Deset lokalnih zajednica iz entiteta Republika Srpska je “naprasno” odustalo od suradnje s USAID-om. Njih devet predvode kadrovi vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika (SNSD), a desetu Dodikov koalicijski partner, Ujedinjena Srpska, piše Radio Slobodna Europa.
Zamislite da vam neko pokloni 25.000 eura i podrži rad vašeg poduzeća, ne tražeći ništa zauzvrat. Upravo takvu pomoć je dobilo poduzeće “Agroplus” iz Prijedora, na sjeverozapadu BiH, koje se bavi uzgojem voća i prodajom proizvoda za poljoprivrednike.
“Tražili smo 2019. godine pomoć za izgradnju suvremene hladnjače za voće. Sami iznos nije mali, pa su nam ta sredstva itekako dobrodošla i to nam je tada puno značilo. Evo sad nam kreće berba, temperatura je skoro 40 stupnjeva Celzijusa, i bez hladnjače bi imali ozbiljan problem gdje uskladištiti tu jabuku do prodaje”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Dragan Zornić, direktor poduzeća Agroplus.
Polocinu iznosa je to poduzeće dobilo od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), kroz program “Diaspora invest”, čiji je cilj podržati ulaganje bh iseljeništva u domovinu.
Druga polovica je stigla iz proračuna Opštine Prijedor, jer su lokalne zajednice partneri u ovom projektu, koji postoji od 2017. godine. Međutim, ove godine će brojni gospodarstvenici iz RS ostati uskraćeni za mogućnost dobijanja bespovratnih sredstava USAID-a.
Naime, deset lokalnih zajednica iz ovog entiteta je “naprasno” odustalo od suradnje sa USAID-om. Njih devet predvode kadrovi vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika (SNSD), a desetu Dodikov koalicijski partner, Ujedinjena Srpska.
Iz Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH, kako su rekli za Radio Slobodna Europa, optužuju Milorada Dodika, predsjednika entiteta RS, da je vršio pritisak na kadrove svoje stranke u lokalnim zajednicama kako bi odustali od suradnje s USAID-om.
RSE je kontaktirao vlasti u svih deset lokalnih zajednica, ali je većina njih odbila govoriti o ovoj temi.
Dodik, njegova djeca Igor i Gorica, te brojni suradnici su pod sankcijama SAD-a, zbog “antidaytonskih, koruptivnih i antidemokratskih aktivnosti”.
Iz Dodikove stranke poručuju da im podrška USAID-a ne treba, jer “pomoć koju nudi američko veleposlanstvo nema realne učinke, već se svodi na obuke i propagiranje”. Dodaju kako “ne postoji bosanska dijaspora”, odnosno da ih zanima isključivo “srpska dijaspora”.
Argumenti američkog veleposlanstva protiv Milorada Dodika
Deset lokalnih zajednica, koje su izabrane za sudjelovanje u programima “Diaspora invest” i “Local Governance”, su naprasno odustale od suradnje, nakon što su primljene na jedan ili oba navedena programa podrške, naveli su za RSE iz Ureda za odnose sa javnošću američkog veleposlanstva.
Dodaju da je riječ o lokalnim zajednicama: Čelinac, Foča, Gradiška, Laktaši, Nevesinje, Petrovo, Prnjavor, Srbac, Zvornik i Stanari, te da su sredstva i podrška zbog toga preusmjereni na druge lokalne zajednice.
Ne postoje službeni podaci o broju nezaposlenih u navedenim općinama koje su odustale od projekata. Prosječna neto plaća se kreće se od 1.061 KM (oko 540 eura) u Petrovu do 1.575 KM(oko 805 eura) u Stanarima, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS-a.
“Lideri lokalnih zajednica, koji su odlučili ne sudjelovati u programima, uskratile su svojim stanovnicima mogućnosti ekonomskog razvoja i boljeg života. Do sada je program ‘Diaspora Invest’ podržao 55 poduzeća u entitetu RS, što je donijelo više od 20 milijuna američkih dolara investicija dijaspore u privatni sektor, te otvaranje više od 920 radnih mjesta”, navode iz Ureda za odnose sa javnošću za RSE.
Objašnjavaju da su kroz program “Local Governance” prethodnih godina rješavana važna pitanja za lokalne zajednice, poput sigurnosti, okoliša, i transparentnosti proračunskih sredstava.
“Nažalost, još uvijek postoje načelnici/gradonačelnici u RS-u, kojima je veći prioritet udovoljiti Miloradu Dodiku i njegovim uskim političkim interesima, nego unaprijediti svoje zajednice”, poručuju iz veleposlanstva za RSE.
Dodikovi načelnici, uglavnom, bez komentara
Milorad Dodik se nije odazvao na poziv RSE za komentar navoda iz američkog veleposlanstva, ali je o temi za RSE govorio Miroslav Vujičić, zastupnik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.
“Većina projekata koji dolazi od Sjedinjenih Američkih Država i financirani su putem veleposlanstva nemaju nikakve konkretne učinke, odnosno ne donose ništa konkretno. Navedite mi jednu jedinu općinu gdje su investirali u bilo koji infrastrukturni projekt”, kaže on.
Objašnjava kako mu je “neshvatljivo da će ljudi koji žive duži vremenski period u inozemstvu, investirati u BiH”, te dodaje da “ne postoji bosanska, već samo bošnjačka, hrvatska i srpska dijaspora”.
“Vjerojatno su načelnici iz SNSD-a prepoznali ovo što ja govorim, pa nisu sudjelovali u projektima”, kaže Vujičić, i dodaje da načelnici ovih lokalnih zajednica imaju “određenu slobodu za rad i djelovanje u stranačkom smislu”, te da, po njegovom mišljenju, “nije bilo te vrste pritisaka” o kojima govori američko veleposlanstvo.
Mlađan Dragosavljević, načelnik Općine Srbac, je u kratkom telefonskom razgovoru negirao za RSE da se ova lokalna zajednica povukla iz projekta, te da je bilo pritisaka Milorada Dodika.
“Nikakav pritisak nije vršen od bilo koga, i bilo bi apsurdno i da jest. Ta informacija nije točna, bar što se tiče moje lokalne zajednice”, rekao je Dragosavljević za RSE, odbivši detaljnije govoriti o razlozima odustajanja.
I ostali načelnici su odbili govoriti o ovoj temi, dok su pisani odgovori stigli jedino iz Laktaša i Gradiške.
Grad Laktaši je konkurirao na USAID-ov projekat pomoći lokalnoj samoupravi za unaprijeđenjem usluge, izgradnji povoljnijeg poslovnog okruženja i bolje suradnju s civilnim društvom i privatnim sektorom, ali je “naknadno utvrđeno da se aktivnosti projekta u velikoj mjeri preklapaju sa aktivnostima drugih projekata u koje je grad uključen”, navodi se u odgovoru za RSE.
Slične aktivnosti Grad Laktaši provodi sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP), te s Gospodarskom komorom Republike Srpske.
“Kako ne bismo duplirali aktivnosti, i ponovili nešto što smo već uradili, odlučili smo ne sudjelovati u projektu USAID-a, jer se on odnosi samo na tehničku podršku lokalnim zajednicama, koju već dobivamo kroz nekoliko programa i projekata”, stoji u odgovoru, uz dodatak da je Grad Laktaši iskazao zanimanje za buduću suradnju s USAID-om.
Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, naveo je da je ova lokalna zajednica “s velikim entuzijazmom primila vijest da je primljena u program “Diaspora invest”, ali kako je bila prinuđena povući iz učešća nakon detaljnog razmatranja.
Kao razloge, gradonačelnik Adžić je naveo globalnu inflaciju, nedostatak proračunskih sredstava za učešće u programu, te nedostatak dovoljnog broja zaposlenih, s obzirom da Gradiška sudjeluje na još 16 međunarodnih projekata.
Tekst RSE u cijelosti pročitakte OVDJE.
/Desk/