Prosvjednici u Sarajevu većim brojem kamiona najprije su usporavali promet središtem grada, a potom su se okupili pred sjedištem delegacije EU i tamo ponovili ranije zahtjeve da Europska komisija promijeni način na koji ih se tretira dok voze teritorijem Unije odnosno da im se omogući da to čine bez postojećih ograničenja.

Prijevozničke tvrtke iz svih država zapadnog Balkana suočene su s problemom statusa njihovih vozača jer ih se u trenutku kada prijeđu granicu neke od država Schengena tretira kao i sve druge putnike, što znači da se i na njih primjenjuje pravilo po kojemu na području Unije mogu boraviti najviše 90 dana u razdoblju od šest mjeseci.

Svako prekoračenje tih rokova smatra se prekršajem zbog kojega vozači mogu dobiti dugotrajne zabrane ulaska na teritorij EU i visoke novčane kazne.

“Nitko ne obraća pozornost na to tko su naši vozači”, kazao je Nikola Brković, predstavnik konzorcija “Logistika” koji okuplja prijevoznike.

Razumijevanje pokazala jedino Hrvatska

Prijevoznici u svojim zahtjevima ističu kako njihovi vozači nisu ni turisti ni migranti i traže da ih se izuzme od tog pravila, u protivnom prijete kako će prosvjed zaoštriti i blokirati granične prijelaze.

U odnosu na profesionalne vozače iz BiH razumijevanje je do sada iskazala jedino Hrvatska pokazujući spremnost da im izda vize koje bi im omogućile tranzitiranje bez ograničenja no takve vize ne vrijede u drugim članicama Unije.

Izdavanje dugoročnih odnosno godišnjih viza profesionalnim vozačima Hrvatska je omogućila usvajanjem izmjena zakona o strancima u svibnju ove godine.

U Bruxellesu je za 1. rujna zakazan novi sastanak na razini Europske komisije kako bi se taj problem pokušao riješiti. Prosvjed, koji je uz Sarajevo organiziran i u drugim glavnim gradovima zapadnog Balkana u znak upozorenja, usmjeren je na to da se sutra mora postići dogovor. Ne bude li dogovora, blokade granica planiraju za 14. rujna, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Bh prijevoznici ponovno prosvjeduju zbog EU pravila – najavljuje se blokada granica pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić je rekao kako su “na djelu dvostruki ‘aršini’ u Europi i regiji kada je riječ o predstojećoj sahrani Ratka Mladića” te je rekao kako je general Rasim Delić, čiji su vojnici odsijecali glave Srbima, sahranjen u BiH uz sve državne počasti i da se tome nitko nije protivio.

“Nazvao je taj odred ‘El mudžahedin’ i pridružio ga Trećem korpusu tzv. Armije BiH. Oni su u srednjoj Bosni počinili velike zločine nad 40 Hrvata u selu Malina, u Lašvanskoj dolini, a izvodili su i najgore zločinačke operacije nad Srbima, na Ozrenu, u selima Smoluća, Vozuća. I tu su odsijecali glave srpskim zarobljenicima, vojnicima”, rekao je Vučić, prenosi agencija SRNA.

Vučić je rekao kako je jedan od Srba kojem je odsječena glava bio i Gojko Vujačić te kako su zarobljene srpske vojnike tjerali da je ljube.

“Samo govorim o kakvim monstrumima je riječ. A na sahranu su mu došli članovi takozvanog SDP-a, oni koji su danas na vlasti, ovi ‘fini’, što nisu kao veliki bošnjački nacionalisti, a zapravo su gori i od SDA i od svih”, izjavioje Vučić, tijekom obilaska Dunavskog koridora.

Vučić je podsjetio kao su “oni svi došli na sahranu Deliću, uz sve državne, vojne počasti, počasne plotune, i uz poglavara Islamske zajednice Mustafu Cerića”.

“Naravno da su kod njih uvijek dvostruki aršini, jer odsječena srpska glava ne vrijedi ništa. To je ono što moramo naučiti. Zgrožen sam bio i navijanjem na jednoj od utakmica jučer, ali dobro, to je život koji živimo, koji moramo razumjeti. I moramo raditi na pomirenju s Bošnjacima, moramo raditi na tome, moramo se stavljati i u njihove cipele kako bi ih razumjeli, i istovremeno pokušati im objasniti da oni moraju razumjeti nas. A ne da misle kako će Srbiju poraziti time što će se dodvoriti nekome višem sa strane, ili time što će netko sa strane osuditi Srbiju. Ali, ako vi očekujete pravdu i manjak licemerja i manjak dvostrukih standarda iz Europe i većine zapadnih zemalja, ja u to ne vjerujem, nego se uzdam u nešto drukčiji stav SAD-a u budućnosti. Nadamo se i borit ćemo se za to”, rekao je Vučić.

/Desk/

Objava Vučić: Dvostruki aršini oko pokopa Mladića i Delića, ali moramo razumjeti Bošnjake i oni nas – uzdam se u SAD pojavila se prvi puta na Republika.

Sud Bosne i Hercegovine raspisao je tjeralice za više od 60 osoba koje je Državno tužiteljstvo optužilo za ratne zločine, među kojima se nalaze i pravomoćno osuđeni.

Iz Suda navode da su među najčešćim razlozima nedostupnosti optuženih i osuđenih odlazak u zemlju čiji su državljani, a koja ne izručuje vlastite državljane, kao i nepostojanje odgovarajućeg ugovora o izručenju. Problem dodatno mogu usložnjavati različita pravna tumačenja kaznenih djela u različitim državama, analizirao je Detektor.

Najveći broj predmeta međunarodne pravne pomoći, Ministarstvo pravde BiH ima sa Srbijom, Hrvatskom, Njemačkom, Sjedinjenim Američkim Državama i Austrijom, uključujući i postupke izručenja osoba za kojima su raspisane tjeralice.

Prema podacima evidentiranim u informacijskom sustavu Ministarstva za upravljanje predmetima, u posljednjih deset godina evidentirano je 48 predmeta u kojima su drugim državama upućeni zahtjevi za izručenje osoba zbog kaznenih djela ratnih zločina. Jedan od tih zahtjeva upućen je Crnoj Gori i tom zahtjevu je udovoljeno. U pojedinim predmetima zahtjevi su odbijeni, dok se određeni broj još uvijek nalazi u postupku.

Među pravomoćno osuđenim koji su izbjegli izdržavanje kazne, prema podacima Suda BiH, jesu Momir Savić i Vukadin Spasojević, osuđeni na 17, odnosno, 11 godina zatvora za zločine u Višegradu, potom Mirko Todorović, osuđen na 13 godina zatvora zbog zločina na području Bratunca, kao i Boško Lukić i Dragan Despot, osuđeni na 14 i 18 godina zatvora zbog zločina u Ključu, te Nedžad Tinjak, koji je zbog zločina na području Mostara osuđen na 14 godina zatvora.

Nedostupan je Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina zatvora za zločine u Tesliću, Miroslav Duka, koji je osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Bileći, potom Ilija Zorić i Zoran Stojnić, osuđeni na 20 odnosno osam godina zatvora za zločine na području Prijedora. Mićo Jurišić, također osuđen za zločine na području Prijedora na 11 godina zatvora, nedostupan je pravosuđu. U bijegu je i Simo Stupar, osuđen na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici, Rajko Karlica, koji je osuđen na 15 godina zatvora za zločine na području Bosanskog Novog, kao i Ilija Jurić, osuđen na šest godina zatvora zbog zločina u Odžaku. Miodrag Mitrašinović je postao nedostupan prije nego je postala pravomoćna presuda za otmicu i ubojstvo putnika iz vlaka u Štrpcima, kojom je osuđen na 13 godina zatvora.

Na popisu nedostupnih je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina zatvora jer je kao zapovjednik Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske, 25. svibnja 1995. naredio artiljerijskom vodu topovsko granatiranje Tuzle, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.

Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH, napustio je Bosnu i Hercegovinu nakon što je u travnju 2022. pravomoćno osuđen na osam godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih 1995. na području Vozuće i Zavidovića. Prema navodima njegove obrane, Mahmuljin je otišao u Tursku na liječenje. Od Turske je zatraženo njegovo izručenje, ali su tamošnje vlasti priopćile da Mahmuljin nije lociran na njihovom području.

Među pravomoćno osuđenim koji nisu navedeni na popisu Suda BiH, i za koje je izdan nalog za raspisivanje međunarodne tjeralice, ime je i Dušana Milunića, osuđenog na 12 godina zatvora za zločine na području Prijedora.

Iz Suda pojašnjavaju kako mogu izdati naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice, odrediti pritvor i inicirati postupak izručenja kada se optužena ili pravomoćno osuđena osoba nalazi izvan BiH. Ekstradicija se ostvaruje diplomatskim putem preko Ministarstva pravde BiH, koje je središnji organ za međunarodnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima. U slučaju pravomoćno osuđenih moguće je, ovisno od okolnosti, koristiti i mehanizme ustupanja izvršenja kazne.

Iz Suda dalje navode kako ne vode posebnu evidenciju o tome koliko se nedostupnih osoba nalazi u inozemstvu, niti koliko je raspisanih tjeralica realizirano.

Iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH navode da su u Interpolovoj bazi trenutno aktivne 174 međunarodne tjeralice, raspisane na zahtjev pravosudnih organa u BiH zbog kaznenog djela ratnog zločina, genocida i zločina protiv civilnog stanovništva.

Od optuženih za ratne zločine je i nekoliko bjegunaca koji su pravosuđu postali nedostupni po okončanju prvostepenog postupka. Među njima su Mile Ujić, optužen za zločine u Rogatici, i Elvir Mumimović, koji se tereti za zločine u Sarajevu. Mirko Vručinić, optužen za zločine u Sanskom Mostu, prije šest godina je postao nedostupan u periodu kada je njegova obrana trebala dati završnu riječ nakon petogodišnjeg suđenja, te je za njim raspisana tjeralica. I Dušan Kuzmanović, optužen za zločine u Tesliću, pred sami kraj prvostupanjskog postupka postao je nedostupan pravosuđu.

Pozornost javnosti je prije nekoliko godina privuklo raspisivanje tjeralice za Milomirom Savčićem, optuženim za pomaganje u genocidu u Srebrenici, i to nakon što mu je određen pritvor zbog prekršenih mjera zabrane, točnije istupa u medijima. U Savčićevom predmetu je ranije održano nekoliko ročišta na kojima su saslušavani svjedoci Tužiteljstva BiH. Izuzev Savčića, zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Srebrenici, nedostupno je još 10-ak osoba, te su iz Tužiteljstva BiH nedavno odgovorili kako su za njima i dalje na snazi tjeralice, bez obzira što su neki procesuirani u Srbiji.

Iz Suda BiH navode kako su na popisu nedostupnih za Srebrenicu Aleksa Golijanin i Nedeljko Milidragović, protiv kojih se u Beogradu godinama vodi postupak s još nekoliko optuženih za ubojstva u Kravici.

Izuzev za Srebrenicu, najviše nedostupnih optuženih je za zločine u Prijedoru, te su, pored osuđenih, tjeralice raspisane za Željkom Rudakom, Dragomirom Šaponjom i Miodragom Vujičićem.

I Rajko Drljača, optužen za zločine u Banja Luci, postao je nedostupan nakon nekoliko održanih ročišta, dok je u bijegu i Ranko Grab, koji se tereti za zločine na području Bosanskog Novog. Nedostupni Dušan Spasojević je u dva predmeta optužen za zločine na području Zvornika, dok je Miodrag Nikačević ranije osuđen za zločine u Foči, ali mu nekoliko godina kasnije nije uručena nova optužnica.

Naredba za raspisivanje središnje i međunarodne tjeralice nedavno je izdana i za Milenkom Samardžijom, optuženim za zločine u Bijeljini 1992. godine.

Na jednoj od sjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine kazano je kako je skoro 300 osoba osumnjičenih i optuženih za ratne zločine nedostupno pravosuđu, od čega je pred Sudom BiH 106 predmeta protiv nedostupnih osoba, piše BIRN BiH.

/Desk/

Objava Sud BiH raspisao tjeralice za više od 60 osuđenih i optuženih za ratne zločine pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Rober Bajruš/Jutarnji list

Ratko Mladić bio je onaj koji je na tenkovima provodio u djelo SANU-ovu strategiju stvaranja Velike Srbije. Koja je doživjela vojni poraz, ali nikad nije umrla. Ili kao što je nedavno priznao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, “čeka se drugo poluvrijeme”. Od njega se drugo i ne može očekivati. Dok je bio momak vojvode Vojislava Šešelja, Vučić je kao nadobudni radikal preko tabli “Bulevar Zorana Đinđića” lijepio natpise “Bulevar Ratka Mladića”.

Međutim, pogrešno je svaljivati krivnju isključivo na Vučića. Ideja o Srbiji kao naciji koja zaslužuje dominirati nad cijelom jugostočnom Europom duboko je utkana u sve dijelove društva u toj državi.

I svjetovna i duhovna vlast ondje je na Mladićevu putu. Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić samo je nekoliko sati nakon što je objavljena vijest o Mladićevoj smrti izjavio da će bivši general VRS-a biti pokopan uz najviše državne počasti i da će o mjestu pokopa odlučiti njegova obitelj. SPC služi liturgije “u pomen novoprestavljenom slugi Božjem Ratku Mladiću”, a mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je da je general “sve dao i žrtvovao za slobodu svoga roda”, pa dodao da “presuda Mladiću nije bila usmerena samo protiv jednog čoveka, već protiv celokupnog srpskog naroda i njegove zavetne misli”.

Jednostavno, kada bi se Srbija distancirala od Mladića, značilo bi da priznaje odgovornost za ratove u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Da je Beograd kriv za Vukovar i Srebrenicu. U stvarnosti, ogromna većina tamošnje javnosti uvjerena je da su Srbi vodili pravedne ratove, koje su izgubili jer je Zapad podržao njihove neprijatelje. U tamošnjim glavama, da je pravde, u Srbiji bi bili Kosovo, Crna Gora i cijela BiH, osim zapadne Hercegovine, a dokle mitomanija ide govori podatak da se nerijetko može pročitati da su Split i Zadar stari srpski gradovi. Čak i tamošnji studenti, koji pokušavaju srušiti Vučića, na svojim portalima zazivaju okupaciju Kosova, a Oluju proglašavaju zločinom.

Osim toga, Srbija se naoružava, iako nitko ne prijeti njezinu teritorialnom integritetu. Postavlja se pitanje zbog čega, ali odgovor je u svemu nabrojanom.

Srbija je i dalje remetilački faktor na zapadnom Balkanu i tako je se treba tretirati, koliko god bi bilo oportuno imati dobrosusjedske odnose. To se neće promijeniti niti ako Vučić nekim čudom padne jer je riječ o duboko ukorijenjenoj imperijalnoj strategiji, a ne politici aktualne vlasti.

Hrvatska u vezi s tim mora biti čvrsta, iako niz država u Europskoj uniji smatra da Srbiji treba popuštati i tako je udaljiti od Rusije. Radi se o kolosalno pogrešnoj strategiji jer u tom slučaju EU neće dobiti lojalnu članicu, nego još jednu agenturu Kremlja u svojim redovima.

Ili, sasvim precizno, Hrvatska ne smije popustiti sve dok se Srbija ne počne denacificirati.

/Desk/

Objava Smrt Mladića pokazala: Srbija se u 40 godina nije nimalo promijenila – uvjereni da su vodili pravedne ratove, Vučić čeka “drugo poluvrijeme” i naoružava se – EU radi pogrešku i popušta kako bi je udaljila od Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Zagovornici pridruživanja Europskoj uniji isticali su da bi ono smanjilo visoke kamatne stope s kojima se Island bori dulje vrijeme te povećalo sigurnost zemlje u svijetu potresenom ruskom agresijom na Ukrajinu i Trumpovim svojatanjem najvećeg svjetskog otoka Grenlanda.

Kampanja ”protiv” upozoravala je da će članstvo u Europskoj uniji ugroziti suverenost zemlje, kao i kontrolu nad ribolovnim područjima koja imaju ključnu ulogu u islandskom gospodarstvu.

Kamatne stope, ribarstvo i troškovi života bili su u fokusu referendumske kampanje. Do potpunih rezultata možda će trebati pričekati do podneva, rekli su čelnici izborne komisije.

/Desk/

Objava Referendum u Islandu: Većina ne želi u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija je u odgovoru na pitanja podgoričkog dnevnika Vijesti podsjetila da je Ratko Mladić služio doživotnu kaznu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i genocida u Srebrenici te da je bio ratni zločinac kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivim i 2017. godine osudio na doživotni zatvor. Ta je presuda potvrđena u žalbenom postupku pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove 2021. godine.

Među crnogorskim dužnosnicima koji su veličali Ratka Mladića istaknuo se predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokracije (NSD) Andrija Mandić, koji je rekao da je obitelji uputio sućut u svoje ime i ime stranke.

Mandić je na X-u objavio da je Darku Mladiću u svoje ime i u ime NSD-a uputio sućut “povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića”. Sllično su se ponijeli i predsjednik SNSD-a u BiH Milorad Dodik, SNSD-ov ministar u Vijeću ministara BiH Staša Košarac, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković.

Na to je reagirao crnogorski predsjednik Jakov Milatović, poručivši kako odnos prema obitelji pokojnog Mladića ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina te je istaknuo da Crna Gora mora poštovati presude međunarodnih sudova, jasno osuđivati ratne zločine, čuvati dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji te odbaciti svako veličanje i relativiziranje ratnih zločina.

Na Mandićevu objavu reagirao je i crnogorski ministar vanjskih poslova i predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović.

Pravomoćno presuđeni ratni zločinac, i živ i mrtav, zaslužuje samo prezir, napisao je Ibrahimović na društvenoj mreži X, dodajući da je sve ostalo (ne)skriveno veličanje zločinca, zločina, genocida i genocidnih politika.

Veličanje ratnih zločina osudio je i potpredsjednik crnogorske vlade iz dijela albanskih stranaka Nik Đeljošaj, istaknuvši da veličanje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića nije odnos samo prema prošlosti, već pokazatelj vrijednosti koje pojedinci i danas zastupaju.

Ibrahimović i Đeljošaj su u vladi u kojoj su najmanje četiri ministra i jedan potpredsjednik Vlade iz Nove srpske demokracije Andrije Mandića. Vladajući Pokret Europa sad premijera Milojka Spajića nije se oglasio.

/Desk/

Objava EK osudila veličanje Mladića: “…u suprotnosti s europskim vrijednostima – za to nema mjesta u EU” pojavila se prvi puta na Republika.

Prijavu su Tužiteljstvu dostavili Damir Mašić, Nerin Dizdar i Saša Magazinović.

Predsjedatelj Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović izjavio je kako smrću pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ne nestaju istina i odgovornost, već naprotiv, ostaju kao i sjećanje na žrtve.

“Mladić jest mrtav, ali zastrašujuća je spoznaja, koju smo imali priliku vidjeti posljednja dva dana, da je ideologija zbog koje je osuđen živa, kako u BiH tako i u regiji. Izjave u kojima se veliča, umanjuje i negira ratni zločin postoje i one su predmet kaznene prijave koja je danas predana”, rekao je Magazinović.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da prati cijeli postupak i odnos odgovornih prema jednom od najtežih kaznenih djela koje je moguće počiniti u BiH.

Šef Kluba zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Damir Mašić istaknuo je da su ove kaznene prijave tek početak te da njihov pravni tim prikuplja dokaze na temelju kojih će u narednim danima biti podnesene prijave protiv svakog pojedinca koji je posljednjih dana prekršio Kazneni zakon BiH.

Poručio je kako je krajnje vrijeme da Tužiteljstvo BiH i glavni tužitelj Milanko Kajganić počnu postupati prema Kaznenom zakonu te pozvao Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) da prati rad Tužiteljstva i Suda BiH.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar pojasnio je da su uz kaznene prijave priložili dokazne materijale te da očekuju da te prijave budu poticaj za postupanje protiv svih ostalih koji su počinili ista kaznena djela.

Pozvao je sve građane BiH da prijavljuju one koji veličaju, umanjuju i negiraju ratne zločine te tako doprinesu ostvarenju pravde.

Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini pozvala je u petak policijske agencije i tužiteljstva u toj zemlji da pozorno istraže sve slučajeve osporavanja pravomoćnih presuda za ratne zločine dok su istodobno dužnosnici SDP-a podnijeli kaznene prijave protiv političara koji su veličali osuđenog Ratka Mladića.

Nakon što je Mladić kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na doživotni zatvor zbog ratnih zločina u četvrtak umro u pritvoru tribunala u Haagu političari i brojne javne osobe iz Republike Srpske o njemu su govorili kao o heroju osporavajući istodobno utemeljenost presude koja mu je izrečena.

Sve to slijedile su brojne slične objave na društvenim mrežama ali i molitve u crkvama te javna okupljanja u gradovima u RS na kojima se otvoreno veličalo Mladića.

U petak je reagirao OESS u čijem je mandatu i promicanje vladavine prava te nadzor nad radom pravosudnih tijela.

Kako je u BiH od 2021. godine na snazi zabrana veličanja ratnih zločinaca i osporavanja pravomoćnih presuda koje su takvim osobama izrečene pred domaćnim i međunarodnim sudovima a za to propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, OESS sada traži da policija i tužiteljstva počnu provoditi istrage.

Istaknuli su da je veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca kazneno djelo kojim se duboko vrijeđa žrtve i preživjele, potkopava pomirenje i nosi rizik od daljih podjela u društvu.

“Politički i javni dužnosnici imaju posebnu odgovornost poštovati činjenice utvrđene u više od 800 pravomoćnih presuda međunarodnih i domaćih sudova koje se odnose na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid počinjen tijekom rata od 1992. do 1995. godine kao i na individualnu kaznenu odgovornost osuđenih osoba te doprinositi međusobnom poštovanju, dostojanstvu i društvenoj koheziji”, stoji u izjavi OESS-a.

/Desk/

Objava Zbog veličanja Mladića, SDP-ovci predali Tužiteljstvu kaznene prijave protiv Dodika, Košarca, Stevandića i Stanivukovića – OESS traži istrage pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što je potvrđena vijest o Mladićevoj smrti u pritvorskoj bolnici u Haagu, u središnjoj pravoslavnoj crkvi u Banja Luci u četvrtak navečer za njega su organizirali molitvu, a na njoj je bio i čelnik vladajuće stranke u RS-u Milorad Dodik, a ministar pravosuđa Srbije, Nenad Vujić, službeno je potvrdio da će bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske i osuđeni ratni zločinac biti pokopan uz najviše državne i vojne počasti. Naknadno, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, ovu tvrdnju je nazvao neistinitom.

To je zaprepastilo bh javnost, bh Hrvate jer je Mladić osuđen i za zločine nad Hrvatima u Hrvatskoj, a sudionik je zločina nad tim narodom i u BiH te a posebno Bošnjake nad kojima je pod Mladićevim vodstvom izvršen genocid za koji je i osuđen na doživotni zatvor. Pojedini bošnjački politički predstavnici čak predlažu izgov veleposlanika Srbije iz BiH uz zaključak kako potezi Srbije znače samo jedno – da je riječ o sustavnoj politici agresije, a ne samo Mladiću.

S druge strane, očito revoltirani poraznom ideologijom, iskazanim stavovima i potezima srpske strane, sve oštrije su izjave Bošnjaka uz eksponencijalno jačanje jezika mržnje, posebno na društvenim mrežama gdje se vodi otvoreni “rat tipkovnicama”, a tenzije i u realnom životu svu na zabrinjavajućoj razini.

Sve ovo pokazuje kako u nekadašnjim zemljama bivše Jugoslavije koja se raspala u krvavim ratovima, nije došlo do katarze i suočavanja s prošlošću gdje se najgori ratni zločinac glorificira do razine narodnog heroja.

Koliko god se zavaravali o “pomirenju i suživotu” za što je međunarodna zajednica “ulupala” milijarde, čini se da je to promašena investicija. Barem još dugo vremena. Istinskog pomirenja nema, a suživot se pretvara u prisilnu kategoriju. Na razini smo vječno zavađanih plemena. Tko nas takve želi? Europa je u pravu – ne trebaju im takvi problemi i trojanski konji. I doslovno i preneseno – konji. (V.S.H.)

Dodik: “Mladić za srpski narod velika ličnost”

Naime, a kako prenose mediji, Dodik je novinarima tom prigodom kazao kako je “Mladić za srpski narod velika ličnost”, te da se “narodu ne može zabraniti da ga pamti”.

Govoreći o Mladiću, Dodik je podsjetio da je svjedočio u njegovu obranu pred Haškim tribunalom te je ustvrdio kako je tada vidio njegovo, kako je rekao, „časno držanje“.

„Bio sam svjedok njegove obrane. I tada sam vidio njegovo časno držanje. Nas boli činjenica da neki Naser Orić hoda slobodno, a veći je krvnik u Srebrenici nego Ratko Mladić“, rekao je Dodik.

Dodik je pritom poručio da “Republika Srpska, bez obzira na reakcije iz Sarajeva i pritiske sa Zapada, ostaje posvećena svojim stajalištima”.

No, Dodik je na početcima svoje političke karijere govorio drukčije.

S Dodikom je bio i entitetski premijer Savo Minić koji je potvrdio kako je Mladić i za njega neka vrsta heroja, ali je oprezno upozorio kako mora paziti što govori jer “Srbi dolaze u situaciju da se protiv njih podnose kaznene prijave i ne smiju reći što osjećaju, što su nametnuli međunarodni zlotvori”.

Time je očevidno aludirao na činjenicu da je veličanje ili odavanje počasti osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine u BiH kazneno djelo za koje se može dobiti do pet godina zatvora.

I vlast i srpska oporba odali počast Mladiću

Da među političarima iz reda bh Srba nema razlike kada je riječ o odnosu prema ratnim zločinima potvrdila je činjenica da su počast Mladiću odali i najistaknutiji čelnici oporbe među kojima su gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, kao i kandidati Srpske demokratske stranke (SDS) za predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima Branko Blanuša i Mladen Božović.

Oni su sudjelovali u molitvi za Mladića u jednom manastiru na Ozrenu.

U četvrtak navečer organizirana su veća okupljanja u Zvorniku i Višegradu, a sudionici su tamo izvikivali Mladićevo ime te upriličili vatromet odajući mu na taj način počast.

Snimku okupljanja u Zvorniku na društvenim je mrežama podijelio potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković, podsjećajući kako su iz Zvornika pod Mladićevim zapovjedništvom protjerane tisuće Bošnjaka, a na stotine su ih ubijene.

Pozvao je policiju i pravosuđe da reagiraju na slavljenje ratnih zločina.

“Pitam, jasno i glasno: postoji li država, postoje li institucije i ako postoje hoće li reagirati ili će sve ostati na trivijalnim priopćenjima? Ovo je završna faza genocida i ponovo, svi gledaju i šute”, napisao je Duraković.

Dok su u RS-u slavili Mladića, u Sarajevu su se prisjetili jednog od zločina zbog kojega je osuđen i koji je počinjen 28. kolovoza 1995. godine kada su od granate ispaljene s položaja Mladićeve vojske ubijene 43 osobe na tržnici Markale.

Taj je zločin uz genocid počinjen u Srebrenici bio izravni povod za intervenciju NATO-a protiv Mladićeve vojske i višetjednu kampanju zračnih udara što je otvorilo put kopnenoj ofenzivi Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH i oslobađanju većeg dijela okupiranog teritorija čime su se stekli uvjeti za mirovne pregovore u Daytonu kojima je okončan troipolgodišnji rat u BiH.

Crna Gora podijeljena oko Mladića

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i saborski zastupnik HDZ-a Andro Krstulović Opara, osudili su u petak relativiziranje ratnih zločina Ratka Mladića nakon što je predsjednik crnogorskog parlamenta i čelnik Nove srpske demokracije (NSD) Andrija Mandić uputio sućut njegovoj obitelji.

Andrija Mandić je na društvenoj mreži X objavio da je Darku Mladiću u svoje ime i u ime NSD-a uputio sućut povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića.

Iz ureda predsjednika Jakova Milatovića poručili su da je Ratko Mladić pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici i druge najteže ratne zločine počinjene tijekom rata u BiH i da to nije pitanje političkog stava, već činjenica utvrđena pravomoćnom presudom međunarodnog suda.

Odnos prema obitelji pokojnog ne može biti izgovor za relativizaciju ratnih zločina, navodi se u priopćenju.

Dodaje se da Crna Gora mora poštovati presude međunarodnih sudova, jasno osuđivati ratne zločine, čuvati dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji te odbaciti svako veličanje i relativiziranje ratnih zločina.

Na Mandićevu objavu reagirao je i crnogorski ministar vanjskih poslova i predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović.

Pravomoćno presuđeni ratni zločinac, i živ i mrtav, zaslužuje samo prezir, napisao je Ibrahimović na društvenoj mreži X.

Sve ostalo je (ne)skriveno veličanje zločinca, zločina, genocida i genocidnih politika, dodao je šef crnogorske diplomacije.

Zasad nema službenih reakcija vladajućih Demokrata i Pokreta Europa sad (PES), niti orbenih Demokratske partije socijalista (DPS), Europskog saveza (ES) i Građanskog pokreta URA na Mandićevu objavu.

Andrija Mandić prije dvije je godine proglašen za “personu non grata” u Hrvatskoj zbog sustavnog narušavanja dobrosusjedskih odnosa i korištenja Hrvatske za unutarpolitičke obračune u Crnoj Gori.

“Europski put zahtijeva jasno suočavanje s prošlošću”

Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ/EPP) i saborski zastupnik Andro Krstulović Opara (HDZ) u petak su oštro osudili potez predsjednika crnogorskog parlamenta koji je javno izrazio sućut obitelji osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

“Ratko Mladić pravomoćno je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Osoba koja zavređuje najdublji prezir. Prešućivati njegove zločine, a isticati generalski čin, neprihvatljiva je relativizacija genocida i duboko nepoštovanje prema žrtvama” objavila je na svojoj Facebook stranici zastupnica Glavak, ujedno i članica Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore.

Time je reagirala na objavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je na X-u napisao da je ”izrazio sućut Darku Mladiću, u svoje ime i u ime stranke Nova srpska demokracija, povodom smrti njegova oca, generala Ratka Mladića”.

Glavak ističe da Andrija Mandić nije privatna osoba, nego predsjednik parlamenta države koja želi postati članica Europske unije, stoga njegove poruke imaju posebnu političku težinu.

“Crna Gora ne može graditi europsku budućnost okrećući leđa vrijednostima na kojima Europska unija počiva. Europski put zahtijeva jasno suočavanje s prošlošću i poštovanje pravomoćnih presuda međunarodnih sudova”, poručila je.

Zastupnik Krstulović Opara na X-u je rekao da ga Mandićeva objava nije nimalo iznenadila.

“Nimalo me ne iznenađuje što četnički vojvoda Mandić žali nad smrću ratnog zločinca. Tragično je za zemlju kandidatkinju za EU kada ovo potpiše predsjednik Skupštine. Takvoj državi nema mjesta u EU i to sam više puta kazao kolegama u EU. Mi nećemo ratificirati ugovor o pristupu, napisao je HDZ-ov zastupnik, prenosi HINA.

Povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, komentirajući za HRT, kazao je kako Mladićevo djelovanje pokazuje karakter JNA 1991. godine.

“To je tema za psihijatre koji bi to mogli objasniti nakon svih njegovih postupaka. Što se tiče povjesničara – jasno je da je njegova ostavština zločinački mentalitet. Mladić je potvrda i pokazatelj da je JNA 1991. godine bila srpska vojska. JNA je službeno imala krinku da on to radi zbog očuvanja Jugoslavije i zaštite ugroženih Srba u Hrvatskoj te deblokade vojarni, ali po svemu što je on radio vidi se da je to bila čista provedba velikosrpske ideje i politike. Od Kijeva do Srebrenice, ti oficiri ostavili su niz zločina iza sebe”, rekao je.

Podsjetio je i na transkripte Mladićevih razgovora s generalom Nikolom Uzelcem, tadašnjim zapovjednikom korpusa u Banjoj Luci.

“O kakvim je tipovima riječ možda najbolje pokazuju transkripti Ratka Mladića s generalom Nikolom Uzelcem koji je bio zapovjednik korpusa u Banja Luci. Razgovarali su o napadu na Šibenik i Zadar, a u rujnu je bio i pravac prema Sinju. 7. listopada razgovaraju o tome je li Biograd osvojen ili ne. Mladić kaže da nije, ali da je pod kontrolom. Tu vidite kakvi su to “umovi” i “akademici”. Uzelac mu govori kako je Biograd bio vječni srpski grad jer nije dobio ime po Zagrebu te da treba uništiti civilne zgrade u središtu grada. On mu odgovara kako oni to drže i tuku. Nikakav problem nije bio razoriti grad. Biograd je po njima bio “Beograd”. To je ekipa koja je tumačila činjenice na svoj način. Isto što danas Rusija radi u Ukrajini, to je spirala zla”, kazao je Nazor.

Posebno se osvrnuo na činjenicu da je Mladić pravomoćno osuđen zbog zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, ali ne i zbog njegova djelovanja i zločina u Hrvatskoj.

“Mladić je osuđen za zločine u BiH, ali ne i za zločine u Hrvatskoj. To nešto govori i o karakteru Haškog suda. To je nešto što uvijek treba ponoviti i naglasiti. To je jedna opaska za Haški sud jer u Hrvatskoj još ima onih koji smatraju kako bi Haški sud trebao pisati povijest Domovinskog rata. Oni su još uvijek aktivni u medijima, gotovo na tjednoj bazi, zaključio je Nazor.

/Desk/

Objava Mladićeva zaostavština: Nema katarze, nema pomirenja – živimo prisilan suživot – Europa je u pravu – ne trebaju im takvi trojanski konji pojavila se prvi puta na Republika.

Prema dostupnim preliminarnim podacima, nezakoniti prelasci vanjskih granica Europske unije pali su za 37 posto u prvih sedam mjeseci 2026. u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz približno 61.000 zabilježenih prelazaka na vanjskim granicama EU-a, pokazuju podaci europske granične agencije Frontexa, prenosi HRT/HINA.

Pad je zabilježen na gotovo svim glavnim rutama.

Broj nezakonitih dolazaka duž istočnog mediteranskog koridora bio je 20.232, u odnosu na 28.068 u razdoblju od siječnja do srpnja 2025., što je pad od 28 posto, dok je na središnjem mediteranskom koridoru, koji izravno pogađa Italiju, broj upola smanjen – 16.454 nezakonitih ulazaka u odnosu na 36.656 u 2025., odnosno pad od 55 posto.

Jedina ruta koja je zabilježila rast bila je zapadni mediteranski koridor, s povećanjem od 50 posto, ponajviše zbog polazaka iz Alžira.

Zapadnoafrička ruta prema Kanarskim otocima zabilježila je najstrmiji pad, sa smanjenjem od 78 posto, ponajviše zahvaljujući preventivnim mjerama Mauritanije, Senegala i Gambije u suradnji sa Španjolskom i EU-om.

Pad zahtjeva za azil

Trend pada potvrđuju i podaci o azilu. U svibnju 2026. godine 42.525 državljana trećih zemalja prvi je put podnijelo zahtjev za međunarodnu zaštitu u državi članici EU-a, što je pad od 22 posto u odnosu na svibanj 2025., kada je zabilježeno 54.765 zahtjeva te pad od 2 posto u odnosu na travanj 2026.

U siječnju je pad iznosio 23 posto na godišnjoj razini, s 51.160 prvih zahtjeva u odnosu na 66.745 u siječnju 2025.

Najveći broj prvih podnositelja zahtjeva u ožujku dolazio je iz Venezuele, Afganistana, Bangladeša i Sirije, a najviše ih je zaprimila Italija, slijede Španjolska, Francuska i Njemačka. Te četiri zemlje zajedno primile su oko 80 posto svih prvih zahtjeva u EU-u.

Istodobno, u prvom tromjesečju 2026. izdano je 205.945 prvostupanjskih odluka o azilu, što je četiri posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, a 41 posto tih odluka bilo je pozitivno.

Ceuta je statistička anomalija

Zakonita migracija u EU pritom ostaje znatno veći fenomen od nezakonitih prelazaka, iako su najnoviji cjelogodišnji podaci Eurostata i dalje iz 2024. godine. Potkraj 2024. u EU-u je bilo izdano 26,5 milijuna važećih dozvola boravka državljanima trećih zemalja, pri čemu je spajanje obitelji činilo trećinu (32,6 posto) svih izdanih dozvola, a najveće skupine nositelja dozvola bili su državljani Maroka (2,2 milijuna), Turske (2 milijuna) i Ukrajine (1,6 milijuna).

Iste godine više od 4,6 milijuna državljana trećih zemalja steklo je pravo boravka i rada u EU-u kroz proceduru jedinstvene dozvole.

U tom kontekstu val ulazaka u Ceutu potkraj srpnja djeluje kao statistička anomalija, a ne kao dio šireg trenda.

Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner izjavio je da je u Ceutu unutar nekoliko sati granicu prešlo više od 70.000 ljudi, da je 75 osoba poginulo te da su kriminalne mreže iskoristile dezinformacije na društvenim mrežama, no da je situacija, prema Španjolskoj, pod kontrolom te da šengenski prostor nije bio pogođen.

Brunner je poslije ocijenio da je EU “prošao test Ceute”, pozivajući države članice da ubrzaju provedbu novih migracijskih pravila, dok je Italiju, koja je u tom razdoblju privremeno suspendirala šengenska pravila prema Španjolskoj, podsjetio da šengenski zakonik takve mjere dopušta samo iznimno i privremeno, a Komisija će procijeniti je li mjera bila nužna i proporcionalna.

Nesrazmjerna reakcija?

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen krizu u Ceuti iskoristila je za najavu novog plana za migracije u kojem se prva točka odnosi na nastavak sprječavanja nezakonite migracije jačom suradnjom s partnerima.

Odnosi se to na takozvanu “migracijsku diplomaciju” koja nadilazi puko upravljanje migracijama uz korištenje razvojne pomoći, vizne politike i trgovine kao poluge, dok EU trenutačno pregovara o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Marokom u kojem je migracija jedan od ključnih elemenata.

Kritičari, međutim, upozoravaju da je politička reakcija na Ceutu nerazmjerna stvarnim događajima.

Chiara Catelli, iz organizacije Platforma za međunarodnu pomoć migrantima, ocijenila je talijansko ponovno uvođenje graničnih kontrola sa Španjolskom “politički teatar” i “domišljata manipulacijom pravom EU-a” kojom se htjelo pokazati da je vlada “stroga prema migracijama”, ali je zapravo stvorilo probleme samo turistima i putnicima koji putuju iz Španjolske u Italiju.

Rezultat je razilaženje između službene statistike i političkog diskursa koje obilježava migracijsku raspravu u EU-u tijekom 2026.: dok Frontex i Eurostat bilježe najniže brojeve nezakonitih dolazaka i zahtjeva za azil u posljednjih nekoliko godina, pojedinačni incidenti poput Ceute i dalje uspijevaju pokrenuti nacionalne rasprave o suspenziji šengenskih pravila i podizanju fizičkih barijera na granicama koje, prema službenim podacima, bilježe sve manji pritisak.

/Desk/

Objava Broj ilegalnih migranata u EU pao za više od trećine, značajno manje i zahtjeva za azil pojavila se prvi puta na Republika.

Upozorenje, koje je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova iznijela na konferenciji za novinare u Moskvi, najsnažnije je tog tipa koje je Rusija dosad uputila Britaniji, državi članici NATO-a i čvrstom savezniku Ukrajine.

Zaharova je rekla kako je London “na korak od toga” da i “legalno postane supočinitelj” u, kako je kazala – “terorizmu” protiv ruskih civila, a to bi imalo “katastrofalne posljedice, izuzev ako Britanija ne promijeni smijer”.

“Više smo puta upozoravali da bi svi britanski vojni objekti i oprema u Ukrajini i izvan njezinih granica mogli biti metom napada kao odgovor na ukrajinske napade na ruski teritorij koji su izvedeni britanskim oružjem”, rekla je.

“Predlažemo da britansko vodstvo još jednom pažljivo proanalizira situaciju i odmah, na najodlučniji i najnedvosmisleniji način napusti neprijateljsku agresivnu liniju, koja može samo stvoriti rizik od eskalacije sukoba na potpuno novu razinu”, kazala je Zaharova.

Upozorenje je iznijela dan nakon što je Rusija optužila Ukrajinu da je ispalila britanske rakete Storm Shadow na trgovački centar u ruskome gradu Donjecku na istoku Ukrajine u napadu u kojem su, kako je rečeno, ranjeni civili, među njima i djeca.

Kremlj je u ponedjeljak objavio da Britanija metodično dolijeva “ulje na vatru” nakon što je London najavio da će Kijevu dopustiti pristup tajnoj tehnologiji za pokretanje vlastite proizvodnje krstarećih raketa Storm Shadow, kojima je moguće izvesti udare duboko u Rusiji. Francuska je već dala suglasnost za licenciranje tehnologije za europski projektil, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Rusija zaprijetila Britaniji napadom na vojne ciljeve unutar i izvan Ukrajine pojavila se prvi puta na Republika.