U analizi objavljenoj u listopadu MMF je blago snizio procjenu gospodarskog rasta BiH od 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnju razinu, dok istodobno očekuje ubrzanje inflacije, što upućuje na nastavak cjenovnih pritisaka unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti.

Usporavanje dolazi u vrijeme pojačane neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu, obilježene geopolitičkim napetostima, promjenama u međunarodnoj trgovini i rizicima od novog rasta cijena energenata, objašnjava se u izvještaju o svjetskim gospodarskim izgledima.

Za BiH se posebno važnim podcrtavaju kretanja u Europskoj uniji, njezinu glavnom trgovinskom partneru, jer slabija potražnja na europskim tržištima može pogoditi domaće izvoznike i industrijsku proizvodnju.

Istodobno, skuplja energija i transport mogu povećati troškove poduzeća i preliti se na cijene robe i usluga, upozorava se. Ubrzanje inflacije na pet posto značilo bi i dodatni pritisak na kućne proračune, osobito ako rast plaća ne bude pratio poskupljenja.

Na gospodarstvo BiH utječu ponajprije prilike u Njemačkoj i drugim europskim zemljama u kojima živi i radi velik broj građana iz BiH.

MMF očekuje da će deficit tekućeg računa platne bilance BiH ove godine porasti na 4,9 posto BDP-a, s prošlogodišnjih 3,1 posto, dok će se proračunski deficit opće države povećati s 2,5 na 4,2 posto BDP-a.

Javni dug opće države porast će prema procjenama Fonda s 28,8 posto BDP-a u 2025. na 31,4 posto u 2026. godini.

Dugoročniji izgledi za rast ovise i o domaćim okolnostima, među kojima su politička stabilnost, investicijska klima i provedba reformi povezanih s europskim integracijama, navodi MMF.

/Desk/

Objava MMF: Gospodarski rast BiH usporava na 2,3 posto, a inflacija raste na pet posto pojavila se prvi puta na Republika.

Takvu odluku donijelo je nakon istrage Tužiteljstvo BiH, portal RAPORT postavlja pitanje kako je moguće da se visoki policijski dužnosnik koji je bio čvrsto uz Dodika u razdoblju kada je on pokušavao srušiti ustavni poredak BiH tek tako izvuče od kaznenog progona.

Ćulum je ostavku na dužnost direktora SIPA-e, krovne i najvažnije policijske agencije u BiH, podnio u ožujku 2025. godine. Učinio je to u jeku kampanje koju je poveo Dodik otvoreno najavljujući secesiju RS tijekom najveće političke krize koja ja potresla BiH još od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Po njegovom je nalogu parlament RS donio niz zakona kojima je de iure pripremio odcjepljenje RS uz zabranu djelovanja državnih tijela vlasti na teritoriju tog entiteta.

Sud BiH je u ožujku 2025. godine stoga izdao nalog za uhićenje Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika entitetskog parlamenta Nenada Stevandića.

Tada je Dodik javno pozvao sve Srbe zaposlene u državnim tijelima vlasti da ih napuste obećavajući im automatsko zapošljavanje u institucijama RS.

Ćulum je među prvim poslušao taj poziv i odmah dobio mjesto savjetnika u MUP-u RS potvrdivši premreženost sigurnosnih agencija političkim utjecajima no rijetki su slijedili njegov primjer pa je Dodikov pokušaj puča propao.

Nakon što se to dogodilo a Dodik, Višković i Stevandić ipak pojavili pred sudom što je u konačnici dovelo do presude kojom je sada već bivši predsjednik RS osuđen na godinu dana zatvora, Ćulum se jednostavno vratio na posao u SIPA-u kao da se ništa nije dogodilo a na toj je poziciji i danas.

Kaznenu prijavu protiv njega Tužiteljstvu BiH podnijeli su zastupnici u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović i Jamin Emrić a sada su dobili informaciju da je ona odbačena.

U dokumentu s potpisom tužiteljice Vedrane Jovičić kojega su dobili stoji kako su nakon saslušanja svjedoka u državnom tužiteljstvu zaključili da nema osnova za kazneni progon Ćuluma. Utvrdili su kako on doista mjesecima nije dolazio na posao niti je tamo primao plaću no konstatirali su kako rad SIPA-e time nije bio ugrožen jer je on svoje ovlasti prenio na pomoćnika i savjetnike a zaposlene Srbe nije pozivao da kao i on daju otkaze.

Portal Raport koji je objavio preslike tužiteljske odluke sugerira kako je sve rezultat oportunističkog ponašanja bošnjačkih kadrova jer je jedan od ključnih svjedoka obrane Ćuluma bio njegov bivši pomoćnik Suad Hasanović.

On je u međuvremenu iz SIPA-e otišao u mirovinu no u travnju ove godine dobio dobro plaćenu poziciju člana kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH (INO).

“Ova klasična interesna trgovina i vraćanje dugova unutar policijsko-političkih krugova objašnjava zašto je Hasanović pred tužiteljima zaboravio na obranu države i stao u zaštitu čovjeka koji mu je osigurao ugodnu penzionersku fotelju”, piše Raport.

Tekst Raporta pročitajte: OVDJE.

/Desk/

Objava Raport: Kako su bošnjački kadrovi spasili Ćuluma od optužnice za rušenje ustavnog poretka BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Prema dogovoru, koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će na američko i svjetsko tržište odmah plasirati 300.000 tona dizela. U studenom bi trebala slijediti isporuka od 500.000 tona, a nakon toga još milijun. Kako bi to omogućio, Washington je uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje vrijedi do travnja 2027., što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima, piše Euronews.

Kallas: Jedini put je jači pritisak na Rusiju

“SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas jutros na okupljanju ministara u Luxembourgu. “Ne smijemo zaboraviti da je Rusija započela ovaj rat”, dodala je.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da primijeni zakon koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine za Moskvu. Ipak, taj zakon prepušta konačnu odluku predsjedniku. “Kada bi proveli Grahamov zakon, doista bismo mogli pritisnuti Rusiju da završi ovaj rat”, rekla je Kallas.

“Zabrinjavajuće i nije europski način”

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je istaknula da će Unija ustrajati na svojoj strategiji. EU je danas usvojila dosad najveće proširenje sankcijskog popisa koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za pomaganje ruskim ratnim naporima. Više od polovice ih je povezano s proizvodnjom balističkih projektila.

“Moramo se ponovno usredotočiti i udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju”, rekla je McEntee. “Taj pritisak mora nam biti prioritet, ali moramo održavati i kanale komunikacije sa SAD-om, jer bez njihove podrške to nećemo moći postići”, najavila je.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard također je kritizirala dogovor i pozvala europske kolege da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za jačanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. “Žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu. Zemlje članice EU, bez obzira na to što se događa sa SAD-om, moraju ostati mirne, nastaviti s planom, povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju”, poručila je.

Dogovor uoči američkih izbora

Estonski ministar Margus Tsahkna sporazum je povezao s unutarnjom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora sljedeći mjesec, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima. On predviđa da će stvarni učinak dogovora biti ograničen.

Trump se suočava s oštrim kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim uzrokom naglog rasta cijena goriva. Tsahkna je dodao i da “energetsko primirje”, koje je Trump jučer iznenada najavio ne funkcionira. Ukazao je i na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, primirje je zamišljeno tako da u prvoj fazi obuhvati samo rafinerije nafte, što bi bilo izrazito jednostrano. Ukrajina ima samo jedno takvo postrojenje, dok Rusija ima 32 velika pogona. Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financiranje rata i osigurao bolju pregovaračku poziciju. Ti su napadi, međutim, razljutili Trumpa i na kraju doveli do dogovora s Putinom.

“Energija je iznimno važna jer će zima biti hladna. Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusima”, poručila je Kallas, piše index.

Objava EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Njih se tereti za udruživanje radi činjenja kaznenih djela i zloupotrebu položaja ili ovlasti, dok se Zelić dodatno tereti i za podnošenje lažne porezne prijave.

Kako se navodi u optužnici, organizaciju je predvodio Marin Nikolić u svojstvu direktora sarajevskog poduzeća “TRASA” d.o.o., prenosi Klix.ba.

On je u razdoblju od kolovoza 2022. do kraja svibnja 2023. godine na području FBiH okupio ostale optužene kako bi proveli plan vezan za uspostavljanje deponije Ljubatovići i eksproprijaciju zemljišta na trasi Koridora 5C, tačnije na poddionici Medakovo – Ozimice dužine 21,3 kilometra.

Optuženi se teret da su, koristeći službene i poslovne utjecaje te na osnovu međusobnog dogovora, poduzimali korake na izmjeni postojeće projektne dokumentacije s ciljem formiranja nove deponije Ljubatovići i pokretanje postupka potpune eksproprijacije parcela. Sve se odvijalo usprkos tome što je izvođač radova bio spreman o vlastitom trošku izraditi privremenu deponiju, dok je projektant prethodno iznio stav da za uspostavljanjem nove deponije uopće nema potrebe.

Kako se navodi u optužnici, optuženi su time svjesno zanemarili interese JP Autoceste FBiH, podređujući ih financijskom interesu Borisa Zelića.

Shema se sastojala u tome da je Zelić unaprijed kupovao zemljište koje je naknadno obuhvaćeno procesom eksproprijacije. Na taj način ostvario je protupravnu imovinsku korist od najmanje 702.305 KM.

S druge strane, poduzeću JP Autoceste FBiH pričinjena je materijalna šteta u iznosu od oko 2,5 milijuna KM, koliko su iznosili troškovi izuzimanja zemljišta za spornu deponiju.

Dodatno, Zelić se tereti da je prilikom kupovine nekretnina organima vlasti i Poreznoj upravi FBiH prikazivao kupoprodajne cijene koje su bile znatno niže od stvarno ugovorenih i isplaćenih iznosa.

Iz Posebnog odjela Vrhovnog suda FBiH potvrdili su da je optužnica potvrđena nakon detaljne analize dokaza Tužiteljstva, čime je utvrđeno postojanje osnovane sumnje da su optuženi počinili navedena kaznena djela, piše Klix.

/Desk/

Objava Vrhovni sud FBiH potvrdio optužnicu protiv bivšeg direktora JP Autoceste FBiH Elmedina Volodera i ostalih pojavila se prvi puta na Republika.

Britanski premijer Andy Burnham potvrdio je umiješanost Kremlja u referendum o izlasku njegove zemlje iz Europske unije 2016. godine, izvijestio je u nedjelju (11. listopada) list Observer . Ovu izjavu prenose i analiziraju svi najutjecajniji britanski mediji.

Kako prenosi Observer, Burnham se raspitivao o umiješanosti Kremlja nakon što je u srpnju preuzeo dužnost premijera te je tom prilikom dobio „jasan odgovor da je ona doista postojala”. Premijer je otkrio kako su ga britanske vlasti izvijestile da “postoje jasni dokazi da se Moskva umiješala u referendum”.

Observer navodi da je Burnham te izjave dao u jednoj od najpopularnijih britanskih političkih podcast-emisija, ‘The Rest is Politics’, čija je epizoda predviđena za objavljivanje 12. listopada.

To bi predstavljalo prvo javno priznanje nekog britanskog premijera o ulozi Rusije u kampanji za Brexit, koja je duboko podijelila zemlju i u kojoj je donesena odluka o izlasku iz EU-a (52 % glasova za izlazak, dok je 48 % građana željelo ostati u tom bloku).

Burnham je te izjave dao nekoliko dana nakon posjeta svom njemačkom kolegi Friedrichu Merzu u Berlinu.

U Njemačkoj proruska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi rekordnu podršku te je u rujnu pobijedila na izborima u istočnim saveznim zemljama Saska-Anhalt i Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Burnham je rekao da birače u europskim demokracijama treba bolje informirati o naporima kako bi se destabilizirala njihova politika.

“Mislim, ove stvari su sada važne da se ⁠jasno stavi u zapisnik, i vjerujem, pomogne biračima u Njemačkoj i Francuskoj da shvate kako je dio ove politike potaknut preko naših neprijatelja, naime Rusije”, rekao je.

Također, Reuters piše kako je Burnham, koji je preuzeo dužnost britanskog premijera u srpnju i prošlog mjeseca rekao akako bi Britanija mogla razmisliti o ponovnom pridruživanju Europskoj uniji u budućnosti, prvi je britanski premijer koji je otvoreno rekao kako postoje dokazi o ruskom miješanju u referendum prije deset godina.

“Postavio sam pitanje koje dolazi u Downing Street, je li bilo miješanja u referendum iz Rusije 2016.? I imao sam jasan odgovor ‘da ⁠da, bilo je'”, rekao je Burnham u intervjuu za The Rest Is Politics podcastu objavljenom u nedjelju.

Burnham nije naveo kako vjeruje da se Rusija miješala u referendum i nije dao detalje o tome koji se dokaz temelji na ovoj izjavi.
Rusko veleposlanstvo u Londonu nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Rusija je ranije zanijekala miješanje u glasovanje o Brexitu, dajući Britaniju zahvaćenu antiruskom histerijom.

Burnhamovi stavovi označavaju odstupanje od onih bivšeg premijera Borisa Johnsona, koji je vodio kampanju za izlazak iz EU-a.

Rezultati referenduma o izlasku Britanije iz članstva u EU zemlju je gurnulo u najveću političku krizu od Drugog svjetskog rata.

Britanska vlada nije uspjela utvrditi miješa li se Rusija u referendum o članstvu u EU 2016., navodi se u izvješću parlamentarnog Odbora za obavještajne i sigurnosne poslove 2020. godine.

Izvješće je također pokazalo kako je Rusija pokušala utjecati na ⁠Škotski referendum o neovisnosti 2014. godine, na kojem su birači odbacili neovisnost.

Izjava dolaze u trenutku kada Burnham radi na jačanju veza s EU-om – procesu započetom za vrijeme njegovih prethodnika Rishija Sunaka i Keira Starmera, a potaknutom zajedničkom predanošću pružanju potpore Ukrajini.

Burnham je prošlog mjeseca rekao da bi mogao voditi kampanju za povratak Britanije u EU na sljedećim općim izborima, ponovno otvarajući raspravu o njezinim odnosima s Unijom.

/Desk/

Objava Burnham prvi britanski premijer koji je potvrdio da je Rusija stajala iza glasovanja za Brexit pojavila se prvi puta na Republika.

“Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore”, rekao je Zelenski za ABC-jev “This Week”.

Trump je u subotu kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte dan nakon što su Sjedinjene Države privremeno ukinule sankcije na rusko gorivo koje su osmišljene da bi Moskvu lišile prihoda za financiranje rata u Ukrajini.

“Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Zelenski je na to odgovorio da je “na Ukrajincima” da izaberu svojega vođu te je napomenuo da bi i Putin volio promijeniti osobu koja vodi Ukrajinu.

Kazao je da je lako Ukrajinu okrivljavati za više cijene goriva “kad cijeli svijet zna i shvaća da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene”.

Ranije u nedjelju Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna prekinuti s napadima na ruske rafinerije nafte, prekine li istodobno Moskva napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Rusija je izvela napade na energetska postrojenja u Ukrajini “nakon” iznenadne objave američkog predsjednika o prekidu vatre, za koji je rekao da je postignut između Kijeva i Moskve, rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, prenosi Jutarnji list.

“Rusi su napali elektranu u Kijevu” i “kasnije su bili napadi na energetska postrojenja u Harkovskoj regiji. I sve se to dogodilo NAKON što je američki predsjednik dao izjavu o energetskom prekidu vatre”, rekao je Zelenski u objavi na Facebooku nakon razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je ranije u nedjelju da su se Ukrajina i Rusija dogovorile o trenutnom “energetskom primirju”, ne iznoseći pritom pojedinosti o uvjetima tog dogovora.

Ukrajinski predsjednik Zelenski izjavio je da ne zna za to, no da podržava primirje, dodajući kako je “važno da ga i Rusija podrži”.

Moskva se još nije oglasila s tim u vezi. No, Zelenski je u međuvremenu optužio Rusiju za napade na energetska postrojenja nakon što je Trump objavio da je dogovor postignut.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je, kao odgovor na kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao da će organizirati izbore u Ukrajini ako ruski predsjednik Vladimir Putin pristane na 60-dnevno primirje.

“Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore”, rekao je Zelenski za ABC-jev “This Week”.

Trump je u subotu kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte dan nakon što su Sjedinjene Države privremeno ukinule sankcije na rusko gorivo koje su osmišljene da bi Moskvu lišile prihoda za financiranje rata u Ukrajini.

“Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Zelenski je na to odgovorio da je “na Ukrajincima” da izaberu svojega vođu te je napomenuo da bi i Putin volio promijeniti osobu koja vodi Ukrajinu.

Kazao je da je “Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je, kao odgovor na kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, rekao da će organizirati izbore u Ukrajini ako ruski predsjednik Vladimir Putin pristane na 60-dnevno primirje.

“Molim vas, recite Putinu da nam da dva mjeseca, 60 dana potpunog primirja, 60 dana i mi ćemo organizirati izbore”, rekao je Zelenski za ABC-jev “This Week”.

Trump je u subotu kritizirao Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte dan nakon što su Sjedinjene Države privremeno ukinule sankcije na rusko gorivo koje su osmišljene da bi Moskvu lišile prihoda za financiranje rata u Ukrajini.

“Mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Zelenski je na to odgovorio da je “na Ukrajincima” da izaberu svojega vođu te je napomenuo da bi i Putin volio promijeniti osobu koja vodi Ukrajinu.

Kazao je kako je “lako Ukrajinu okrivljavati za više cijene goriva “kad cijeli svijet zna i shvaća da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene”.

Ranije u nedjelju Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna prekinuti s napadima na ruske rafinerije nafte, prekine li istodobno Moskva napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.“.

Ranije u nedjelju Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna prekinuti s napadima na ruske rafinerije nafte, prekine li istodobno Moskva napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Mediji izvješćuju i izjavu ruskog zastupnika Igora Ananskikha koji dovodi u pitanje Trumpovu tvrdnju o prekidu vatre u energetskom sektoru.

„Svi znamo da Trump često govori stvari kako bi spriječio rast cijena nafte“, rekao je Igor Ananskikh, prvi zamjenik predsjednika odbora, za ruski medij Ostorozhno Novosti.

FT: SAD prijeti ukidanjem vojnih isporuka Ukrajini zbog napada na ruske rafinerije

Sjedinjene Države prijete obustavom sustava nabave koji Ukrajinu opskrbljuje oružjem kako bi izvršile pritisak na Kijev da zaustavi udare na rusku energetsku infrastrukturu, izvijestio je u nedjelju Financial Times, pozivajući se na europske dužnosnike.

Europski dužnosnici tvrde da SAD lobira kod europskih prijestolnica i Kijeva kako bi pokušao zaustaviti napade na ruske rafinerije nafte, stoji u izvješću.

Reuters nije mogao potvrditi navode, a Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev za komentarom.

Navodi se da SAD prijeti prekidom razmjene obavještajnih podataka i obustavom mehanizma PURL (Popis prioritetnih potreba za Ukrajinu) za nabavu američkog oružja za Ukrajinu.

Izvješće dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump u nedjelju iznenada objavio vijest o energetskom primirju između Rusije i Ukrajine. Trump tvrdi da ono “stupa na snagu odmah”, dok ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski kaže da još uvijek čeka detalje tog dogovora.

“Energetsko primirje između Rusije i Ukrajine odmah stupa na snagu. Obje su strane pristale. Nemojte ga kršiti”, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

/Desk/

Objava Iako je Trump proglasio energetsko primirje između Rusije i Ukrajine, nastavljaju se napadi na ukrajinska energetska postrojenja – Zelenski: “Lako je Ukrajinu okrivljavati za više cijene goriva kad cijeli svijet zna da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene” pojavila se prvi puta na Republika.

“Mir se nikada ne postiže slabošću. Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Nekoliko sati poslije, uslijedio je Trumpova izjava novinarima, uz opasku kako je došlo vrijeme da Ukrajina dobije novoga predsjednika. Trump je Zelenskog optužio zbog napada na ruske rafinerije te ga drži odgovornim zbog, kako je rekao, “oskudice s dizel gorivom”.

Trump je također ustvrdio kako rat između Rusije i Ukrajine nikada ne bi ni započeo da je on 2022. godine bio predsjednik, kazavši kako nije postojala nikakva potreba za izbijanjem sukoba između Ukrajine i Rusije te da je do njega došlo isključivo zbog nesposobnosti.

Govoreći o posljedicama sukoba, Trump je istaknuo da je Zelenski izgubio trideset posto teritorija svoje zemlje te da je s obje strane poginulo više od dva milijuna ljudi.

“Zelenski je puno puta mogao završiti taj rat. I on je odlučio to ne uraditi. Vrlo teško. To je rat koji nikada nije trebao početi. Da sam ja predsjednik, da izbori nisu bili namješteni bio bih predsjednik (izbori za američkog predsjednika 2020. godine kada je Trump izgubio izbore od Joe Bidena op.au.)), i taj rat nikada ne bi počeo. Ali on je mogao puno puta to riješiti i odlučio je ne. Rekli smo da može raditi Rusiji što god želi, ali ne napadajte rafinerije jer je to svjetski problem koji je izazvan.

I on želi praviti probleme za svijet. Želi praviti probleme našim farmerima, stočarima s dizel gorivom jer Rusija opskrbljuje veliki dio dizel gorivom diljem svijeta. Rekli smo mu ‘radi što god želiš’, dizel gorivo jer postoji veliki problem i oskudica.

I što on radi – ide i napada dizel gorivo. Može raditi što god želi, ali to ne može raditi jer imamo svjetski problem, a problem je izazvan nedostatkom rafinerija za dizel gorivo. On neće utjecati na naše stočae i neće utjecati na ostatak svijeta. Dakle, bolje da prestane. Predlažem da dobiju novog vođu koji može napraviti dogovor jer je mogao napraviti puno dogovora, a iz nekog razloga nikada ne uspije. I dozvolite mi da odem korak dalje. Da sam ja bio predsjednik nikada ne biste imali taj rat.

Taj rat nikada ne bi počeo. Nije bilo razloga da taj Rat između Ukrajine i Rusije počne. Počeo je zbog nesposobnosti. Ne biste izgubili već 30 posto svoje zemlje i imate više od milijun ubijenih. Između njih, više od dva milijuna ubijenih. To je rat koji nikada nije trebao početi i mislim da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika”, rekao je Trump.

Inače, invazija Rusije na Ukrajinu počela je 24. veljače 2022. godine, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak “specijalne vojne operacije”, nakon čega su ruske snage pokrenule opsežan napad na Ukrajinu s kopna, mora i zraka.

/Republika/

Objava Nakon što je Zelenski za Trumpov sporazum s Putinom o uvozu ruskog dizela kazao “znak slabosti i nastavak rata i ubijanja”, Trump odgovorio: “Izgubljeno 30% zemlje i milijun ubijenih, vrijeme je da Ukrajina dobije novog predsjednika” pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži sankcije i odobri uvoz ruskog dizela izazvala je oštre podjele i potpuno suprotstavljena stajališta na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Trumpov dogovor s Putinom dolazi uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom. Također, Putinu i Rusiji donosi financijsku injekciju u vremenu kada je pritisnuta europskim i međunarodnim sankcijama.

Sukob trenutne američke i EU geopolitičke strategije

S jedne strane, Trumpov potez se objašnjava prvenstveno ekonomskim pragmatizmom i unutarnjopolitičkim ciljevima. S obzirom na visoke cijene goriva na američkom tržištu i nadolazeće izbore na sredini mandata (midterms), administracija u Washingtonu ovaj korak vidi kao nužnu mjeru za brzu stabilizaciju cijena dizela, smanjenje inflatornog pritiska i zaštitu standarda američkih građana. Iz ove perspektive, osiguravanje stabilne i jeftinije energije smatra se ključnim nacionalnim interesom koji kratkoročno nadilazi geopolitičke napetosti.

S druge strane, ovaj je potez naišao na oštre kritike Ukrajine i europskih saveznika, prvenstveno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i vrha Europske unije. Kritičari ističu da ublažavanje sankcija izravno financira ruski proračun i njezine vojne operacije, čime se slabi zajednički pritisak Zapada na Moskvu.

Također, europski lideri smatraju da unilateralni potezi SAD-a narušavaju transatlantsko jedinstvo te da se stabilnost tržišta trebala rješavati koordiniranim puštanjem nafte iz strateških rezervi G7, a ne kompromisima s Rusijom.

U konačnici, ovaj potez zorno prikazuje stalni sukob između kratkoročnih ekonomskih interesa pojedinih država i dugoročnih geopolitičkih strategija međunarodne zajednice.

Presedan u suvremenoj geopolitici

Ovaj potez predstavlja ogroman presedan u suvremenoj geopolitici i energetskoj politici, jer pokazuje da ekonomska realnost na domaćem terenu može u vrlo kratkom roku nadvladati dugogodišnje međunarodne strategije i režime sankcija.
Gledano iz analitičke perspektive, situacija savršeno oslikava sukob dvaju suprotstavljenih koncepata vođenja države: Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma i Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva.

Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma: Trumpova administracija se vodi logikom da je primarna dužnost vlade zaštititi vlastite građane od inflacije i ekonomskog sloma. Iz te pozicije, ako rat na Bliskom istoku ugrozi opskrbu, opravdano je privremeno zaobići geopolitičke prepreke i uvesti ruski dizel kako bi se spasilo domaće gospodarstvo, poljoprivreda i transportni sektor.

Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva: S druge strane, kritike Macrona i Europske unije drže se načela da se dugoročni mir i stabilnost ne mogu graditi na kompromisima s Moskvom. Iz njihove perspektive, ovaj potez šalje signal slabosti, narušava jedinstvo Zapada i dugoročno može produljiti sukob u Ukrajini jer Rusiji otvara prijeko potreban izvor prihoda u trenucima kada su i njezine rafinerije pod pritiskom.

Ono što ovaj razvoj događaja čini fascinantnim jest činjenica da su obje strane, unutar svojih postavljenih ciljeva, u pravu: Trump će vjerojatno uspjeti brzo spustiti cijene na američkim crpkama što će mu donijeti podršku u predstojećim izborima za kongres, a što mu je potrebno s obzirom na dramatičan pad podrške javnosti, dok su europski lideri u pravu kada kažu da to iz temelja mijenja i kompromitira dosadašnju strategiju pritiska na Rusiju.

Kallas: “Dodatni prihodi Moskvi za nastavak ratovanja”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da ukidanje sankcija za ruski dizel pomaže Kremlju u ratu koji vodi protiv Ukrajine, nakon što su Washington i Moskva objavili da su postigli dogovor o izvozu ruskog goriva.

“Suspendiranje sankcija za ruski dizel Moskvi pruža dodatne prihode za ratovanje. Sada nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Europa to neće učiniti”, napisala je Kallas na društvenim mrežama.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je izjavio kako je Rusija pristala opskrbljivati američko i svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva, što znači i američko ukidanje sankcija Rusiji.

Trump je rekao kako je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Američko Ministarstvo financija (OFAC) izdalo je privremenu generalnu licencu (Generalna licenca 135) kojom se do 7. travnja 2027. godine izuzimaju sankcije za transakcije vezane uz ruski dizel.

Prema priopćenju Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je njegova zemlja spremna slati naftu i naftne proizvode SAD-u i globalnim tržištima i ocijenio da bi to pomoglo globalnoj ekonomiji u cijelosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iste je večeri osudio odluku kao “sramotnu” i “znak slabosti”. Istaknuo je da će ona omogućiti Moskvi da nastavi financirati svoju invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Njemačka ne ukida sankcije Rusiji

Njemačka je objavila da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je prošli vikend posjetio Kijev, više je puta ponovio da Njemačka, najveći europski donator Ukrajini, neće smanjiti potporu ukrajinskoj vladi.

“Savezna vlada primila je na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država koja se odnosi na isporuke ruskog dizela”, izjavio je glasnogovornik njemačke savezne vlade Stefan Kornelius.

Istaknuo je kako stajalište Njemačke ostaje jasno:”Savezna vlada ostaje pri odluci o sankcijama protiv Rusije i s europskim partnerima radi na daljnjim sankcijama”, rekao je.

Dodao je da je potpora Njemačke Ukrajini nepromijenjena i da će se nastaviti diplomatski napori čiji je cilj postići rješenje.

Američki predsjednik Donald rump u petak je izjavio da je Rusija pristala opskrbljivati svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva. Rekao je da je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, grijanju kućanstava i cestovnom prijevozu tereta, porasle su na razine blizu rekordnih, što predstavlja rizik za Trumpove kolege republikance uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom.

Macron izravno kritizirao Trumpa

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali lideri G7 skupine prethodno su dogovorili koordinirano puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz strateških rezervi pod vodstvom Međunarodne agencije za energiju (IEA) kako bi se stabilizirala opskrba nakon poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i napadima na rafinerije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se oštro usprotivio i izrazio duboko neslaganje s energetskom politikom i potezima koji vode ka ublažavanju pritiska na Moskvu. Iako je sama Europska unija preko visoke predstavnice Kaje Kallas službeno osudila sporazum porukom da “nije vrijeme za popuštanje Rusiji”, Macron je svoje stavove i pritisak usmjerio izravne kritike prema Donaldu Trumpu.

Macron je potvrdio da je na marginama Opće skupštine UN-a izravno razgovarao s američkim predsjednikom i otvoreno mu poručio da su njegove ideje o uplitanju u tržište dizela i unilateralni potezi “loša odluka” koja bi mogla izazvati destabilizaciju i rast cijena.

Prije nego što je Trump postigao dogovor s Putinom, Washington je razmatrao uvođenje 90-dnevne zabrane izvoza američkog dizela kako bi spustio domaće cijene. Macron je tada javno upozorio da bi takav potez bio poguban za europsko, ali i samo američko gospodarstvo.

Umjesto oslanjanja na ruski energetski sektor, Macron je inicirao i najavio zajednički odgovor skupine G7. Prema njegovim riječima, lideri G7 su dogovorili hitno puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz vlastitih strateških rezervi kako bi stabilizirali globalno tržište bez kršenja sankcija Moskvi.

Macron je naglasio da se nikakva sudbina Ukrajine niti rješenja koja utječu na njezinu sigurnost ne mogu donositi na relaciji Washington–Moskva bez sudjelovanja samih Ukrajinaca i Europljana.

Francuska je, prema Macronovim riječima, u potpunosti obnovila svoje zalihe plina i nafte te čini sve kako bi kroz G7 mehanizme spriječila nestašice goriva, odbijajući pritom politiku ublažavanja sankcija Rusiji.

Reakcija burzi

Objava dogovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina te trenutačno izdavanje Generalne licence 135 od strane američkog Ministarstva financija (OFAC) izazvali su trenutačnu i oštru reakciju na financijskim i robnim burzama. Tržišta su na ovaj geopolitički zaokret reagirala naglim padom cijena energetskih terminskih ugovora, prenose agencije.

Objava sporazuma i Generalne licence 135 izazvala je trenutačno olakšanje na burzama i pad cijena energenata, jer je tržište preplavljeno očekivanjem novih količina goriva.
Projekcija reakcije financijskih tržišta i burzi svodi se na tri ključna efekta:

Pad cijena sirove nafte i dizela: Cijene Brent i WTI nafte te terminskih ugovora za dizel odmah su zabilježile pad, jer je najava o uvozu preko 4,8 milijuna tona ruskog dizela (uz koordinirano puštanje 100 milijuna barela iz rezervi G7) uklonila strah od akutne nestašice uzrokovane sukobima na Bliskom istoku.

Smanjenje “premije na rizik”: Trgovci naftom su smanjili spekulativne cijene koje su ranije ugradili zbog blokada i napada u Hormuškom tjesnacu, budući da su Trumpove najave o kontroli tjesnaca i uvozu iz Rusije unijele privremenu sigurnost na tržište.

Oprez i volatilnost, brzinu, učestalost i intenzitet promjene cijene zbog logistike: Dugoročnija reakcija burzi ostaje oprezna. Analitičari i investitori na Wall Streetu i europskim burzama (ICE) ne očekuju linearan pad, već visoku volatilnost (nagle skokove i padove) sve dok se ne vidi hoće li Rusija fizički moći isporučiti obećane količine s obzirom na oštećenja njezinih vlastitih rafinerija.

/Republika/

Objava Trumpovo ukidanje sankcija Rusiji i kupnja ruskog dizela presedan u suvremenoj geopolitici – Kritike iz EU-a i potvrda podrške Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao „odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tijekom studenoga te 1.000.000 tona odmah nakon toga”.

“Uz našu potpunu kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i ovu sjajnu vijest o ruskoj energiji, cijene dizela za Amerikance, pa i za cijeli svijet, brzo će padati, i to u rekordnim razmjerima!” napisao je Trump na Truth Socialu.

Ministarstvo financija SAD-a objavilo je na X-u da “odmah izdaje privremenu opću dozvolu kojom se omogućuje opskrba globalnog tržišta ruskim dizelom”.

“Upravo sam zaključio vrlo uspješan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem je dogovoreno da će Rusija odmah isporučiti više od 300.000 tona dizelskog goriva na američko i svjetsko tržište, još 500.000 tona tijekom studenoga te 1.000.000 tona odmah nakon toga. Uz to, ovisno o stanju njihovih rafinerija dizela, Rusija će u kratkom roku isporučiti dodatnih 3.000.000 tona dizelskog goriva. Zahvaljujući našoj potpunoj kontroli nad Hormuškim tjesnacem i ovoj sjajnoj vijesti o ruskim energentima, cijene dizela za Amerikance – pa i za cijeli svijet – naglo će i drastično padati! Niže cijene za Amerikance, a posebice za naše sjajne poljoprivrednike, stočare i vozače kamiona, moj su najveći prioritet. Ovo je vrlo velika i važna objava. Također, mora se razumjeti da Iran neće imati nuklearno oružje!”, napisao je Trump u objavi na Truth Socialu.

Ovu vijest, niže cijene dizela, Trump je najavljivao danima zbog rekordnih cijena dizela kao posljedice rata u Iranu. Također, Trum je već prije upozorio Ukrajinu da ne napada ruske rafinerije.

Ovo je ujedno i ukidanje sankcija na ruski dizel od strane Trumpove administracije, a čiji će kupac biti SAD. Trump ovime gasi krizu prouzročenu odlukom o zajedničkom (sa Izraelom) napadu na Iran, što je prouzročilo blokadu Hormuškog tjesnaca i svjetsku krizu i enormno poskupljenje goriva.

Sada izlaz vidi u trgovini goriva s Rusijom.

Tek se očekuju reakcije iz EU-a s obzirom da je Unija nedavno Rusiji nametnula novi paket sankcija.

Prva reakcija Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

“Pokloni Putinu neće donijeti mir”

Zelenski je upozorio da ruski predsjednik pokušava iskoristiti pregovore sa SAD-om kako bi smanjio gospodarski pritisak na Moskvu i dobio dodatno vrijeme za nastavak rata.

“Pokloni Putinu neće donijeti mir niti bilo kakvu korist civiliziranom svijetu. Rusija će na dizel ‘uzvratiti’ daljnjim terorom i podlostima. Dopuštanje Rusiji da prodaje naftne derivate ulaganje je u rat koji treba završiti, a ne produljivati”, poručio je.

Istaknuo je da su ruski napadi na ukrajinske gradove posljednjih dana odnijeli desetke života te da Moskva napadima na civilnu i energetsku infrastrukturu pokušava nadoknaditi neuspjehe na bojištu.

Prema njegovim riječima, Putin pokušava postići zakulisne dogovore o ublažavanju sankcija kako bi osigurao dodatne prihode i nastavio rat.

Zelenski ponudio dogovor o prestanku napada na energetsku infrastrukturu

Ukrajinski predsjednik pritom je ponovio da je Kijev spreman za uzajamni prekid napada na energetsku infrastrukturu.

“Naši udari na ruske rafinerije nafte i druga naftna postrojenja odgovor su na višegodišnju rusku kampanju terora protiv ukrajinske energetike”, napisao je.

“Ukrajina neće napadati ruske rafinerije ako Rusija prestane uništavati našu energetsku infrastrukturu”, dodao je.

Zelenski je rekao da je takav prijedlog već predstavljen američkoj strani te da vjeruje kako Washington ima dovoljno utjecaja da ishodi sporazum.

“Potrebna je stvarna deeskalacija s Rusijom, i to na uzajamnoj osnovi. Računamo na pravednu američku podršku našoj obrani i na odlučan razgovor Sjedinjenih Država s Rusijom. Odlučan, a ne slab”, zaključio je.

Zahvalio američkim kongresnicima, a potom kritizirao Trumpov potez

Zelenskijeva reakcija uslijedila je istoga dana kada je u Kijevu primio američku kongresnu delegaciju, kojoj je zahvalio na potpori Ukrajini.

Tijekom sastanka na snazi je bila zračna uzbuna zbog prijetnje ruskih dronova.

Zelenski je poručio da su razgovarali o američkoj pomoći ukrajinskoj protuzračnoj obrani, ubrzanju proizvodnje projektila za sustave Patriot i potrebi da se Rusiji ograniče prihodi kojima financira rat.

Zahvalio je Sjedinjenim Državama na kontinuiranoj potpori, ali je nakon Trumpove objave upozorio da dogovor s Putinom ide u suprotnom smjeru od pritiska na Moskvu koji Ukrajina traži.

Pregovori o energetskom primirju uz napade na energetsku infrastrukturu

Rusija je od SAD-a zatražila ublažavanje sankcija u sklopu pregovora o mogućem energetskom primirju s Ukrajinom, istovremeno nastojeći povezati tu inicijativu s prekidom vatre u Crnom moru, rekli su za Kyiv Independent američki i ukrajinski dužnosnici upoznati s pregovorima.

Ti zahtjevi dolaze u trenutku kada Rusija pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a visoki ukrajinski dužnosnik iz sektora obrane navodi da Moskva pokušava nanijeti što veću štetu kako bi stekla prednost uoči potencijalnih pregovora.

Kijev se već suočava sa svakodnevnim nestancima struje uslijed ruskih napada. Ruski napad 8. listopada uzrokovao je opsežne nestanke električne energije u glavnom gradu, koji broji više od tri milijuna stanovnika. Javno, Moskva je pokazala malo volje za prihvaćanje energetskog primirja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 8. listopada novinarima kako Rusija ne vidi smisao u pregovorima o sektorskom prekidu vatre.

“Kijev trenutno ne predlaže dugoročno rješenje, već prekid vatre na području koje mu je Ahilova peta – u energetskom sektoru”, rekao je Peskov. Ipak, u privatnim razgovorima ruski su dužnosnici dali naslutiti da je Moskva spremna razmotriti tu inicijativu, rekli su za *Kyiv Independent* dva ukrajinska i jedan američki dužnosnik. No, Rusija mogući sporazum uvjetuje drugim zahtjevima, uključujući ublažavanje sankcija, izjavile su tri osobe upoznate s pregovorima. Moskva teži širem sporazumu SAD vrši pritisak i na Kijev i na Moskvu da prestanu s napadima na međusobnu energetsku infrastrukturu, čineći energetsko primirje jednim od ključnih pitanja u mirovnim pregovorima.

Predsjednik Donald Trump također želi pokazati napredak po pitanju Ukrajine uoči američkih izbora na sredini mandata, reklo je nekoliko ukrajinskih dužnosnika za Kyiv Independent. Nakon posljednjeg posjeta Rusiji, Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner vratili su se s dojmom da je energetsko primirje moguće.

Ruski izaslanik Kiril Dmitrijev dva puta je u rujnu posjetio SAD radi sastanaka s Witkoffom i Kushnerom, na kojima se raspravljalo o mogućoj obustavi napada na energetsku infrastrukturu. Tijekom tih sastanaka Dmitriev je američkim izaslanicima rekao kako Rusija želi ublažavanje sankcija kao dio dogovora, navode ukrajinski i američki dužnosnici upoznati s raspravama.

/Desk/

Objava Trump sklopio sporazum s Putinom: Rusija odmah isporučuje SAD-u više od 300.000 tona dizela – Reagirao Zelenski: Slabost i pokloni Putinu neće donijeti mir pojavila se prvi puta na Republika.

Trumpova administracija predstavila je opsežne sankcije Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) želeći značajno ubrzati svoj pokušaj da “razmontira” ono što vidi kao “odmetnutu instituciju”, piše BBC.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako su mjere – koje uključuju zabranu američkih entiteta koji obavljaju transakcije s ICC-om – namijenjene “obrani američkog suvereniteta” i optužio sud da želi procesuirati Amerikance.

ICC je izašao s reakcijom kako su mjere napad na vladavinu prava i temelje međunarodnog pravnog poretka.

Objava je uslijedila samo nekoliko sati nakon što je bivša sutkinja ICC-a Navi Pillay dobila Nobelovu nagradu za mir 2026. za svoje napore na promicanju mira i međunarodnog prava.

SAD je već sankcionirao 17 sudaca i dužnosnika ICC-a, ali ovaj potez sankcionira sam Sud kao instituciju i namjerava srušiti njezinu sposobnost financijskog poslovanja.

Međutim, SAD je osigurao šestomjesečno razdoblje odgode prije nego što neke od ovih najnovijih sankcija počnu, što znači da države članice mogu nastaviti plaćati svoje operacije – potez za koji Washington kaže da će zemljama omogućiti vrijeme za pregovore o “rješenju za rješavanje zabrinutosti SAD-a”.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao je odluku SAD-a “ozbiljnim udarcem za kolektivnu potragu za međunarodnim kaznenim pravosuđem, čiji je ICC ključni stup”.

Velika Britanija pridružila se Kanadi, Danskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Japanu i Nizozemskoj u ponovnom potvrđivanju njihove “kontinuirane i nepokolebljive potpore” ICC-u i rekla da “žale i snažno se ne slažu” sa sankcijama.

Također su pohvalili osoblje suda za njihov rad na privođenju “onih optuženih za najteže međunarodne zločine pravdi”, kao i pružanju podrške žrtvama.

ICC je osnovan 2002. godine kako bi procesuirao ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida, a 125 zemalja smatra državama članicama. Nekoliko velikih zemalja ostalo je izvan ICC-a, uključujući SAD, Rusiju, Kinu, Indiju i Izrael.

Trumpova administracija tvrdi da ICC-om upravlja ono što naziva globalistima koji prijete američkom suverenitetu.

Bijesan je zbog prošle istrage o postupcima američkih vojnika u Afganistanu koje je sud od tada zatvorio i zbog svojih naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua. Nove sankcije, međutim, ne kažu da se ti nalozi moraju povući prije nego što se mjere mogu ukinuti.

Ali Rubio je rekao kako Trump neće dopustiti ICC-u procesuiranje Amerikanaca, dodajući: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC.”

Američke sankcije spriječit će američke tvrtke da pružaju robu ili usluge ICC-u, poput bankarstva ili softvera.

Rubio je rekao da je Washington odgodio uvođenje sankcija u nadi da će ICC i njegove zemlje članice riješiti zabrinutost SAD-a. Rekao je da su mjere strukturirane kako bi se drugim zemljama omogućilo pregovaranje o mogućem rješenju.

Također je pozvao američke saveznike koji su bili potpisnici ICC-a, uključujući Veliku Britaniju, da “obuzdaju” instituciju.

Nizozemska, koja je domaćin suda u Haagu, a također je i saveznik SAD-a u NATO-u, suočava se s posebnim pritiskom. Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je da će sankcije ozbiljno utjecati na sposobnost suda da funkcionira.

Netanyahu je pozdravio sankcije, rekavši da ICC “nije sud već političko tijelo koje je prijetilo demokracijama koje poštuju zakon i samoj ideji nacionalnog suvereniteta”.

ICC je rekao da su sankcije usmjerene na ometanje njegovog rada i zastrašivanje onih koji surađuju s njim – ali da se “neće odvratiti”.

Mjere su nazvane “napadom na vladavinu prava” i rečeno da nitko ne bi trebao biti kažnjen zbog služenja pravdi, dodajući: “Povijest će suditi u ovom trenutku”.

Ovaj obračun potencijalno označava najveću krizu u 24-godišnjoj povijesti suda. Umjesto da cilja na pojedinačne suce i tužitelje ICC-a, SAD sada sankcionira sam sud.

Sankcije bi u konačnici mogle dovesti do toga da ICC ne može suditi slučajevima, što znači da bi pritvorenici koji čekaju suđenje ili presudu mogli biti pušteni na slobodu, prema profesoru Ryanu Goodmanu s Pravnog fakulteta Sveučilišta New York.

Među onima koji čekaju suđenje u Haagu je i Rodrigo Duterte, bivši predsjednik Filipina.

81-godišnjak je optužen za izvansudsko ubojstvo tisuća ljudi tijekom svog smrtonosnog “rata protiv droge” između 2011. i 2019. godine. Ostali koji čekaju suđenje ili s neriješenim žalbama uključuju bivše visoke osobe optužene za ratne zločine u Libiji, Sudanu i Srednjoafričkoj Republici.

Goodman kaže da je kao senator, Rubio bio “ispred” ističući Duterteove navodne zločine.

Rekao je za BBC da bi takvo puštanje bilo “enormno štetno za globalne napore prema međunarodnoj pravdi [i] prema Filipinima”.

“Za žrtve to jednostavno mora biti nevjerojatno traumatično jer mnogi od njih sudjeluju u postupku ICC-a kako bi se stavili na kocku s nadom da će doći do pravde”, dodaje Goodman, bivši posebni savjetnik u američkom Ministarstvu obrane.

Među najavljenim sankcijama su “licence” koje omogućuju ICC-u nastavak “usluge za rad objekata koji se koriste za pritvor” Dutertea i drugih.

Međutim, Goodman kaže da će u konačnici ti pritvorenici možda morati biti pušteni “kao pitanje zakona” ako financijske sankcije znače da sud ne može voditi poštene suđenja ili žalbe.

/Desk/

Objava SAD nameće sankcije haškom sudu, ne želi suđenje Amerikancima – Rubio: “Ili će ICC okončati svoje prijetnje, ili ćemo okončati ICC” pojavila se prvi puta na Republika.