Povodom nadolazećeg Međunarodnog dana žena odvjetnica iz Mostara, Nada Dalipagić istaknula je važnost osnaživanja žena i jačanja razvoja svijesti o važnosti žene na svim društvenim poljima.
“Svim našim divnim majkama bakama, kćerima, prijateljicama i svim ženama svijeta treba čestitati 8. ožujka jer je to međunarodno priznati Dan žena. Ali istovremeno poticati razvoj svijesti o važnosti žene u svim segmentima društva, razvijati svijest o zabrani svakog nasilja prema ženama i to fizičkog, psihičkog, seksualnog kao i sve prisutnijeg ‘ciyber’ nasilja – cyberbullying”, rekla je odvjetnica Dalipagić.
Posebno je naglasila solidarnost kako žene ne smiju ignorirati nasilje nad drugim ženama u društvu.
“Svaka od nas žena u svom okruženju ne smije svjesno okretati glavu od spoznaje da netko pati od nasilja. Osloboditi se svakoga straha i srama, prijaviti nasilnike nadležnim institucijama i vraćati ženama dostojanstvo i samopoštovanje koje zaslužuju. Napose osuditi svaku objavu na društvenim mrežama ili tekst cyber nasilnika koji u svojoj nemoći gaze dostojanstvo žene u svojoj mržnji, što je dovelo do niza tragedija u našem okruženju. Dakle, budimo slobodne i samosvjesne žene na radost našu, naših obitelji i naših prijatelja”, kazala je odvjetnica Nada Dalipagić za portal Hercegovka.net.
Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i gospodarskoga rasta uslijed kojega je dolazilo do prosvjeda potaknutih lošim radnim uvjetima. Žene zaposlene u tekstilnoj industriji javno su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Prosvjede je rastjerala policija. Te iste radnice osnovale su sindikat dva mjeseca kasnije.
Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je oko 15 000 žena stupalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine, Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji poklopili su se s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Uoči Prvoga svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale prosvjede za mir.
Prosvjedi prigodom Međunarodnoga dana žena u Rusiji bile su prvi stadij Ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskoga razdoblja koristio za obilježavanje „herojstva radnica”.
U nekadašnoj Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkoga režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon Baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministkinje.
Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Godine 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. ožujka proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. [2] Od tada UN i brojne zemlje obilježavaju Međunarodni dan žena, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.
/Desk/