Usprkos ponovljenim molbama zdravstvenih i državnih vlasti da se ostane kod kuće kako bi se usporilo širenje bolesti Covid-19, mnogi ljudi to jednostavno – neće.
Nastojeći da objasni ignoriranje upozorenja na opasnost od novog koronavirusa i to “tjeranje po starom”, psiholozi s kojima je razgovarao CNN nalaze niz objašnjenja koja se većinom svode na ljudsku prirodu.
Gordon Asmundson, profesor psihologije na Univerzitetu Regina u Saskatchewanu, proučavajući tu društvenu pojavu podijelio je ljude u tri grupe na osnovu odgovora na pandemiju: “prekomjerno poslušni”, “nedovoljno poslušni” i “oni između”.
“Prekomjerno poslušni” su panični kupci koji su odjednom nagomilali zalihe namirnica za više mjeseci. Oni se plaše, te im zaliha, čak i samo gomile toalet-papira, ublažava strah.
“Oni između” rade bez panike ono što se od njih traži i ne ponašaju se lakomisleno što je tijekom pandemije blagotvorna “zlatna sredina”.
“Nedovoljno poslušni” su oni koji se ne pridržavaju uputstava zdravstvenih vlasti, smatrajući sebe neranjivim, ne drže se na propisanoj udaljenost od drugih jer vjeruju da se neće razboljeti, iako im se govori da razdaljina može spriječiti širenje zaraze.
Ti “nedovoljno poslušni” zato mogu biti krivi ako se virus nastavi širiti još mjesecima. Poput paničnih kupaca koji gomilaju toalet-papir, i “nedovoljno poslušni” se, zapravo, osjećaju nemoćnim, ali oni time što ne paničare, već “prkose”, stvaraju sebi osjećaj da je rizik od virusa manji nego što jest, rekla je direktorica Kliničkih istraživanja Američkog psihološkog udruženja Veill Rait.
“Jedna od poteškoća s neizvjesnošću uopće je to što nas ona podsjeća na stvari koje su izvan naše kontrole”, rekla je ona.
“Mislim da oni što prkose, time pokušavaju vratiti konltrolu”, dodala je. Nekima se čini da je Covid-19 udaljen problem koji imaju stanovnici dalekih prenaseljenih gradova i drugih zemalja, te to, “iako tužno, je tamo njihova briga”.
Ljudi u zajednicama gdje infekcija nije raširena ili gdje dužnosnici nisu uveli ograničenje kretanja, manje su voljni distancirati od drugih, rekao je Steven Taylor, klinički psiholog i autor knjige “Psihologija pandemije” – povijesnog pogleda na ljude u takvoj krizi.
Što je “Info-demija”
Uz to, koronavirus, rekao je on za CNN, stvara “info-demiju”: u medijima, na društvenim mrežama i u razgovorima s drugima toliko je priče o virusu, da ljudi “jednostavno otupe” na tu temu. Preopterećenje informacijama doprinosi i nastanku zbunjujućih poruka.
“Recimo: više puta je rečeno da je rizik od zaraze niži među mlađim ljudima, te oni postaju skloni da se i ne plaše virusa. To nije samo generacijski problem jer zapadni svijet, a posebno SAD, već dugo cijene individualne slobode, ponekad čak i više nego dobrobit zajednice, a tijekom pandemije takav stav može biti poguban za najugroženije, rekao je Taylor.
Zato zdravstveni radnici, poznate osobe i drugi pozivaju građane da ostanu kod kuće ne samo radi sebe, već i radi svih drugih ljudi.
“Zajednički, društveni napor je jedini način upravljanja” pandemijom, rekao je Taylor, “svatko mora uzeti u obzir više, ne samo samog sebe”.
Sva tri psihologa se slažu da ljudi žude za društvenim vezama i da ih boli ako im se to uskrati na duže vrijeme. To može biti posebno teško starijima koji su već izloženi većem riziku od smrtnosti, depresije i usamljenosti, a manje spremni za komunikaciju koristiti digitalna sredstva.
“Mi smo društvena bića”, rekao je Asmundson, “imamo i niz sloboda, te je u to teško unijeti promjene koje se od nas traže”.
Asmundson posebno proučava mogu li se ljudi ipak uvjeriti da ne izlaze vani. On smatra da poruke kojima to dužnosnici zahtijevaju, trebaju se preoblikovati oslanjajući se na psihološke faktore koji utječu na odziv pojedinaca, bilo da su to oni pretjeruju ili oni koji se ne obaziru na zahtjeve. Psiholozi kažu da je prenošenje takvih poruka teško.
Neki smatraju da ljude treba uplašiti kako bi ostali kod kuće. Drugi međutim tvrde da upotreba straha može uzvratiti udarac, jer uplašeni ljudi ne donose logične odluke – otuda i panično kupovanje velikih količina namirnica. Asmundson je rekao da je teško postići jednak odziv i “prekomjerno poslušnih” i “nedovoljno poslušnih”.
Ali o jednom se on i ostali stručnjaci slažu: ostajanje kod kuće je najbolje sredstvo protiv pandemije, zaključio je CNN, a prenosi N1.
/Republikainfo.com/