Tri mjeseca traje jedna od najvećih, a prema mišljenju mnogih i najveća politička kriza u BiH. Glavna ravnateljica europskog odjela službe za vanjske poslove Unije (EEAS) Angelina Eichhorst sutra dolazi u Sarajevo, zajedno s posebnim američkim izaslanikom Matthewom Palmerom. Oni će razgovarati s bh predsjednicima najjačih političkih stranaka. Bh lideri su pokazali da nemaju snage za kompromis, a da ih ni politička kriza, ni teško ekonomsko-socijalno stanje u državi, ne može poremetiti iz njihove vječne “popodnevne sieste”. Ali, prema ocjeni mnogih analitičara, angažman SAD-a i EU-a nije šala te bi mogle „raditi“ ili „mrkva“ ili „batina“. Kako za koga.
Ovaj tjedan u BiH priprema se svojevrsni diplomatski desant dužnosnika SAD-a i EU-a u posredničkoj misiji stabiliziranja stanja i završetku političke krize u BiH te pokušaja dogovora vodećih bh. lidera. Hoće li i koliko u tome biti uspješni, hoće li strana medijacija uspjeti milom ili možda silom privoljeti sve lidere na kompromis i što se realno može očekivati od lidera koji rijetko u čemu uopće mogu postići dogovor? To su otvorena pitanja, kao što je i otvoreno pitanje borba protiv tzv. visoke korupcije. No, ono što je jasno je to da su i američka, ali i “uspavana” i “vječno zabrinuta” EU administracija bh krizu shvatili vrlo ozbiljno, ali i da je krajnji rok za rješavanje dugo tinjajućih problema, piše Dnevni list.
Budi li se ‘uspavana’ Europa?
Tri mjeseca traje jedna od najvećih, a prema mišljenju mnogih i najveća politička kriza u BiH. Glavna ravnateljica europskog odjela službe za vanjske poslove Unije (EEAS) Angelina Eichhorst sutra dolazi u Sarajevo, zajedno s posebnim američkim izaslanikom Matthewom Palmerom. Oni će razgovarati s bh predsjednicima najjačih političkih stranaka.
Međutim, dok su ostali visoki dužnosnici EU-a do sada diplomatski “izražavali zabrinutost političkom krizom i razvojem događaja u BiH”, Eichhorst je bila prva dužnosnica EU koja je izravno kontaktirala i razgovarala sa predsjednicima tri najjače nacionalne stranke Bošnjaka, Hrvata i Srba, Bakirom Izetbegovićem, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.
“Istaknula je potrebu da se prestane s razdornom i provokativnom retorikom i djelovanjem. To se odnosi i na preispitivanje jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Ponovila je nedvojbenu opredijeljenost Europske unije i potporu EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, ističući da je što raniji dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi od najveće važnosti”, izvijestili su iz Izaslanstva EU-a o ovim razgovorima.
Eichhorst svakako ima podršku svog američkog kolege Matthewa Palmera koji sada, za razliku od svoje prijašnje dužnosti izaslanika za zapadni Balkan, sada ima zadaću baviti se reformom Izbornog zakona BiH, teškom dugogodišnjom temom oko koje se lome nacionalna koplja. Za razliku od uvriježene floskule kako se “domaći političari moraju dogovoriti”, za sada jedini, konkretan prijedlog američke administracija za rješenje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava je taj da bi se problem mogao riješiti uklanjanjem etničkih prefiksa kod tri člana Predsjedništva BiH. To nije prošlo sjajno – sa svojom argumentacijom odbili su ga i u HDZ-u BiH i u SNSD-u.
Plenkoviću Bruxellesu kritizirao Dodika nakon sastanka s Čovićem
Čak je i distancirani i odmjereni predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković na nedavnom summitu u Bruxellesu konkretno upozorio na stanje u BiH i na tenzije koje postoje, a za Milorada Dodika istaknuo je kako svojim najavama šalje poruke destabilizacije BiH. No, ono što je možda prošlo “ispod radara” je i da se, nekoliko dana prije briselskog summita, s Plenkovićem u Zagrebu sastao predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gdje su, prema službenom priopćenju, razgovarali o “niz aktualnih pitanja”. Postoje li poveznice ovog sastanka s Plenkovićevim istupom u Bruxellesu?
Ipak, vremena više nema, u sljedećoj, izbornoj godini neće se moći odlučivati o Izbornom zakonu. Bh lideri su pokazali da nemaju snage za kompromis, a da ih ni politička kriza, ni teško ekonomsko-socijalno stanje u državi, ne može poremetiti iz njihove vječne “popodnevne sieste”. Ali, prema ocjeni mnogih analitičara, angažman SAD-a i EU-a nije šala te bi mogle „raditi“ ili „mrkva“ ili „batina“. Kako za koga.
Američki tim za zapadni Balkan
Nakon izbora Joea Bidena za novog američkog predsjednika, krenuo je aktivniji američki angažmana ne samo u BiH, nego i na zapadnom Balkanu kao strateškom cilju obrane od ruskog utjecaja, ali i zaštite do sada uloženih milijardi dolara. Tako je Biden na “nemirni zapadni Balkan” poslao diplomatske veterane kako bi pomogli u rješenju kriza. U američkom timu za Balkan su redom iskusni diplomati.
Tako je Christopher Hill, nekadašnji posebni izaslanik za Kosovo tijekom rata i bivši veleposlanik u Skoplju i Iraku, imenovan za novog veleposlanika u najznačajnijoj ‘destinaciji’ – Beogradu. Hill je, uz Richarda Holbrookea, aktivno sudjelovao u kreiranju Daytonskog mirovnog sporazuma.
Bidenova administracija Jeffreya Hoveniera, bivšeg dužnosnika američkog veleposlanstva u Zagrebu i člana međunarodnog tima za pregovore o Kosovu, a sada zamjenika veleposlanika u Turskoj, šalje za veleposlanika na Kosovu, dok diplomatski veteran Michel Murphy kojem su specijalnost NATO i područje sigurnosti u Europi i Balkanu, dolazi i u Sarajevo. On je novi veleposlanik SAD-a u BiH i također ima značajnu karijeru – već je radio kao poseban savjetnik u američkom veleposlanstvu u Sarajevu i Kosovu kao vršitelj dužnosti veleposlanika.
I Gabriel Escobar je vrlo dobar poznavatelj (ne)prilika na Balkanu. On je radio u američkom veleposlanstvu u Beogradu, a sada je posebni izaslanik za Balkan, sa službenom dužnošću “zamjenika pomoćnika državnog tajnika za Europu i Euroaziji”.
No, dok američki tim već djeluje, a američka administracija drži se stava da je jedno od najboljih rješenja za rješavanje krize zemalja zapadnog Balkana ulazak u EU, sama EU je po ovom pitanju je više nego podijeljena. Ostaje za vidjeti rezultate ove diplomatske ofanzive na BiH, piše Dnevni list.
/Republikainfo.com/