Dok Ujedinjeno Kraljevstvo slavi davanje najmanje jedne doze cjepiva protiv koronavirusa za 15 milijuna ljudi, a EU premašuje 23 milijuna distribuiranih doza, nekoliko europskih zemalja još uvijek nije uspjelo dati ni jednu dozu. Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina još uvijek čekaju prve pošiljke cjepiva, dok su dostave u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji do sada bile ograničene na nekoliko stotina ljudi. Zemlje Zapadnog Balkana ključni su saveznici i moguće buduće članice Europske unije, ali su izostavljene iz neposrednih planova opskrbe cjepivom u Uniji, piše CNN, a prenosi N1.
Kako navodi CNN, EU je osigurala više od 2,3 milijarde doza različitih cjepiva protiv koronavirusa i rekla kako očekuje da će neke od njih podijeliti s drugima. Također je izdvojila 70 milijuna eura za regiju Zapadnog Balkana za kupovinu nekih od ovih doza u budućnosti, ali budući da je njena vlastita distribucija spora i odloženo, te zemlje još uvijek čekaju. A kao relativno bogate zemlje – barem u globalnom kontekstu – one također nisu glavni prioritet za programe osmišljene za pomoć najsiromašnijim zemljama na svijetu na dostupno cjepivo.
Pridružile su se programu COVAX čiji je cilj pristup cjepivima učiniti što boljim i pravedanijim u cijelom svijetu, ali ograničena ponuda znači da je njen primarni fokus na 92 zemlje s niskim i srednjim prihodima koje ne mogu priuštiti cjepiva bez financiranja, a zemlje Zapadnog Balkana nisu među njima. Kao samofinancirajući članovi COVAX-a, trebali bi primiti 850.000 doza kombinacije cjepiva protiv koronavirusa – ali kada bi moglo biti dopremljeno, nije jasno.
“Stalna tragedija Zapadnog Balkana je u tome što su na rubu,” rekla je Allison Carragher, gostujuća stipendistica Carnegie Europe, think tank-a za globalnu politiku.
“Sve su one ambiciozne članice EU, pa su prvo gledale prema program EU, ali to je bilo ugroženo i odloženo usljed problema u lancu opskrbe.”
Mnogi zaboravljanje zemalja zapadnog Balkana od EU vide kao propuštenu priliku. “Ovo je mala regija po broju stanovnika, što znači da bi uz malo ulaganje u cjepivo EU dobila puno na planu meke moći i utjecaja u regiji”, rekla je Alba Cela, izvršna direktorica albanskog Instituta za međunarodne studije. Činjenica da EU to nije učinila “dozvoljava drugim akterima igranje uloge”, dodala je.
Engjellushe Morina, viša suradnica za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da bi taj osjećaj zapostavljanja mogao ozbiljno utjecati na sigurnost regije. “Europa je zaista toliko dugo zanemarivala regiju i čini je ranjivom uticaj drugih vanjskih aktera,” rekla je, “Tu ulazi Rusija. Tu ulazi Kina. Tu ulazi Turska i oni su ispunili prazninu u različitim aspektima. “
Kina nastupa
Suočena sa mogućnošću dugog čekanja, Srbija, najveća od šest zemalja Zapadnog Balkana, uzela je stvar u svoje ruke i cjepivo potražila negdje drugdje. Kina i Rusija bile su spremne uskočiti. Vlada Srbije je priopćila da joj je Kina do sada isporučila 1,5 milijuna doza cjepiva Sinopharm, katapultirajući zemlju od 7 milijuna stanovnika u najviši rang globalne utrke cijepljenja. Prema podacima vlade, od ponedjeljka je u Srbiji cijepljeno oko 850.000 ljudi protiv Covid-19. Većina njih primila je kinesko cjepivo, iako je vlada izjavila da je primila i 90.000 doza ruskog cjepiva Sputnjik V i 40.950 cjepiva Pfizer/BioNtech. Cijena koju je Srbija platila za cjepiva nije navedena.
Adnan Ćerimagić, viši analitičar u ESI, Instituta za politike i istraživanja, rekao je da bi bez kineskog cjepiva Srbija bila u sličnom položaju kao i ostatak regije. “Cjelokupan uspjeh programa cijepljenja oslanja se na Kinu i mislim da radi i za Kinu, koristeći Srbiju kao mjesto na kojem mogu imati utjecaja u Europi … mediji izvješćivaju da, zahvaljujući kineskom cjepivu, Srbija radi bolje od Njemačke i mnogih drugim zemljama “, rekao je on.
Carragher je rekla da je ovaj dogovor bio ‘win-win’ situacija. “Definitivno postoji jasna korist za Srbiju, ne samo reputacijski, time što je zemlja sa najvšie cijepljenih na europskom kontinentu, već i smislu legitimizacije vlade koja je odstupila od demokracije”, rekla je. “Ali ovdje, znate, kad god ste prvi u Europi, čini se da činite nešto dobro.”
I Kina ima puno toga dobiti. “Predsjednik Xi rekao je da je njegov cilj učiniti ovu regiju prvom regijom na svijetu koja je u potpunosti pokrivena inicijativom “Pojas i put”i iz te perspektive. Ovakva savezništva mogu se iskoristiti za druge diplomatske prioritete,” rekla je Carragher. Inicijativa “Pojas i put” je kineska globalna infrastrukturna politika koja nastoji stvoriti nove trgovinske koridore koji povezuju Kinu s Azijom, Afrikom i Europom.
“Radi se i o osnovnom principu koji stoji iza programa cjepiva, to je ono što oni također prodaju, legitimirajući nedostatak transparentnosti i cjepiva koje su široko raspoređene prije nego što su zapravo proglašene sigurnim”, dodala je Carragher, ukazujući na činjenicu da je Rusija započela program cijepljenja prije finaliziranja kliničkih ispitivanja, dok Kina nije objavila njihove podatke u recenziranoj publikaciji.
Kina je uzvratila kontraudarom nakon kritika zbog nedostatka transparentnosti oko cjepiva, pokrećući napade na cjepiva proizvedena od drugih kompanija i zemalja. Rusiju su kritizirali zbog ranog uvođenja tada neprovjerenog cjepiva. Ali ranije ovog mjeseca, recenzirani rezultati faze 3, ispitivanja Sputnjika V, pokazali su da ima vrlo visoku stopu učinkoviosti – pružajući neku vrstu potvrde za zemlju.
Cjepiva nisu ni prvi pothvat Kine na Zapadnom Balkanu – u proteklom desetljeću uložila je velika sredstva u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, financirajući velike infrastrukturne i resursne projekte, uključujući autoputeve u Bosni i Hercegovini i rudnike i tvrtke u Srbiji. Također je otvorila Konfucijeve institute i sveučilišne odjele za sinologiju diljem regije.
Početak cijepljenja u Srbiji postigao je takav uspjeh da je omogućilo vladi pokretanje svog kruga regionalne diplomacije uz pomoć cjepiva. Prošli tjedan donirala je 4.688 svojih doza Pfizer/BioNTech cjepiva Sjevernoj Makedoniji, koja još uvijek čeka bilo koju od više od 100.000 doza koje je osigurala putem COVAX-a. Donacija je istaknuta kao glavni znak suradnje, jer su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev sudjelovali u svečanosti primopredaje na granici. U srijedu je Srbija najavila da će donirati 4.000 doza ruskog cjepiva Crnoj Gori, koja također još uvijek čeka na druge isporuke. Donacije su simboličan potez. Ali u ovoj povijesno nestabilnoj, ranjivoj regiji, simboli poput ovog su značajni.
Kada je vlada Srbije najavila da će donirati cjepiva za Srbe koji žive na Kosovu, vlada Kosova optužila ju je za igranje politike cjepivima i “krijumčarenje necertificiranih farmaceutskih proizvoda” u zemlju. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine i većina zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države, priznaju ga kao neovisnu državu. Srbija, međutim, ne priznaje neovisnost Kosova. Kosovo je naručilo više od 100.000 doza cjepiva od COVAX-a i očekuje isporuke iz EU kao dio sheme vrijedne 70 milijuna eura.
Vlada Srbije također je rekla da je donirala neke od svojih doza ruskog cjepiva Sputnjik V Republici Srpskoj – jednom od dva visoko autonomna entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu. Tamo je prošli tjedan počelo cijepljenje prvih 1.000 zdravstvenih radnika, navodi se na web stranici Ministarstva zdravlja Republike Srpske. Regija je također naručila 400.000 doza ruskog cjepiva. Vlada bošnjačko-hrvatskog entiteta u zemlji, Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je da je naručila 800.000 doza kroz shemu EU. Odvojeno, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tijelo koje upravlja cijelom državom, naručilo je 1,2 milijuna doza kroz program COVAX.
Albanija je osigurala 500.000 doza cjepiva Pfizer izravnim ugovorom s kompanijom, iako je prema vladi do sada isporučeno manje od 10.000 – nedovoljno za cijepljenje 23.000 zdravstvenih radnika u zemlji. Pored ovog ugovora s Pfizerom, Albanija je također naručila oko 1,1 milijun doza putem COVAX-a, osiguravajući da će imati dovoljno doza za cijelu svoju populaciju.
‘EU je mogla učiniti više’
Iako je EU obećala pomoći regiji u nabavci cjepiva za Covid-19, još nema naznaka kako će to funkcionirati. Ali sa strateškog i sigurnosnog gledišta, regija je presudna za EU. Zemljopisno je u potpunosti okružen državama članicama EU, ali je i dalje ranjiva. Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija službeno su zemlje kandidati za članstvo u EU, dok se Bosna i Hercegovina i Kosovo vide kao potencijalni budući kandidati.
“Nedostaje strateška vizija. Ako se želi integrirati ova regija – a ona je ‘de facto’ već integrirana u EU, jer imamo slobodno kretanje i imamo puno ljudi koji praktično gledaju tamo-amo – nema smisla da EU ne pruža regiji cjepivo “, rekla je, ističući da bi niska stopa cijepljenja u susjednim zemljama predstavljala rizik za EU. “Ovdje je ovo trenutno vrlo vruća tema”, rekla je Cela, napominjući da je neodoljiv osjećaj u regiji da je Europska unija mogla učiniti više za zapadni Balkan, prenosi N1 pisanje CNN-a.
/Republikainfo.com/