Razgovarala: Vera Soldo/Republikainfo.com
Zajedno s predstavnicima županijskih službi za zapošljavanje Tuzlanske i Bosanskopodrinjske županije, te Distriktom Brčko potpisali se ugovor o realizaciji Reformskog paketa koji će se uz podrŠku vlade Švicarske provesti u okviru projekta zapošljavanja mladih – YEP. Molim da pobliže pojasnite ovaj projekt i kako će isti koristiti mladima.
– Projekt zapošljavanja mladih (YEP) je projekt koji se implementira od strane njemačke kompanije GOPA mbH, kroz predstavništvo u BiH, a financira ga Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC). Široka lepeza projektnih aktivnosti bi trebala doprinijeti boljoj integraciji mladih u tržište rada, te u skladu sa tim projekt želi postići ciljeve koji su usmjereni na unaprijeđenje rada javnih službi za zapošljavanje, unaprijeđenje pristupa mladih uslugama javnih službi za zapošljavanje, posebno njihovim aktivnim mjerama na tržištu rada, podizanje svijesti i informranje šire javnosti o pitanjima mladih u BiH.
Kako bi se postigli ovi ciljevi bit će uspostavljenje ogledni uredi u kojima će biti predstavljene dobre prakse koje će biti usmjerene na individualni pristup nezaposlenim osobama. Individualno savjetovanje će omogućiti prepoznavanje poteškoća koje pojedina nezaposlena osoba ima u procesu traženja zaposlenja, te samim tim će se provoditi ciljane aktivnosti.
Jedna od njih će biti i uspostavljanje Kluba za traženje posla, koji ima za svrhu mlade i dugoročno nezaposlene osobe osnažiti u procesu traženja zaposlenja, dati im potrebne alate, motivirati ih i usmjeravati. Također, usmjeriti ćemo svoje aktivnosti ka poboljšanju suradnje sa poslodavcima, jer su oni ti koji zapošljavaju, razdvojiti aktivne mjere zapošljavanja od pasivnih i sl. Uporedo sa razvijanjem ljudskih kapaciteta u Službi, kako bi zaposlenici stekli dodatne vještine kojima će rad biti značajno unaprijeđen, uvest ćemo i sustav mjerenja učinaka.
Konačni cilj je usmjeravanje rada Službe ka orijentiranju na postizanje boljih rezultata u zapošljavanju, što i jeste naša primarna uloga. Sve ove aktivnosti su osmišljene kao koraci sa kojima se žele napraviti pomaci u rješavanju pitanja velikog broja nezaposlenih mladih, posebno onih koji se nalaze u nepovoljnom položaju. Nezaposlenosti, a pogotovo nezaposlenosti mladih, mora se dati daleko veći prioritet na svim razinama upravljanja i odlučivanja, te će projekt kroz svoje aktivnosti nastojati doprinijeti podizanju svijesti o važnosti ovih pitanja.
(foto: Ranko Markuš, rukovoditelj ‘Reformskog projekta’ i Vlado Čuljak, ravnatelj Službe za zapošljavanje HNŽ)
Koji je omjer mladih (kada se govori o nezaposlenosti) u ukupnom broju-postotku nezaposlenih u HNŽ-u?
– Na evidenciji nezaposlenih osoba u našoj županiji, osobe do 30 godina starosti čine 32,1 % (11.028 osoba). To je veliki udio i zorno pokazuje koliki je problem u našoj županiji, ali i u čitavoj Federaciji nezaposlenost mladih. Dodatna poteškoća je što većina ovih osoba nema radnog iskustva, što im značajno smanjuje konkurentnost na tržištu rada.
Postoje li posebni programi za samozapošljavanje mladih ili se isti tek planiraju?
– U okviru aktivnosti naše Službe provode se mjere aktivne politike zapošljavanja, što uključuje i programe sufinanciranja zapošljavanja i samozapošljavanja. Tako smo u prošloj godini, u suradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, provodili program samozapošljavanja Start-up, kroz koji je 38 osoba otvorilo svoje poslove, a od toga je njih 21 osoba do 30 godina starosti. Ove godine su mlade osobe imale priliku iskoristiti poticaje u samozapošljavanje kroz Uredbu o poticanju zapošljavanja Vlade FBiH.
Dakle, programi postoje i koriste se, ali bi se trebao dodatni napor uložiti u obrazovanje mladih osoba o poduzetništvu općenito i kakve ono mogućnosti nudi, ali i kakve obveze nosi sa sobom. Mladi imaju ideje, ali ne i znanje potrebno da opstanu na tržištu, što onda dovodi do zatvaranja privatnih djelatnosti.
BiH, a tako i HNŽ, bilježi značajan odlazak mladih ljudi u zapadne zemlje u potrazi za zaposlenjem. Postoje li i planiraju li se još neki projekti koji mladim olakšavaju zaposlenje?
– Problem odlaska mladih u zapadne zemlje je kompleksan, i nije ga moguće riješiti kroz neke projekte. Potrebna je sustavna izmjena politika na razini države. Iako jedan od osnovnih problema mladih jest nezaposlenost, ne treba zanemariti ni stambeno zbrinjavanje, natalitetnu politiku, mogućnosti obrazovanja i sl. Samo kroz kombinaciju izmjena propisa i poticaja u svim ovim sferama možemo u zemlji stvoriti zdravo okruženje, koje će mladima biti poticaj za ostanak.
Na što bi se trebala skrenuti pozornost kada je riječ o suficitarnim, odnosno, deficitarnim zanimanjima i odnosu ponude i potražnje za određenim zanimanjima?
– Bosna i Hercegovina nije usamljena zemlja u poteškoćama koje donosi nesklad u zahtjevima tržišta rada s jedne, i obrazovne politike s druge strane. Nove tehnologije i nova zanimanja se razvijaju brzim tempom i obrazovnom sustavu je teško ići u korak s tim izmjenama. Naša iskustva pokazuju da poslodavcima nije toliki problem pronaći kadar sa određenim zanimanjem.
Problem su specifične vještine i znanja koje obrazovni sustav nije ukomponirao u njihovo izučavanje, a praksa je pokazala da su neophodne u smislu moderniziranja određenih djelatnosti. Da bi se smanjio jaz između ponude i potražnje potrebno je djelovati u više smjerova: modernizirati obrazovni sustav, ojačati sustav profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, te kreirati modele funkcionalnog dodatnog obrazovanja i obuke.
Kakva je suradnja sa službama za zapošljavanje i agencijama iz susjedne Republike Hrvatske, odnosno, postoje li zahtjevi za određenim profilima kada je riječ o sezonskom zapošljavanju?
– Zahtjevi za radnicima u sezonskom zapošljavanju koji stižu iz Hrvatske se prvenstveno odnose na turističke djelatnike: kuhari, konobari, spremačice, animatori i sl. Imamo jako dobru suradnju sa graničnim županijama Republike Hrvatske, posebno sa Područnim uredom Dubrovnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čelu sa pročelnikom Dasenom Jasprica, i nadamo se da će ta suradnja u budućnosti i dalje razvijati.
S obzirom na činjenicu i nezavidnu ekonomsku sliku u BiH, što lokalne i više razine mogu učiniti kako bi se problem nezaposlenosti ublažio?
– Jačanje gospodarstva je jedini način smanjenja stope nezaposlenosti. Potrebno je olakšati zapošljavanje kroz izmjenu propisa u monetarnoj politici, pojednostaviti otvaranje samostalnih djelatnosti, urediti zakonsku regulativu koja će i vanjskim i domaćim investitorima pružiti sigurnost. Takvo djelovanje će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta, samim tim i utjecati na povećanje zaposlenosti i općeg dobrostanja.