Naime, u utorak se ponovno, u drugom čitanju, razmatra spomenuti Prijedlog zakona koji je predložila Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Zastupničkog doma Parlamenta BiH i kojim se usklađuje Zakon o Vijeću ministara sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH. Ovim se također utvrđuje dodatni instrument kojim se osigurava dosljedno poštivanje osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i princip ravnopravnosti spolova.
Zakonsko rješenje
Na ove izmjene suglasnost je dalo i samo Vijeće ministar BiH koje je za to da u svojim redovima ima najmanje 40 posto žena, za razliku od sadašnjih 20 posto, odnosno dvije ministrice od 10 članova VM-a. Vijeće ministar BiH tražilo je ipak izuzeće člana kojim se Parlament BiH obvezuje da odbije potvrđivanje Vijeće ministara koje ne odražava ravnopravnu zastupljenost spolova jer smatraju da, ukoliko se pravilo o 40 posto žena u VM-u usvoji onda se automatski mora i poštovati. Ukoliko Zastupnički dom usvoji Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Vijeću ministara BiH on će se početi primjenjivati od 2018. godine, odnosno nakon narednih općih izbora.
Suglasnost na Izmjene zakona dale su i Zakonodavni sektor Parlamenta, Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma i Direkcija za europske integracije. Svi navedeni smatraju kako se radi o izrazito dobrom rješenju koje onemogućava diskriminaciju žena u izvršnoj vlasti.
Iako svi realni pokazatelji govore da će izmjene biti podržane postoje i skeptici koji podsjećaju na nedavan negativan stav kada se raspravljalo o izmjenama Izbornog zakona kojim je predviđeno da bude 50 posto žena na listama, sa naizmjeničnim redoslijedom.
Izmjene i dopune zakona bi se trebale na isti način prenijeti i na entitetske, odnosno županijske vlade, parlamente, skupštine, jer je ovo jedan od načina otklanjanja postojeće diskriminacije prema ženama.
Loše statistike
Iz Komisije za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma Parlamenta BiH na skoro svakoj sjednici upozoravaju na konstantno kršenje prava žena.
Predsjedavajući Komisije Mirsad Isaković je jednom prilikom iznio informacije koje kažu kako u Zeničko-dobojskoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji nema niti jedne žene u izvršnoj vlasti. Također je kazao i kako u BiH postoje općine gdje nema ni jedne žene u općinskim vijećima, što je slučaj u Kaknju.
U Bosni i Hercegovini živi 51 posto žena i 49 posto muškaraca, no iako su većina, podaci o učešću žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti su poražavajući. Prema posljednjim istraživanjima, od 68 županijskih ministara samo je osam žena, a učešće žena u zakonodavnoj vlasti ne prelazi 20 posto.
U trenutnom sazivu Vijeća ministara BiH, imenovane su dvije žene, u Vladi Federacije imenovane su četiri žene, dok su u Vladi Republike Srpske imenovane premijerka i tri ministrice. U vladama županija nijedna žena nije imenovana za premijerku vlade, dok je zastupljenost ministrica u županijskim vladama iznosila 17,5 posto. Jedina žena koja je u zadnjim godinama u BiH bila na čelu neke vlade je trenutna premijerka RS-a Željka Cvijanović.
Učešće žena na stranačkim listama za Zastupnički dom Parlamenta BiH na Općim izborima 2014. je variralo između 40 posto i 43 posto. U Zastupničkom domu državnog Parlamenta i najglasnije se čuje glas žena. Zastupnice u ovom Domu na sjednicama su podjednako aktivne kao i njihove kolege, a Zastupnički dom ima i ženu u Kolegiju-trenutno druga zamjenica Borjana Krišto.
Unutar političkih stranaka, broj žena je relativno visok i kreće se od 33 posto, no kada su u pitanju važne funkcije u strankama tek rijetke žene su u vrhu stranaka. Žene se također pri pravljenju izbornih liti stavljaju na začelja, dok su na vrhu stranačkih listi muškarci koji na koncu i dobivaju mandate.
(Izvor: Dnevni list)