Konferenija stranaka članica Europske pučke stranke (EPP), održana u Sarajevu, potvrdila je najavu starog saveza HDZ – SDA u izbornoj godini. Ovo su svojim izjavama potvrdili i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, iako se njihovi stavovi o tome “tko je kriv, kako i od kada” značajno razlikuju te iako niti jedan od njih ne preuzima odgovornost za dugogodišnje stanje političkih kriza u BiH.
No, pitanje je kakav će biti odgovor HDZ-ovih aktualnih partnera u vlasti, konkretno stranaka Trojke (SDP-NiP-Naša stranka), ali i hrvatskih stranaka, a posebno dugogodišnjeg Čovićevog saveznika Milorada Dodika i SNSD-a. Međutim, očito je kako je partnerstvo HDZ-Trojka od samog početka na klimavim nogama jer je Trojka željela iz vlasti izbaciti SNSD, a što je HDZ priječio. Ipak, izgledno je kako će u borbi za vlast mnogi “zažmiriti na jedno oko”. Pa tako i HDZ i SDA, a vjerojatno i SNSD.
Čović o frustraciji Komšićem
Naime, a kako je to kazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović na jednom od panela sarajevske sjednice EPP-a, najbolja politička stabilnost bila je tijekom koalicije bh stranaka EPP-a, očito aludirajući na savez SDA-HDZ.
Pri tom je ustvrdio kako to “sada nije slučaj” te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.
“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo”, rekao je, između ostaloga, Izetbegović.
Govoreći za medije, i Čović je naglasio frustracije dugogodišnjim biranjem hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane Bošnjaka. Ali i otkrio je kako su “već nekoliko mjeseci intenzivirani razgovori sa strankama u FBiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.
“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.
Brojni sukobi HDZ-a i SDA
Mnogi su primjeri sukoba SDA i HDZ-a tijekom godina koji su ishodili blokadama parlamenta, odluka, novim političkim savezima, gubitcima vlasti itd.
Podsjetimo samo na 2010. godinu i Platformu SDP, SDA, NSRZB i HSP BiH, kada je HDZ BiH izguran iz vlasti, potom otvoreno animiranje Islamske zajednice u BiH u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, savez HDZ-a sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. Neće se pogriješiti ako se kaže kako je upravo zbog SDA ‘obnovljen’ Hrvatskog narodnog sabora u travnju 2011. godine kada je istaknuto kako je cilj promjena Ustava BiH i Izbornog zakona. Do danas do toga nije došlo i očito HDZ BiH smatra SDA najvećim krivcem za to.
Međutim, svojedobno je Izetbegović rekao kako “Dragan Čović smatra da su problem napravili ljevičari koji su izabrali Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH”, ali da “Čović ipak od SDA traži da riješi taj problem”.
Pri tom ne zaboravimo kako je Željko Komšić po prvi put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva već 2006. godine i ispred SDP-a.
Izebegović: „Ni luk jeli, ni mirisali“ – Je li to baš tako?
“…Ali onda dođu meni da ja i SDA taj problem riješimo koji nismo luk ni jeli, ni mirisali. Ovo što je naor’o Čović će morati platiti”, svojedobno je rekao Izetbegović.
Podsjetimo i na SDA-ovo odugovlačenje neumskih pregovora koji su zbog toga doživjeli pravi fijasko i otvaranje puta ka savezu HDZ-a sa SDP-om, NiP-om i Našom strankom.
SDA će teško oprostiti HDZ-u stvaranje političkog saveza s Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om, iako ni oni sami u pojedinim trenutcima nisu prezali od suradnje s Dodikom. Čak je jedno vrijeme i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, inzistirao kako du dobri odnosi Srba i Bošnjaka ključni.
“Poboljšanje odnosa sa Hrvatima jejedna od krucijalnih potreba, to se mora uraditi. On (Čović) je svojim djelovanjem, nepotpisivanjem bez pravog razloga ugovora sa Islamskom zajednicom, odlascima u Beograd, Banja Luku, podrškom Dodiku, koketiranjem sa silama koje ugrožavaju ovu zemlju, razljutio Bošnjake da sad ne možemo napraviti ono što nam treba i što je normalno. Mi moramo popraviti odnose, mi smo na kraju krajeva jedan narod”, rekao je Izetbegović u ožujku 2022. na konferenciji Žena SDA.
Izetbegović je prijetio i brojčanom nadmoćnošću Bošnjaka, a Čović je gradio sve tješnju suradnju, usklađeno glasanje i blokade sa SNSD-om itd., a možda najuvrjedljivije za bh Bošnjake je suzdržanost HDZ-ovih izaslanika pri izglasavanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Jasno je kako su obojica predsjednika, najjače hrvatske i bošnjačke stranke “zaboravili” na svoju uloge u blokiranju političkih procesa i reformi koje bi ubrzale put BiH prema EU. I da se tih stavova još uvijek drže, barem što se tiče javnosti. Hoće li u međusobnom dijalogu iza zatvorenih vrata ipak utišati svoj politički egoizam i oživjeti “savez stabilnosti”?
Podsjetimo na Rezoluciju o BiH u Bundestagu
Ali ni SDA nije ostajao dužan –inicijativom i preko aktivnog lobiranja SPD-ovog člana bošnjačkih korijena u njemačkom Bundestagu, Adisa Ahmetovića, u tom tijelu 2022. je izglasana Rezolucija o BiH u kojoj se, između ostaloga, traže sankcije za nacionaliste i distanciranje Hrvatske i Srbije od njih i ukidanje ‘legitimnog predstavljanja’. U toj Rezoluciji Dodik i Čović navedeni su kao nacionalistički političari čije “političke aktivnosti imaju za cilj uništiti BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva” te ističu kako je to “prijetnja miru u jugoistočnoj Europi“, te da na to EU treba odgovoriti.
U rujnu 2022. godine Izetbegović je otvoreno priznao: “Kada su u pitanju diplomati, u veleposlanstvima je dvostruko više karijernih diplomata kod Bošnjaka nego kod Hrvata i Srba. To je ono što mi radimo. Gospođa Bisera Turković je 30 godina bila veleposlanica u Zagrebu, Beču, Vashingtonu, Bruxellesu itd. U telefonu ima više od stotinu bitnih ljudi u svijetu. Je’l vi mislite da su se ova lobiranja i rezolucije dogodile slučajno, same? Rezolucije EPP-a, u Bundestagu, S.Res?“.
Ovo je unijelo brojne polemike ne samo u bh javnom prostoru, nego i u njemačkom. Tada je SPD-ov zastupnik Josip Juratović, u intervjuu za Dnevni list kazao: „Što se pak bošnjačkog nacionalizma na čelu s Bakirom Izetbegovićem tiče, on je na žalost prošao ispod radara, ne samo zbog pojedinaca kojima je uspjelo ovaj puta uvesti političku kulturu BiH u Bundestag, već prije svega zbog dvojice njemu bliskih pomagača iz redova Srba i Hrvata koji ga svojim etno-nacionalizmom godinama pravdaju i koji će i ovu rezoluciju zloupotrijebiti za sljedeće izbore, solidarno sva trojica razumije se. Baš kao i sve ove godine do sada, jer dok je Bakira biti će i Milorada i Dragana, a i Zorana i Aleksandra i obrnuto“.
(Dnevni list/V.S.H.)