Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kao nikada do sada, u gostovanju u središnjem Dnevniku 2 HTV-a, 26. ožujka, izravno je govorio o tjeralici protiv predsjednika Republike Srpske i vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika i njegovoj, kako je kazao, “pogrešnoj politici”.
Prenosimo Čovićev razgovor s urednikom i novinarem HTV-a Brankom Nađvinskim:
– Iako je za Miloradom Dodikom raspisana centralna tjeralica, on je bez problema prešao granični prijelaz Rača te se uputio u Beograd, pa potom u Izrael. Kako tumačite činjenicu da granična policija prilikom tog prelaska nije reagirala?
Čović: “Teško je to komentirati, do jednog činjeničnog stanja da ne funkcioniraju institucije koje skrbe o granici BiH. Za Srbiju je jasno, on je u Beogradu dočekan na najvišoj razini, ali bh vlasti očito nisu uradile svoj dio posla. Ne samo u ovom slučaju. Imali ste u istom problemu još nekoliko kolega koji su posljednjih 7-8 dana prelazile našu granicu s Republikom Srbijom, gdje su ostala otvorena pitanja kako, tko, po osnovu čega.To dovoljno govori kako danas funkcioniraju institucije BiH”.
– Dodik bi se iz Izraela trebao vratiti u petak. Vi ga dobro poznajete. Vjerujete li da će se vratiti.
Čović: “Upravo po osnovu tog poznanstva vjerujem da hoće. On će nastojati biti dosljedan da ono što u posljednje vrijeme provodi, pogrešno je, ali on je uvjeren, uz one sve savjetnike koji ga vode na taj put, da je to pravi put i ja vjerujem kako će se vratiti. Iako, ima puno onih koji bi voljeli da se on ne vrati, riješili bi puno problema tim njegovim nedolaskom u BiH, ali ja sam uvjere da će se on sigurno vratit”i.
– Ako se vrati, a ne bude priveden, koliko to komplicira budućnost?
Čović: “Potvrditi ćemo još jednom kako ne funkcioniraju institucije BiH, niti pravosuđa, niti sigurnosti, policijske i obavještajne zajednice itd. To je procijenjena kao jedna aktivnost visokog rizika, ne samo sigurnosnog, u BiH. Ali, s druge strane, kroz to mi moramo vidjeti i sve ono što će dalje raditi naše pravosuđe i institucije koje su za to zadužene. Vjerujem da će vrlo brzo pokrenuti neke nove aktivnosti za gospodina Dodika i suziti mu prostor za djelovanje”.
– Pretpostavljam da će biti raspisana i međunarodna tjeralica?
Čović: “Pa bilo bi logično. Institucije gdje se gospodin Dodik pojavljuje, kao što je Republika srbija i kao što je izrael danas, tada bi u tom slučaju morali djelovati”.
– Tražite snažnije uključivanje EU-a u rješavanju krize u biH. Što ukoliko Bruxelles ne povuče neke konkretne poteze?
Čović: “Ovih dana intenzivno razgovaramo s prijateljima iz međunarodnih institucija. Naravno tu su i naši prijatelji iz Republike Hrvatske, prije svega predsjednik Vlade, Plenković, koji ide sutra u Pariz, i opet jedna od tema, uz sve druge koji su ‘okupirali’ interese EU, BiH i ova naša regija, koja je dosta nestabilna zbog naših odnosa. Razgovarali smo u Bruxellesu i s gospođom Kallas i s drugima koji u zaduženi za naše područje te smo zamolili da ponovno, tamo gdje je ‘pala prašina’ a prilike u BiH, naš europski put i sve ono što radimo, da se stavi na stol i raspravlja. Uvjerenja smo kako će se to dogoditi, a ako se ne dogodi, mi moramo raditi kroz institucije BiH, parlament BiH koji ima jako puno iskušenja, Vijeće ministara jer znamo da i Predsjedništvo BiH posljednjih godina uopće ne djeluje kao institucija koja ima svoje ovlasti pa, uostalom, sada imamo i proračun BiH koji je blokiran od dva bošnjačka člana Predsjedništva. Znači, mi koji smo se opredijelili da vodimo BiH, prije svega putem europske integracije, i ne samo euopskih, morati ćemo se uhvatiti u koštac s tim izazovima i stvoriti ambijent da Vijeće ministara i Borjana Krišto kao predsjedateljica, mogu normalno donositi odluke, a mi kroz Parlament, bez obzira na izazove Doma naroda, možemo provoditi te odluke.
-Vidite li možda srpsku oporbu kao novog koalicijskog partnera Hrvatima i Bošnjacima umjesto dodikove stranke? Vode se određeni pregovori, do kuda ste stigi, što je sve na stolu, kakvi zahtjevi, razgovara li se, primjerice, o izbornom zakonu i preglasavanju Hrvata?
Čović: “Naravno, razgovaramo sa svim strankama u BiH i u Federaciji BiH i RS-a. Jedan od sastanaka koji je izazvao posebnu pažnju bio je sastanak s oporbenim strankama iz RS-a. Opet ‘trojka’ iz RS-a, uz ovu Trojku koju imamo u Federaciji. Stavili smo na stol tri pitanja kako bi vidjeli možemo li naći dodirne točke i preuzeti to provesti jednom novom energijom. Prvo je mir i stabilnost, stvoriti ambijent u kojem naši građani neće strahovati od iskušenja koje su imali prije 35 ili 30 godina u vrijeme Domovinskog rata. Druga stvar, na taj način osiguravamo funkcioniranje institucija. Jednakopravnost tri konstitutivna naroda je jedno od prvih pitanja koje smo otvorili za razgovor. To se dotiče, naravno, Izbornog zakona kao jer je tu pravo izvorište krize – neuvažavanje legitimnih predstavnika kroz ustavnu jednakost tri konstitutivna naroda, u ovom slučaju Hrvata. U Predsjedništvu, samo u posljednjoj rotaciji i u dva mandata nemamo svog člana Predsjedništva. I naravno, treće pitanje, su naše integracijske ambicije. Ne smijemo prekinuti taj tijek. Činjenica je da je taj razgovor koji smo vodili dao naslutiti kako ćemo oko toga moći vrlo otvoreno razgovarati, ali to ćemo testirati kroz travanj mjesec, i mislim na prvim sjednicama u parlamentu da ćemo imati Zakon o Sudu BiH, Zakon o VSTV-u i, uvjeren sam, Izmjene i dopune Izbornog zakona.
– Kad podvučete crtu, koliko je zapravo duboka kriza u BiH? Možete li je, primjerice, s nečim usporediti iz povijesti zemlje?
Čović: “Ove godine obilježavamo 30 godina od Daytona, a takvih kriza bilo je i do sada, a i snažnijeg inteziteta. Sjetite se kada su neke druge tražili, gonili, pokušali locirati. Ovdje barem nemamo taj problem, zna se gdje su ljudi koji se traže. Oni nisu nedostupni zbog toga što se ne zna gdje su, čak se javno pojavljuju, daju izjave itd. Bilo je tih kriza i 2000. godine, 2001. i 2002. godine, ali ovo je jedna od onih koje nismo očekivali u ovom inteziitetu i u vrijeme kada trebamo otvoriti pregovarački proces s EU – da ova dva zakona završimo i donesemo neke odluke, mi smo faktički otvorili pregovarački proces. Tako da je ovo jedna iznimna kriza koju treba krajnje ozbiljno sagledati, i našim prvim susjedima i Republika Hrvatska i EU, jer uz malo nepažnje i nedosljednosti u političkom vođenju… Mi smo kao Hrvati uzeli sebi zadatak da upravljamo tim procesom i spojimo one unitariste i separatiste na jedan srednji put koji treba uvažiti ono što mi predlažemo”.
– Je li rješenje svih problema uhićenje Dodika i svojevrsna izmjena Daytonskog sporazuma, dakle donošenje nekog novog sporazuma, kako bi zemlja nakon toga bila presložena na održiv način?
Čović: “Ja sam rekao Dodiku kada smo pričali više puta u posljednje vrijeme – institucije BiH, bez obzira na njihovu nesavršenost, moraju se poštovati. Bez toga imamo anarhiju, a anarhija nam ne treba. Znači, mi jednostavno moramo takvu poruku poslati. Institucije BiH, sukladno nalogu Suda, Tužiteljstva i drugih institucija, taj posao moraju odraditi. Ako ste već prihvatili taj Sud i otišli na Sud, onda morate uvažavati i odluke tog Suda. Uvjeren sam da je to put o kojem ćemo mi vrlo brzo upoznati predstavnike međunarodnih institucija – ključno izvorište krize je nejednakost konstitutivnih naroda koje također moramo riješiti. U ovom slučaju imamo Aneks 4 Daytonskog sporazuma, to je naš Ustav, i on će se očito kroz vrijeme morati mijenjati, a za to nam treba dvije trećine, a mi se sada brijemo kako napraviti natpolovičnu većinu. Prije svega, put je Izborni zakon, relaksirati odnose, a onda ozbiljnije sagledati odnose u BiH”.
Razgovor poslušajte od 31.40 minute:
(Republika/V.S.H.)