasnio da će sjednica stvarno biti održana ali kako će se najaviti moratorijum od šest mjeseci na donošenje zakona o unilateralnom povlačenju iz državnih institucija. Ovo je dogovor, a predstavnici RS bi se smatrali odgovornima za bilo kakvo suprotno djelovanje.
Podsjećamo, sjednica Narodne skupštine RS na kojoj su izglasani zaključci o povlačenju suglasnosti entiteta o osnivanju pojedinih državnih institucija održana je 10. prosinca.
U dokumentu se dalje navodi kako u smislu premošćivanja teške političke situacije, komesar je uvidio da je moguće postići labav politički dogovor koji se fokusira na tri teme.
“Prvo, rješavanje pitanja državne imovine na osnovu zajedničkih kriterija i u bliskoj suradnji sa SAD-om i OHR-om. Drugo, adresiranje amandmana bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka na Kazneni zakon kroz usvajanje zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH. Treće, ustavna i izborna reforma”, ističe se i dodaje kako je Dodik izrazio spremnost prihvatiiti sve u svezi treće točke što dogovore političke stranke u Federaciji BiH.
Prema detaljima izvještaja, član Kolegija Doma naroda BiH i lider SDA Bakir Izetbegović “smekšao” je stav po pitanju usvajanja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH u svezi sa Inzkovim amandmanima, a u sastancima sa oporbenim strankama RS, komesar je tražio od svih da se konstruktivno uključe kako bi se postiglo rješenje za trenutnu blokadu.
Komesar je dalje pojasnio razloge posjete Banjoj Luci i Mostaru, kao način iskazivanja poštivanja i ispunjavanja prethodno datih obećanja.
“Potcrtavajući nestabilnu prirodu ustanovljenog političkog dogovora, komesar je naglasio kako su postavljeni rokovi za njegovo provođenje, što bi omogućilo rješavanje mnoga pitanja do kraja godine. Politički akteri bi se smatrali odgovornima za obećanja koja su dali. Jedan od težih problema je pitanje Ureda visokog predstavnika i nespremnost predstavnika RS da priznaju visokog predstavnika Schmidta kao legitimnog”, ističe se u dokumentu i dodaje da je komesar je pojasnio kako je potrebno tražiti tehnička rješenja koja bi omogućila postupno priznanje Schmidta kroz rad na problemu državne imovine sa OHR-ovim ekspertima.
Tajni plan i “dimne” Dodikove izjave
U jednom od zaključaka navodi se kako je dogovoreno kako bh. politički akteri neće davati informacije o planu djelovanja, nego će umjesto toga komesar u izjavi na kraju posjete dati jasne i jednostavne poruke o daljim koracima.
“Pozitivnom je ocijenjena i činjenica da će komesar obaviti komunikaciju o sporazumu, jer bi to pokazalo kontinuiranu relevantnost i sposobnost EU da rješava pitanja na Zapadnom Balkanu”, ističe se.
Komesar je pojasnio da su Dodikove izjave u medijima koje se odnose na državnu imovinu više poslužile kao “dimna zavjesa, a ne kao pravi požar”, ali i kako bi sve ovisilo o razvoju situacije u narednom periodu.
Nepriznavanje visokog predstavnika Schmidta je označeno kao “usko grlo” te je komesar istaknuo kako je nužno pažljivo raditi na ovom pitanju i pronaći rješenje kroz poziv ekspertima OHR-a da olakšaju rad na političkom rješenju za pitanje državne imovine prije nego se zakon pošalje na usvajanje.
“Potcrtavajući značaj mandata OHR-a i to da nije krivica visokog predstavnika Schmidta što je trenutna situacija takva kakva jest, komesar je podijelio iskrenu ocjenu kako je njegov prethodnik, visoki predstavnik Inzko, kriv za trenutnu političku situaciju u BiH kao i delegitimizaciju OHR-a”, navodi se u dokumentu i dodaje kako je činjenica da je Inzko odluku o nametanju dopuna zakona donio na zadnji dan svog mandata “problematična”.
“Posebno zato što se radi o važnoj odluci, trebalo je da se bazira na detaljnoj diskusiji u koju bi svi bili uključeni. Postavlja se pitanje kako to sada isrpaviti. Komesar je obećao kako namjera EU nije umanjiti ulogu visokog predstavnika, već da je situacija takva da zahtijeva uzimanje u obzir stvarne situacije na terenu”, ističe se i ponavlja kako bi rad sa OHR-om na pitanju državne imovine utjecao na to da srpski predstavnici prihvate visokog predstavnika Schmidta.
Na kraju izvješća je istaknuto, Specijalni predstavnik EU u BiH je naveo, kako deblokada rada Parlamenta BiH ovisi o rješavanju problema takozvanih Inzkovih amandmana.
Reakcija iz EU-a u BiH: Komesar Varhelyi protivi se Dodikovim planovima
Nakon što je ovaj dokument objavljen, a koji je, kako se sada vidi, bio i povod pisma 30 eu parlamentaraca, iz Izaslanstva posebnog predstavnika EU u BiH reagirali su pisanje pojedinh medija i objavu okumenta kojeg je navodno šef Izaslanstva Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler napisao neposredno nakon posjete komesara za proširenje i susjedstvo Olivera Varhelyija BiH, gdje je boravio 24. i 25. studenog i održao sastanke s političkim predstavnicima i predstavnicima vlasti.
“Činjenica da je član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izvijestio komesara Varhelyija tijekom njegove posjete BiH 24. i 25. studenog o svojoj namjeri sazivanja sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske za 10. prosinca kako bi započeo proces povlačenja nadležnosti, ni na koji način ne implicira da je za takve planove dobio pristanak niti suglasnost. Naprotiv, komesar Varhelyi se usprotivio ovim planovima”, istaknuto je u reakciji iz Izaslanstva posebnog predstavnika EU u BiH.
Navode kako je stav komesara Varhelyija o povlačenju nadležnosti koje je najavilo rukovodstvo Republike Srpske jasno izražen tijekom ove posjete u njegovim izjavama za medije.
“Komesar Varhelyi je naglasio da bi planovi rukovodstva Republike Srpske za urušavanje državnih institucija udaljili BiH od usklađivanja s pravnom stečevinom EU i stavili europski put na čekanje. Izuzev toga, istaknuo je da će se to negativno odraziti na ekonomiju i građane. Komesar je ovaj stav ponovio i u razgovoru s Miloradom Dodikom prije nekoliko dana. Komesar Varhelyi je pozvao Milorada Dodika da ne poduzima nikakve jednostrane i ireverzibilne korake ka urušavanju institucija na državnoj razini.
Iako zaključci koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 10. prosinca nemaju izvršnu snagu, samo njihovo usvajanje predstavlja daljnji korak slijepom ulicom u pravcu eskalacije. Ovakav stav je ponovo potvrđen u zajedničkom priopćenju zemalja članica Kvinte i EU koji je objavljen 10. prosinca. EU je u potpunosti opredijeljena za teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine i odbacuje svaki plan koji bi narušio ustavni okvir BiH”, zaključuje se u reakciji iz Iz Izaslanstva posebnog predstavnika EU u BiH.
No, kako se čini, Vahelyi će morati svoju nepristranost bolje objasniti vodećim liderima EU-a.
(Republika/V.S.H.)