“Određena komunikacija postoji sa mnom kao predsjednikom HDZ-a 1990. Sigurno da je ta komunikacija dozirana budući da smo mi oporbena stranka. Ono što mene osobno i HDZ 1990. zanima je javnost u komunikaciji i institucionalna odgovornost.
Volio bih da se svi ti razgovori vode u parlamentima, u vladama, u javnosti, tamo gdje se i formiraju parlamentarne većine, a ne da se temelje na nekim osobnim kontaktima”, kaže Raguž ističući da od tih razgovora drži važnijim da institucije i nositelji institucionalne odgovornosti počnu raditi, a da se unutar toga vidi pozicija svake stranke, bila ona oporba il vlast.
Zamoljen da komentira pozive iz SDA da se HDZ 1990. pridruži novoj koaliciji, Raguž odbija bilo kakvo vezivanje pozicije HDZ-a 1990. za bilo kakve druge igre ili međustranačke odnose. “Mi imamo jasan politički stav, svjesni smo da je situacija u FBiH došla do zida i da ne postoji parlamentarna većina. Sigurno da oni, koji ozbiljno promatraju situaciju, jedno od rješenja vide i u našem ulasku u ozbiljnu parlamentarnu većinu“, dodao je on te podsjetio da je stav HDZ 1990. da ako postoji spremnost da se izađe iz političkih obrazaca podjele pozicija, fotelja, interesnog kolača, političkih mišića, ta stranka je tu u kapacitetu koji ima.
Reforme
“Nikakve ultimatume i ucjene ne postavljamo osim ovog političkog iskoraka iz sadašnje agonije i to je naše legitimno pravo“, ističe Raguž te podsjeća da njegova stranka zagovara širi društveni konsenzus jer zbog potrebe ustavne reforme, što se ni u entitetima ni na razini BiH ne može postići bez dvotrećinske parlamentarne većine. Kiselu jabuku reformi, slikovito kaže Raguž, se mora zagristi i mora se napraviti iskorak.
“Sigurno da bi to bila jedna ozbiljna parlamentarna većina, osobito jer su skoro sve te stranke dio jedne narodnjačke grupacije“, dodao je Raguž navodeći da potpora europskom putu BiH nije nikakvo ekskluzivno pravo vladajućih stranaka, iako bi upravo one trebale stvarati ambijent da i oporba bude dio tog pozitivnog iskoraka.
“Treba raditi na otklanjanju diskriminacije i konačno znanju i kompetenciji kao kriterijima izbora na ministarske i druge pozicije, a ne da to budu nepotizam i usko interesne skupine koje određuju tko će konzumirati najvažnije resurse ove zemlje. Mi tražimo promjenu tog negativnog političkog obrasca“, kaže on.
Imenovanja
U osvrtu na rad Vijeća ministara i Vlade FBiH, ocijenio je da ima mnogo prostora za kvalitetniji rad iako vidi odlučnost da se krene u reforme. No, kako je dodao, okruženje je limitirajuće ako nemate jasnu parlamentarnu većinu koja će vas poduprijeti u radu.
“Jasno je da nas očekuje vruća jesen, nemamo parlamentarne većine u FBiH, neke vlade u županijama još nisu formirane. Bez obzira na to bili mi dio vlasti ili ne, očekujem da vlade nametnu jedan ozbiljan ritam. Dosad je fokus bio na preuzimanju kontrole nad javnim poduzećima i to na jedan vrlo upitan način, bez kriterija, bez programa ljudi koji dolaze, obrazloženja zašto se neko mijenja”, ocijenio je Raguž za Klix.ba.
Na molbu da komentira imenovanja koja je vršila Vlada FBiH u proteklom razdoblju, Raguž ukazuje da je svako od tih imenovanja opterećeno reakcijom koja ide prema sudovima. “Za imenovanja u javnim kompanijama, Vlada je trebala ići s programima, restrukturiranjima, vizijom, racionalizacijom i odabirom ljudi koji mogu iznijeti tu vrstu programa. Skoro da ništa od toga nismo imali. Bojim se da je i dalje dominantna stranačka kontrola, a ne stavljanje javnih resursa u funkciju svih u ovoj zemlji. Ako se stvari nastave tako razvijati mislim da će se stanje usložnjavati, a ne poboljšavati“, ocijenio je Raguž.
