Prijavu je podnijela neprofitna organizacija FairSquare, koja od IOC-a traži istragu protiv Infantina, ujedno člana Međunarodnog olimpijskog odbora od 2020. godine. Organizacija tvrdi da je predsjednik FIFA-e u više navrata prekršio odredbe Olimpijske povelje i Etičkog kodeksa IOC-a, koji od članova zahtijevaju političku neutralnost.

U središtu prijave nalazi se slučaj američkog reprezentativca Folarina Baloguna.

Napadač SAD-a dobio je izravni crveni karton u utakmici protiv Bosne i Hercegovine 1. srpnja zbog prekršaja nad Tarikom Muharemovićem te je automatski suspendiran za sljedeći susret.

Međutim, FIFA je 5. srpnja objavila da je, primjenom članka 27. Disciplinskog pravilnika, izvršenje njegove suspenzije odgođeno na probni rok od godinu dana, čime je Balogunu omogućeno da nastupi protiv Belgije u osmini finala Svjetskog prvenstva. Sjedinjene Američke Države izgubile su taj susret 4:1.

Donald Trump javno je priznao da je tražio reviziju odluke.

“Sve što sam učinio bilo je da zatražim preispitivanje jer nisam smatrao da je to bio prekršaj. Mislim da su donijeli odličnu odluku. Sudac je pogriješio s crvenim kartonom”, rekao je Trump.

Infantino je potvrdio da ga je Trump nazvao, ali je odbacio tvrdnje da je utjecao na odluku.

U priopćenju objavljenom na FIFA-inoj internetskoj stranici naglasio je da pravosudna tijela FIFA-e djeluju potpuno neovisno.

“Njihova neovisnost ključna je za vjerodostojnost i integritet nogometa i to se uvijek mora poštovati”, poručio je Infantino.

FairSquare smatra da upravo slučaj Balogun predstavlja jedno od najozbiljnijih mogućih kršenja pravila o političkoj neutralnosti, navodeći kako postoje indicije da je predsjednik FIFA-e popustio pod političkim pritiskom.

U prijavi se spominju i drugi primjeri navodne potpore Trumpu.

Među njima su promocija navijačke platforme za Svjetsko prvenstvo 2026., za koju FairSquare tvrdi da je bila dio kampanje prikupljanja podataka povezane s osobama bliskima američkom predsjedniku, objave na Instagramu nakon događaja vezanog uz Trumpovu inauguraciju te javna potpora Trumpovoj kandidaturi za Nobelovu nagradu za mir.

Organizacija podsjeća i da je Infantino u prosincu 2025. Trumpu uručio prvu FIFA-inu Nagradu za mir tijekom ždrijeba Svjetskog prvenstva u Kennedy Centru.

FairSquare je još u prosincu podnio prijavu i Etičkom odboru FIFA-e. Tu inicijativu poduprli su Norveški nogometni savez te 50 zastupnika Europskog parlamenta u zasebnom dopisu upućenom krajem lipnja.

Ni Međunarodni olimpijski odbor ni FIFA zasad nisu odgovorili na upite medija o ovom slučaju.

Mohammad Al Kamali je član FIFA-inog disciplinskog odbora koji je donio odluku o Balogunu nakon utakmice Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine. Al Kamali je bio ključni čovjek koji je predsjedavao procesom i odlučio ukinuti suspenziju Balogunu, što mu je omogućilo da zaigra u osmini finala. Ova odluka FIFA-e izazvala je brojne rasprave i nezadovoljstvo u javnosti jer je donesena bez uobičajenih konzultacija s većim brojem članova odbora.

“Uefa bi trebala zagrmjeti i reći – napuštamo Fifu!”

“Svi kritiziraju predsjednika Giannija Infantina i Međunarodnu nogometnu organizaciju, ali nitko ništa konkretno ne poduzima”, izjavio je Mark Pieth, nekadašnji član FIFA-e i švicarski stručnjak za kazneno pravo, a prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Na udaru je FIFA pogotovo tijekom aktualnog Svjetskog prvenstva zbog brojnih očitih ili manje očitih afera, a Pieth navodi da bi ključna protuteža trebala biti Europska nogometna organizacija (UEFA).

“Ništa se ne događa bez Europe i europski bi savezi trebali iskoristiti tu moć i vrijednost koju imaju. UEFA bi trebala zagrmjeti i reći – napuštamo FIFA-u. Europski nogomet uvijek je vladao svijetom, a i ovo prvenstvo je dokaz toga. UEFA bi trebala zauzeti oštar stav prema FIFA-i pozivajući se na antimonopolski zakon. No, čini se da europski nogomet nije ujedinjen po ovom pitanju i ne želi zajednički poduzeti mjere protiv Infantina”, rekao je 73-godišnji Pieth u razgovoru za Tagesspiegel.

Pieth je od 2011. do 2013. godine bio član FIFA-e te je vodio neovisnu komisiju zaduženu za demokratizaciju organizacije. U to je vrijeme predsjednik FIFA-e bio Sepp Blatter.

“FIFA je institucionalna organizacija i svaka članica može pokrenuti određeni pravni postupak. No, Infantino je dodatno usavršio raniji Blatterov sustav. Još ga više pokreće želja za novcem, utjecajem i moći. Primjerice, etički odbor FIFA-e postoji valjda samo na papiru. Infantino je uvjeren da iznad njega nema nikoga, odnosno, da je samo Bog iznad i unutar njegove organizacije to je i istina”, dodao je Pieth.

/Desk/

Objava Traži se istraga protiv predsjednika FIFA-e Giannija Infantina zbog političke pristranosti pojavila se prvi puta na Republika.

BiH tijekom cijele godine obilježava stradanja žrtava rata, ali ni tri desetljeća nakon sukoba one nisu zajedničke – i dalje se dijele na „naše“ i „vaše“.

I ovog 11. srpnja Srebrenica je bila mjesto neizmjerne tuge i sjećanja na žrtve genocida. Dio političke i javne scene u Republici Srpskoj godinama negira taj zločin, zbog čega je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo zakon kojim je negiranje genocida proglašeno kaznenim djelom, piše Deutsche Welle.

Istodobno, i mnogi drugi ratni zločini i žrtve u BiH ostaju negirani ili prešućeni. Više od tri desetljeća nakon rata, u zemlji još ne postoji zajednički pijetet prema svim stradalima.

Političari i dalje odaju počast prvenstveno „svojim“ žrtvama, često ih koristeći kao alat za produbljivanje podjela i raspirivanje mržnje.

Odao počast srpskim žrtvama i postao nepoželjan

Amir Reko, bivši pitomac Vojne akademije, 1992. dezertirao je iz JNA i priključio se Armiji RBiH. Od ratnog heroja postao je izdajnik i nepoželjan u rodnom Goraždu.

„Porazno je da i više od 30 godina nakon rata još govorimo o nedostatku empatije prema svim nevinim žrtvama i iskrene želje za pomirenjem. Čini mi se da je to danas čak teže nego ranije“, kaže Reko za DW.

U ratu je izgubio majku i više članova obitelji. „Moja majka ubijena je na najsvirepiji način i tu bol nosim cijeli život. Unatoč tome, vjerovao sam da čovjek mora imati snage priznati i tuđu patnju. Zbog takvih stavova platio sam visoku cijenu.“

Nakon što je javno govorio o ubojstvima srpskih civila u okolini Goražda i odao počast njihovim žrtvama, kaže da je bio izložen žestokim napadima. „Proglašen sam personom non grata u Goraždu, optuživan da narušavam ugled Armije RBiH i da govorim neistine. U isto vrijeme uništena je i moja tvornica, od koje sam živio, pa sam ostao bez izvora egzistencije.”

Smatra da je u BiH postalo gotovo neprihvatljivo govoriti o tuđoj boli, a da se pritom ne dovodi u pitanje vlastita. „Pomirenje nije odricanje od istine ni odustajanje od pravde. To je snaga da se prizna i tuđa bol, uz očuvanje vlastitog dostojanstva i poštovanje vlastitih žrtava.“

Reko: „Spreman sam platiti cijenu mirotvorstva”

Reko upozorava da političari često koriste žrtve za produbljivanje podjela te da se pojedinačni zločini pretvaraju u kolektivnu krivnju čitavih naroda.

Takav pristup, kaže, produbljuje nepovjerenje, otežava dijalog i održava društvo u stalnim političkim tenzijama. „U takvoj atmosferi govoriti o pomirenju zahtijeva veliku hrabrost, jer riskirate da vas anatemiziraju upravo oni kojima pripadate. To je jedna od najvećih tragedija današnje BiH.“

Na kraju poručuje da se, unatoč svemu, isplati biti mirotvorac.

„Prošao sam rat i znam što rat znači. Moja je obveza učiniti sve da nijedna buduća generacija ne doživi ono što je doživjela moja. Ako je to cijena mirotvorstva, spreman sam je platiti.”

Isplativa taktika koja pobjeđuje, ali mir je nasušna potreba

Amer Delić iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo (naslovna fotografija) smatra da je nužno „sustavno pristupiti stradanju svih žrtava, bez obzira na njihov etnički predznak“.

Aktivisti Centra godinama, zajedno s bivšim pripadnicima HVO-a, VRS-a i Armije BiH, obilaze mjesta zločina i odaju počast žrtvama svih naroda. U tim aktivnostima sudjeluju i mirovni aktivisti iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Delić upozorava da u BiH već desetljećima opstaje „isplativa taktika“ koja održava podjele. „Nacionalizam je i dalje pogodan alat za perpetuiranje mržnje i straha te očuvanje političke moći. Mnogi vjeruju da će to nestati samo od sebe, ali neće dok god postoje interesi koji bez odgovornosti omogućuju pojedincima i grupama stjecanje ogromnih sredstava.“

Govoreći o podijeljenom društvu i ratnom naslijeđu, kaže da politička vodstva nisu spremna pošteno se odrediti prema prošlosti.

„Samoviktimizacija i izostanak empatije prema drugima i dalje dominiraju kada se govori o ratu, posebno tijekom obilježavanja stradanja i izbornih kampanja. U takvim okolnostima teško je govoriti o društvenoj katarzi, osim kod pojedinaca koji uspiju probiti mjehur vlastitog nacionalnog medijskog prostora.”

Ipak, kroz mirovni rad vidi i ohrabrujuće pomake. „Susrećemo se s ljudima iz lokalnih zajednica, obiteljima žrtava, ratnim veteranima, vjerskim i političkim predstavnicima i osjećamo se dobrodošlima. Iz tih razgovora vidimo da su mir i dostojanstven život, za sadašnje i buduće generacije, nasušna potreba svima.“

„Mirotvorce se postavlja na marginu društva”

Psiholog, aktivist i novinar Srđan Puhalo smatra da je glavni razlog izostanka katarze u BiH različita percepcija posljednjeg rata.

„To ovisi o etničkoj pripadnosti. Postoje tri istine o tome što je uzrok rata, kada je počeo, tko su heroji, a tko zločinci i tko je pobjednik. Bez konsenzusa o tim pitanjima teško je graditi empatiju prema tuđim žrtvama“, kaže Puhalo za DW.

Dodaje da ipak postoji jedna apsurdna točka oko koje se svi slažu – da su „problem“ uvijek oni drugi.

„Svatko tvrdi da je vodio obrambeni rat. Tada se pojavljuje nacionalizam, ideologija u kojoj se vlastita etnička grupa doživljava kao najveća i jedina žrtva. Ne natječu se samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci tko je najveća žrtva, nego se često preuveličava i broj stradalih. Ako si žrtva i ako si se branio, onda si moralno superioran i ne možeš počiniti zločin. S takvim pretpostavkama teško je razviti empatiju prema drugima, osobito kada ih nazivate agresorima, četnicima, balijama ili ustašama.“

Prema njegovim riječima, ekstremna politika kompromis i empatiju doživljava kao slabost i prijetnju sigurnosti vlastite etničke skupine.

Kritičan je i prema dijelu povjesničara. „Nisu pokazali dovoljno volje ni snage da izađu iz etničkih torova i na temelju činjenica i argumenata kreiraju zajedničku povijest rata u BiH.“

Puhalo još smatra da se u današnjoj BiH „ne isplati biti mirotvorac”. „Ako govoriš o zločinima koje su počinili ‘tvoji’ i o njihovim žrtvama, proglase te izdajnikom. Nitko ne voli izdajnike, a socijalna, ekonomska i medijska izolacija mirotvorce gura na marginu društva. Pomoć međunarodne zajednice sve je manja, projekti suočavanja s prošlošću svedeni su na minimum, a domaće institucije za to gotovo i ne izdvajaju novac. Zato stanje u društvu možemo opisati jednom rečenicom: ‘Bolesni nismo, a zdravi još manje.'”

“BiH vlasti njegovale zapuštenost društva”

Novinar, književnik i publicist Emil Karamatić smatra da je jedan od ključnih problema BiH to što su ljudima povezanim s ratnim zločinima nakon Daytona ostavljeni prostor i moć da grade poslijeratni mir. Tu krivicu pripisuje i međunarodnoj zajednici.

„Ljudima koji su sudjelovali u genocidu i zločinima na svim stranama dana je mogućnost da grade mir, što je naprosto nemoguće. Da je moguće, onda bi i fašiste i naciste u Njemačkoj i Italiji reformirali i dali im da grade te države“, kaže Karamatić za DW.

On povlači paralelu s poslijeratnom Njemačkom. „Često se pozivamo na Njemačku i način na koji se suočila s naslijeđem Drugog svjetskog rata. Da je taj proces bio potpuno uspješan, danas ne bi postojali milijuni ljudi koji podržavaju slične ideje. Ali službena njemačka politika zabranjuje fašističko naslijeđe”, kaže i u tome vidi ključnu razliku u odnosu na BiH, ali i ocjenjuje kako je “bh vlast njegovala zapuštenost bh društva”.

Na kraju postavlja pitanje i ujedno pruža odgovor. „Što očekivati od ljudi i njihovih politika kojima su započeli ratove nego da i danas vode huškačke politike kako bi zadržali svoje pozicije?”.

/Desk/

Objava “Naše” i “vaše” žrtve ili kad poštovanje tuđih žrtava postane izdaja pojavila se prvi puta na Republika.

Prije početka rasprave o dokumentu, brojni zastupnici su zatražili stanku. Među njima je i zastupnik u Klubu nezavisnih zastupnika Nino Raspudić, koji je zahtjev obrazložio potrebom da se konzultiraju o ostatku prijedloga Rezolucije, koja, kako je istakao, još jednom pokazuje svu slabost i impotentnost. 

Prijedlog Rezolucije možete pročitati: OVDJE

“Rekao bih, dijelom, i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom Vladom. Ovaj Sabor donio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije gotovo 10 godina, o kojoj je bio obvezan raspravljati jednom godišnje, a što nije činio. Donosi se istu Deklaraciju koja u završnoj verziji nema veze s onom početnom. Znakovito je ono što je izostalo”, rekao je Raspudić koji je ocijenio skandaloznim, kukavičkim, jadnim i deprimirajućim za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o milijunima eura za projekte, dok, istodobno, ta stranka politički odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina. 

“Ne samo Predsjedništva BiH, jer su domovi naroda bitniji od člana Predsjedništva”, naveo je on, te ocijenio da HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donosi odluke štetne po Hrvate, da odustaje od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva, od spominjanja toga da su Srbi i Bošnjaci, a ne Hrvati, dijelili BiH, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH, kao i od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH, riječi su Raspudića koji je upitao zašto se to radi.

“Kako biste se svidjeli nekome, Parizu, Londonu, Bruxellesu? Ovo nije hrvatska politika, već francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobro u svemu ovom jest što vas je DP, iako nije htio, izveo na čistac”, naveo je Raspudić. 

Anka Mrak-Taritaš, zastupnica iz Klub zastupnika Centra, je, uz opasku da je DP u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, konstatirala da je, pak, DF putem od svoga stava odustao. Ujedno je upitala što ova Rezolucija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u EU. Pri tome je ukazala na kontinuirano i značajno opadanje broja Hrvata u BiH.

Predlagatelj dokumenta DP: Hrvatska više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata 

Kolegama je odgovorio Ivica Kukavica iz DP-a, koji je istaknuo da toj stranci tema nije pozornost, već su joj bitni Hrvati u BiH. 

“Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih godina, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju”, naveo je Kukavica i podsjetio da je upravo Hrvatska među prvima priznala BiH te s njom sklopila sporazume. 

“Kada gledamo Rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH briselska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a upravo je građanska BiH politika Bruxellesa, ocijenio je Kukavica i pojasnio da DP predloženom Rezolucijom želi dodatno osnažiti Deklaraciju iz 2018. i poslati jasnu političku poruku da Zagreb stoji uz hrvatski narod i da se poštuju i Washingtonski i Daytonski sporazum.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog Rezolucije, Ivan Penava predsjednik DP-a, kao predlagatelja, je, ističući da zahtjev za promjenama ne ide na štetu ostala dva naroda u BiH, rekao da Hrvatska, prihvaćanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, šalje poruku da više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi. 

“U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u BiH jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata”, obrazložio je Penava te poručio da preglasavanje Hrvata u BiH treba nazvati pravim imenom, a to je izborni inženjering. 

“Preglasavanje nije posljedica složenog izbornog sustava ili nekog periodičnog događaja, već je riječ o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni reagirati”, istaknuo je te pojasnio da je to razlog iz kojeg se u trećoj točki predloženog dokumenta kao jedna od mogućnosti spominje hrvatsku izbornu jedinicu kao sasvim legitimno rješenje koje će ukloniti problem preglasavanja.

Na pitanje kolege iz IDS-a Dalibora Pausa što točno znači da ”Hrvatska neće više pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u BiH’, Penava je odgovorio da to znači da Hrvatski sabor prati što se zbiva u susjednoj zemlji i da je na temelju toga u stanju reagirati. 

“Ne u smislu uplitanja u unutarnje stvari BiH, već na tragu svoje odgovornosti prema svom narodu i prema povijesnim okolnostima koji su dovele do stvaranja BiH. Jasno da ćemo biti na liniji interesa hrvatskog naroda i interesa BiH”, zaključio je.

Grmoja: Dokument pretvoren u stranački dokument nezamjeranja po mjeri premijera Plenkovića i njegovih mentora

Nevenko Barbarić iz HDZ-a cijeni da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH niti sadrži išta što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo. 

“Ova je Vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje gospodarske suradnje”, kazao je te iznio statističke podatke o pomoći Hrvatske svom najbližem susjedu. Dario Hrebak iz Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i neovisni zastupnik, podsjetio da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o pravima Hrvata u BiH. 

“To činimo poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i budućnost BiH. Svi znamo da je ovo važan dokument te da su u BiH početkom listopada izbori”, ukazao je Hrebak koji drži potrebnim paziti kako se o ovome raspravlja kako se ne bi Hrvatima uoči izbora napravilo određenu štetu.

Nikola Grmoja, zastupnik Mosta, smatra da je DP krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, no koje je, kako je kazao, HDZ potpuno ugušio. 

“Gotovo sve što je Rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i dokument pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri premijera Andreja Plenkovića i njegovih mentora”, poručio je Grmoja te spočitao da su iz prijedloga izbačeni revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama…

On drži i da je hrvatsko pitanje u BiH svedeno na jednu fotelju, onu u Predsjedništvu BiH. Uz opasku da se došlo do razvodnjenog teksta koji ne nudi ništa što već ne postoji, Grmoja je zaključio da konstitutivnost Hrvata u BiH ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, tj. karijeri Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Na koncu je naveo da Most predlaže osam amandmana te je apelirao na kolega zastupnike da ih podrže ako istinski žele zaštititi Hrvate u BiH.

/Desk/

Objava U Hrvatskom saboru žustra rasprava oko ‘Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH’ pojavila se prvi puta na Republika.

Povodom Dana pada Bastille u Parizu je u utorak održava vojna parada na kojoj je sudjelovalo gotovo 7000 vojnika, među njima i 500 stranih, a Hrvatsku su predstavljali pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, izvješćuje Dnevnik.hr.

Vojna parada koja se svakog 14. srpnja održava u Parizu vezuje se za pad Bastile 1789. godine, a kao nacionalni praznik ustanovljen je 1880. godine.

Ceremonija je kroz povijest postala puno više od obilježavanja simbola pobune protiv apsolutističke vlasti.

Ovogodišnja proslava Dana pada Bastille nije bila usmjerena samo na Francusku. Postrojbe i borbeni zrakoplovi iz cijele Europe pridružili su se raskošnoj paradi koja je održana u Parizu, a cilj je bio iskazati potporu Ukrajini i demonstrirati europsku vojnu snagu.

Tijekom posljednje proslave Dana pada Bastille u svom predsjedničkom mandatu, predsjednik Emmanuel Macron ugostio je niz saveznika kao pokaznu vježbu usmjerenu prema ruskom i američkom predsjedniku Vladimiru Putinu i Donaldu Trumpu s porukom da je Europa ujedinjena i spremna za vlastitu obranu.

Macron je pozvao oko 30 vođa zemalja okupljenih u takozvanu Koaliciju voljnih, skupinu zapadnih zemalja koje podupiru Ukrajinu.

Na paradu su stigli brojni premijeri i predsjednici, a među njima i čelnik Vlade RH Andrej Plenković, koji je sjedio u drugom redu, gotovo odmah iza Macrona, te srpski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je sjedio u prvom redu, ali nekoliko mjesta dalje od francuskog predsjednika.

Među savezničkim čelnicima u Parizu su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, njemački kancelar Friedrich Merz te britanski premijer Keir Starmer.

Francuzi premjestili Hrvatsku

Hrvatsko sudjelovanje na paradi ranije je zapalilo dodatnu iskru sukoba između premijera Plenkovića i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, koji je kao vrhovni vojni zapovjednik odlučio da hrvatska vojska neće ići u Pariz.

Umjesto njih Vlada je poslala pripadnike ATJ-a Lučko, a njihov zapovjednik Mate Bilobrk u izjavi za medije uoči parade kazao je: “Mi smo sretni i ponosni u zajedništvu, u ime svih, da možemo predstaviti domovinu u inozemstvu, u bilo kojem obliku, a pogotovo u ovome, gdje se nalazi svjetska elita. Mi smo sretni i ponosni.”

Potvrdio je i da su ih Francuzi prebacili iz osmog u drugi red te da će njihova postrojba proći ispred glavne pozornice.

“Došli smo u Francusku i nakon par dana probi koje smo odradili odlukom zapovjedništva koje vodi mimohod su nas prebacili u drugi red, to je dokaz našeg pristupa i kako smo shvatili ovu priliku za jedinicu i sve nas u Hrvatskoj predstavljajući našu odoru u stranoj zemlji da nam je velika čast”, istaknuo je Bilobrk.

Veliki mimohod

Mimohod je počeo okupljanjem ispod Slavoluka pobjede gdje je stigao Macron, kojem je ovo posljednji takav mimohod budući da mu uskoro završava mandat, te je na čelu povorke prešao cijelu aveniju Champs Elysee u posebnom vozilu i stigao do trga Concorde gdje je nadgledao ostatak mimohoda.

Uslijedili su konjanici, a nakon njih su iznad Pariza preletjeli brojne letjelice, a potom su uslijedile i kopnene postrojbe, među kojima su bili i pripadnici ATJ Lučko.

Jake sigurnosne mjere

Sigurnosne mjere izuzetno su stroge te je na terenu bilo oko 7000 policajca. Brojne postaje podzemne željeznice su bile zatvorene, a građani koji su željeli nazočiti paradi morali su imati poseban QR kod.

Policija je u pojačanoj pripravnosti i zbog polufinalne utakmice Francuske i Španjolske, nakon koje bi moglo biti nereda.

Također, razorni šumski požari i toplinski val zbog kojeg je na snazi ​​crveni alarm remete proslavu najvećeg francuskog nacionalnog praznika, što je dovelo do otkazivanja tradicionalnog vatrometa i vatrogasnih zabava, izvješćuje Dnevnik.hr.

/Desk/

Objava U Parizu veliki vojni mimohod – obiježava se Dan pada Bastille uz poruku ‘Europa je snažna’ pojavila se prvi puta na Republika.

Za sada nije poznato kada bi konsultacije o imenovanju mogle biti nastavljene niti je li tijekom današnjeg sastanka postignuto približavanje stavova članica Upravnog odbora PIC-a.

I novi visoki predstavnik bira se samo na Upravnom odboru PIC-a i neće se tražiti potvrda u Vijeću sigurnosti UN-a jer je izvjesno da bi tamo problem ponovno bio stav Rusije koja je svojim vetom željela spriječiti i imenovanje Christiana Schmidta.

Današnji sastanak uslijedio je nakon što članice PIC-a ni 30. lipnja nisu uspjele postići konsenzus o novom visokom predstavniku. Tada su kao kandidati spominjani talijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i francuski diplomata René Troccaz, ali nijedan nije dobio potrebnu suglasnost.

PIC je nakon tog sastanka imenovao dotadašnjeg prvog zamjenika visokog predstavnika Louisa J. Crishocka za vršitelja dužnosti, dok je 14. srpnja bio određen kao cilj za postizanje dogovora o trajnom rješenju.

Iz OHR-a su ranije za agenciju FENA pojasnili da je proces imenovanja novog visokog predstavnika u nadležnosti Upravnog odbora PIC-a te da ne komentiraju konsultacije i moguće kandidate.

Naglasili su da Crishock koristi sve ovlasti visokog predstavnika i osigurava kontinuitet provedbe civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma i funkcioniranja OHR-a. OHR ga i dalje službeno navodi kao vršitelja dužnosti visokog predstavnika.

To znači da neuspjehom današnjih razgovora ne nastaje pravni niti institucionalni vakuum. Crishock ostaje na čelu OHR-a s punim ovlastima do okončanja procesa imenovanja novog visokog predstavnika.

Podsjetimo kako su iz Izaslanstva Europske unije u BiH već prije naveli da je Crishockovo imenovanje privremeno rješenje koje ne bi trebalo prerasti u trajni aranžman, uz očekivanje da bude pronađen europski kandidat o kojem će sve članice PIC-a postići suglasnost.

/Desk/

Objava BiH u izbornoj godini i problemi s izborom novog visokog predstavnika – Nema čak ni pravog ‘tutora’ već ‘vršitelja dužnosti’ pojavila se prvi puta na Republika.

Prošli mjesec diplomatski dokument – iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Luksemburga – predložio je uvjetne zabrane novim državama članicama glasanja o proračunskim, sigurnosnim i vanjskopolitičkim odlukama.

Italija – s Austrijom, Hrvatskom, Češkom, Grčkom, Slovačkom i Slovenijom – usprotivila se u skupini poznatoj kao “Prijatelji zapadnog Balkana”, piše Euractiv.

“Dokument odbacuje svaki pristup koji bi mogao potaknuti percepciju kandidatura ili članstva “drugog reda”, navodi se u tekstu, pozivajući na “jednoliku primjenu pregovaračkih postupaka na sve kandidate, bez ubrzanih aranžmana ili paralelnih puteva”.

“Treba izbjegavati nove zahtjeve, političke preduvjete ili dodatne institucionalne korake, jer bi obeshrabrili kandidate i oslabili utjecaj Unije u susjedstvu.”

Grupacija zemalja s povijesnim vezama ili bliskim vezama s Balkanom prihvaća „legitimnost zaštitnih klauzula, prijelaznih mjera i mehanizama praćenja nakon pristupanja“, ali samo ako su „temeljeni na objektivnim potrebama, proporcionalni, pravno utemeljeni i u skladu s ukupnom institucionalnom arhitekturom Unije“.

„Zaštitni okvir trebao bi se temeljiti na katalogu instrumenata koji se oslanjaju na iskustva prethodnih proširenja i ažuriraju u svjetlu trenutnih izazova, s fleksibilnošću prilagodbe specifičnim okolnostima svake zemlje kandidatkinje“, navodi se u dokumentu.

Najnoviji „neslužbeni dokument“ dolazi usred niza prijedloga uoči listopadskog Europskog vijeća, kada se očekuje da će čelnici raspravljati o pristupu bloka proširenju i dok se članstvo za mnoge zemlje zapadnog Balkana, poput Srbije, odugovlači.

Antonio Tajani, talijanski ministar vanjskih poslova, pozvao je da EU mora održati „jednakost država članica nakon pristupanja“ i „odsutnost novih zahtjeva ili uvjetovanosti“, a istovremeno podržavati „zajednički okvir prilagođen svakom kandidatu“.

„Uvjereni smo u potrebu davanja političkog prioriteta ponovnom ujedinjenju europske obitelji s Balkanom“, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova.

/Desk/

Objava Italija, Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Slovačka i Slovenija ne žele da balkanske zemlje budu članice ‘drugog reda’ – To žele Francuska, Njemačka, Nizozemska, Belgija i Luksemburg pojavila se prvi puta na Republika.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social Trump je poručio da će “Hormuški tjesnac ostati otvoren, s Iranom ili bez njega”, dodajući kako SAD ponovno uvodi “iransku blokadu”, koja će, kako tvrdi, sprječavati isključivo iranske brodove i njihove kupce u ulasku ili izlasku iz iranskih luka.

Ovakav “model” Trump je najavio i u travnju, a Iran je tada odgovorio kako se radi o “klasičnom pirattvu”. Ostaje za vidjeti kakav će biti odgovor sada.

“Sve druge države imat će pošten i neometan pristup Hormuškom tjesnacu”, napisao je.

Trump je također najavio da će se SAD ubuduće nazivati “čuvarom Hormuškog tjesnaca” te da će, za osiguravanje sigurnosti plovidbe u tom strateški iznimno važnom i nestabilnom području, naplaćivati naknadu od 20 posto na sav teret koji prolazi tjesnacem.

“Radi pravednosti, Sjedinjenim Državama bit će nadoknađeni svi troškovi potrebni za osiguravanje ovog vrlo nestabilnog dijela svijeta, i to po stopi od 20 posto na sav prevezeni teret. Provedba i uspostava tog sustava počinju odmah”, napisao je Trump.

Trump: SAD će čuvati Hormuški tjesnac, a zemlje će to platiti

Trump medijima ranije u ponedjeljak najavio da će Sjedinjene Države vjerojatno preuzeti kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i da bi im se trebala plaćati naknada za nadzor nad tim ključnim plovnim putem.

“Zadržat ćemo tjesnac i vjerojatno ćemo njime upravljati. Postat ćemo čuvar tjesnaca. Možda ćemo se nazvati anđelom čuvarom tjesnaca. I za to bismo trebali biti plaćeni”, rekao je u telefonskom intervjuu za program “Fox & Friends” na Fox Newsu.

Nakon što je u subotu najavio zatvaranje plovnog puta zbog, kako je naveo, neovlaštenog prolaska, Teheran je u nedjelju rekao da prolazak tjesnacem ostaje obustavljen i da će dozvole biti izdane nakon što se vrate stabilnost i mir.

“Mi ćemo ga čuvati. Bit ćemo plaćeni za čuvanje – puno novca”, rekao je Trump. Bit će nam nadoknađeno jer su druge zemlje vrlo bogate. One su na našoj strani i ne može se očekivati da to radimo besplatno.

Amerikanci i Iranci nastavili su međusobne napade – Washington je objavio da je bombardirao desetke ciljeva, dok je Teheran izjavio da je napao baze kojima se Sjedinjene Države koriste u Jordanu, Bahreinu i Kuvajtu. Predsjednik Donald Trump rekao je da će Sjedinjene Države vjerojatno preuzeti kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i da bi im se trebala plaćati naknada za nadzor nad tim ključnim plovnim putem.

Zamjenik ciparskog ministra pomorstva izjavio je u ponedjeljak da se indijski član posade još vodi kao nestao nakon što je u nedjelju u Hormuškom tjesnacu pogođen kontejnerski brod pod ciparskom zastavom, a u tijeku je potraga za njim.

Ciparske vlasti rekle su da je brod “GFS Galaxy” pogođen neidentificiranim projektilom dok je u nedjelju ujutro prolazio tjesnacem.

/Desk/

Objava Trump uvodi nadzor nad osiguranjem Hormuškog tjesnaca, naravno, uz naknadu “puno novca” – 20 % pojavila se prvi puta na Republika.

Devet europskih država (Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Švicarska) zatražilo je od Europske komisije da produlji mogućnost suspenzije toga sustava i nakon 6. rujna u slučajevima kad se stvaraju velike gužve na granicama, prnosi HINA.

U uredbi o sustavu ulaz/izlaz (EES), koji se počeo primjenjivati u travnju, postoji mogućnost djelomične suspenzije biometrijskih provjera (uzimanje otisaka prstiju i fotografiranja) u slučaju prevelike gužve.

“Predviđeno je da ta odredba prestane vrijediti 6. rujna nakon završetka glavne turističke sezone. Mi smo jedna od država koje su prve uvele novi sustav zato što smo se dugo pripremali i razmatrali različite scenarije koji se mogu dogoditi na našim granicama”, rekao je Božinović koji se u Bruxellesu sastao s povjerenikom za unutarnje poslove Magnusom Brunnerom.

Istaknuo je da na hrvatskim granicama nema većih poteškoća u primjeni sustava zahvaljujući dobroj pripremi i angažmanu policijskih službenika.

“Riječ je o ogromnom iskoraku, iako u nekim zemljama postoje određene poteškoće na početku primjene, ali ne i u Hrvatskoj”, rekao je Božinović.

Dodao je da je do sada na razini EU-a registrirano 110 milijuna putnika, a više od 50 tisuća dobilo je zabranu ulaska zbog sigurnosnih razlika. U Hrvatskoj je taj broj veći od pet tisuća, što je jedanaest posto na razini EU-a.To je izravan doprinos sigurnosti europskih građana jer ti ljudi iz raznih razloga predstavljao sigurnosni rizik, kaže Božinović.

Rekao je da Hrvatska spremna i za ETIAS, europski sustav za prethodno odobravanje putovanja u šengenski prostor, slična američkom ESTA sustavu.

Putnici koji u EU mogu ulaziti bez viza morat će prije putovanja ispuniti online obrazac i platiti 20 eura. Jednom izdana dozvola vrijedit će tri godine. Bilo je predviđeno da se s primjenom ETIAS-a krene ove jeseni, međutim očekuje se da će biti odgođeno za početak sljedeće godine.

Božinović se zauzeo za to da EU više koristi viznu politiku za sprječavanje ilegalnih migracija. Kaže da veliki broj nezakonitih migranata koji dolazi u Hrvatsku komercijalnim letovima u susjedne zemlje i onda se od turista pretvaraju u nezakonite migrante.

Upravo ta mogućnost da u te zemlje mogu ući bez viza stvara pritisak na europske granice, u ovom slučaju hrvatske, što mi ne želimo, rekao je ministar Božinović.

/Desk/

Objava Božinović: Od sljedeće godine za ulazak u EU bez viza putnici će morati ispuniti online obrazac i platiti 20 eura – dozvola vrijedi tri godine pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što je u tzv. Liska parku bilo zakazano obilježavanje 34. godišnjice formiranja Prve mostarske brigade Armije RBiH ‘Slavne’, u tom parku, a kojeg mnogi mostarski Bošnjaci nazivaju haremom jer su na tom mjestu sahranjivani građani Mostara, Bošnjaci i Hrvati, žrtve agresije tzv. JNA i paravojnih srpskih snaga tijekom 1992. godine – javnost je zgrozila vijest kako su, za sada nepoznati počitnitelj ili počinitelji, na tom mjestu ostavili svinjsku glavu.

Kordić osudio skrnavljenje, pozvao na pronalazak počinitelja

Mostarski gradonačelnik Dario Kodić promptno je reagirao na ovaj skandalozan incident.

“Svaki čin skrnavljenja vjerskih objekata, groblja ili mjesta posljednjeg počivališta predstavlja napad na dostojanstvo pokojnika, osjećaje njihovih obitelji i vrijednosti međusobnog poštovanja na kojima počiva naš grad. Takvi postupci nemaju nikakvo opravdanje i zaslužuju najoštriju osudu. Od nadležnih pravosudnih i policijskih tijela očekujem da u najkraćem roku utvrde sve okolnosti ovog događaja, identificiraju odgovorne osobe i poduzmu zakonom propisane mjere. Osobno sam predlagao realizaciju projekta ograđivanja i zaštite groblja u Liska ulici gdje su ukopane žrtve rata u Mostaru, za koji se nadam kako će uskoro biti realiziran kako bi se prevenirale ovakve užasne pojave”, rekao je gradonačelnik Mostara.

Ovaj nezabilježen čin netrpeljivosti dogodio se nakon najave kako će na tom mjestu biti obilježavanje 34. godišnjice formiranja Prve mostarske brigade Armije RBiH ‘Slavne’. To bi bilo prvi put da se u Liska parku/haremu, obilježava takav događaj. Naime, radi se o datumu formiranja jedinice Teritorijalne obrane, rezervnog sastava MUP-a RBiH i Patriotske lige pod nazivom ‘1. mostarska brigada’ koja je 13.3.1993, preimenovana u 41. motoriziranu brigadu ‘Slavna’, da bi 16.2.1995. ponovo promijenila naziv u 441. motoriziranu brigadu ‘Slavna’.

Ovime se nekadašnje mjesto stradanja većinom mostarskih civilnih bošnjačkih i hrvatskih žrtava “izabralo” kao mjesto obilježavanja formiranja vojne jedinice, što dodatno podiže političke tenzije u gradu na Neretvi u ovoj izbornoj godini i upravo u vrijeme kada i nekolicina bošnjačkih i hrvatskih predstavnika šalju poruke o nužnosti zatopljavanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata?

Kome je u interesu bilo kakvo dizanje međunacionalnih tenzija kako bi se ostalo ili došlo na vlast, pa makar to bila i previsoka cijena suživota Bošnjaka i Hrvata u Mostaru, a posebno vrijeđanjem nevinih žrtava?

Zajedničko počivalište za stradale Mostarce – Bošnjake i Hrvate, tijekom proteklog rata

Sami Liska park još jedno je od bošnjačko-hrvatskih prijepora u Mostaru, a koji se intenziviraju svakih izbora kada se nužno treba konsolidirati biračko tijelo i ponovno baciti otrov netrpeljivosti i mržnje među Mostarce. Mostarce koji nisu posvađani, koji međusobno surađuju, prijateljevaju, grade suživot, iako politike, a često i vjerske zajednice, nastoje sve “pomnožiti s nulom”. Pa čak i po cijenu manipuliranja nevinim žrtvama.

Činjenica je kako je prijeratni Liska park, mjesto šetnje i opuštanja u vrijeme bivše Jugoslavije, trebao biti samo privremeno počivalište žrtvama besprizornih agresorskih napada. Naime, zbog izravne opasnosti od napada JNA i paravojnih snaga, stradali Mostarci se nisu mogli sahranjivati u svoja mezarja i groblja te je izdana zapovijed da to privremeno bude park u tadašnjoj Liska ulici, danas službenog nazima Ulica kneza Mihajla Viševića Humskog.

Zajedno su se sahranjivali i stradali Bošnjaci i stradali Hrvati. Međutim, okončanjem rata, mnogi su izmjestili svoje stradale u groblja i mezarja. Prvenstveno Hrvati, dok mnogi Bošnjaci nisu izmjestili svoje stradale. Nekadašnji Liska park tako je postao Liska harem, na žalost, nerealni svjedok stvarnih događanja tijekom protekloga rata jer se često prikazuje kao stradanje građana samo iz jednog naroda u ratnom Mostaru. Prije izvjesnog vremena, kao spomen i na žrtve hrvatske nacionalnosti koje su svojedobno tu sahranjivane i na mjestima gdje su ekshumirani njihovi posmrtni ostatci i preneseni u katolička groblja, ponovno su postavljeni križevi kako se ne bi zauvijek izbrisala povijesna istina. Na to su oštro reagirali mnogi bošnjački predstavnici.

Liska park ili Liska harem, ono prvobitno mjesto gdje su bol zbog stradanja najmilijih ’92. godine svi osjećali isto, uz nišane i križeve, trebao bi biti opomena, sjećanje, pijetet i sjećanje na zajedništvo tragičnim vremenima zajedničke povijesti, a ne mjesto novih mržnji. Čini se da u Mostaru, uostalom kao i u mnogim mjestima i dijelovima svijeta, povijest nije učiteljica života, već razlog novim, beskrupuloznim manipulacijama.

Alić, neprihvatljiv i vandalski čin i neprihvatljive i vandalske izjave

Predsjedavajući Skupštine HNŽ Džafer Alić (SDA) najoštrije je osudio vandalski čin, te kazao kako je istim duboko uznemiren.

“Ovaj gnusni, vandalski i sramotni čin skrnavljenja Liska harema duboko me je uznemirio. Nažalost, na dan obilježavanja Prve mostarske brigade, na lokalitetu povijesnog mezarja, svjedočimo vandalizmu koji u Mostaru do sada nije zabilježen”,poručio je Alić te istaknuo kako je

krajnje vrijeme da se Liska park zaštiti na primjeren način.

“Ovaj necivilizacijski čin, za koji se nadamo da je posljednji u nizu incidenata povezanih sa skrnavljenjem Liska harema, još jednom ukazuje kako je krajnje vrijeme da se ovaj lokalitet zaštiti na način kako mu dolikuje, kao mjestu posebnog povijesnog i društvenog značaja. Ovakve pojave ne smiju imati mjesto u društvu”, poručio je Alić.

Ovo je opravdana Alićeva reakcija na neprihvatljiv incident. Kao što je isto tako neprihvatljiva i skandalozna i njegova, svojedobna izjava kako su “Hrvati i Srbi u BiH neugodni podstanari iza kojih treba počistiti”.

/Desk/

Objava Izborna godina jača tenzije u Mostaru: Liska park ili Liska harem – Nišani, križevi i svinjska glava pojavila se prvi puta na Republika.

Amandman predviđa da Sulyoku, koji je na dužnosti od ožujka 2024., mandat prestane već dan nakon njegova stupanja na snagu, a parlament potom ima rok od 30 dana za izbor novog šefa države, čiji mandat ne bi smio trajati dulje od pet godina, prenosi HRT.

Budući da stranka Tisza premijera Pétera Magyara u parlamentu drži stabilnu dvotrećinsku većinu, usvajanje se smatra gotovo izvjesnim.

Magyar je promjenu najavio u sklopu onoga što naziva “Operacijom čišćenja”, poručivši da “obnova Mađarske ne može početi dok je najviši državni dužnosnik ista osoba koja je sudjelovala u rušenju republike”.

Sulyoka naziva “Orbánovom marionetom” i tvrdi da predsjednik nije uspio ostvariti nacionalno jedinstvo niti zadržati povjerenje društva.

Sulyok se odbija povući

Aktualni predsjednik odbija dati ostavku i u priopćenju objavljenom u četvrtak poručio je da amandman “vodi koncentraciji moći umjesto podjeli vlasti, i samovolji umjesto obnovi vladavine prava”, te upozorio da bi budući predsjednik izabran na taj način zapravo postao “zarobljenik političke većine koja ga je izabrala”, budući da bi ga se moglo smijeniti kad god njegov mandat prestane služiti ciljevima vladajuće većine.

Ranije je u intervjuu za poljski konzervativni tjednik Do Rzeczy ocijenio je da je amandman “zakon skrojen za konkretnu osobu, njega, i ni na koji način nije u skladu s vladavinom prava”.  

Predsjednik je Venecijanskoj komisiji podnio i opsežan podnesak s pitanjima o sukladnosti amandmana s europskim ustavnim standardima. Komisija, čije je izaslanstvo predvođeno predsjednicom Martom Cartabijom boravilo u Budimpešti 2. srpnja, zahtjev razmatra u hitnom postupku, no vlada je unatoč tome ubrzala parlamentarnu proceduru bez čekanja na njezino mišljenje.

Fidesz je, uz Orbánovu snažnu promociju na društvenim mrežama, organizirao prosvjed podrške pod sloganom “Zaustavimo tiraniju” ispred predsjedničke palače u Budimpešti, na kojem je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi.

Orbana na prosvjedu nije bio pa je glavni govornik bio je bivši predsjednik i nekadašnji Orbánov stranački kolega János Áder, koji je ustvrdio da amandman znači “uništenje mađarske vladavine prava” te da “neće dovesti do pravne sigurnosti, nego do anarhije nakon ovoga bi se svakome u Mađarskoj moglo dogoditi bilo što, u bilo kojem trenutku”.

Šef kluba zastupnika Fidesza Gergely Gulyás ocijenio je da prijedlog predstavlja “kraj ustavne demokracije i početak samovoljne vlasti u Mađarskoj”, podsjetivši da je ovo šest put od pada komunizma da neka stranka u parlamentu drži dvotrećinsku većinu, ali da dosad nijedna nije pokušala smijeniti ni predsjednika države ni predsjednika ustavnog suda.

Novi ustav do Božića?

Politolog Zoltán Kiszelly iz instituta Századvég upozorio je da bi Mađarska, ako proces potpune ustavne revizije koji je vlada najavila za jesen bude brz, mogla dobiti posve novi ustav već do Božića, ocjenjujući da odredbe o mandatu novog, prijelaznog predsjednika ostavljaju otvorenu mogućnost pomaka prema polupredsjedničkom ili predsjedničkom sustavu.

Isti paket uvodi dobnu granicu od 70 godina za suce ustavnog suda, čime će četvero sudaca bliskih bivšem režimu, uključujući predsjednika suda Pétera Polta, morati napustiti dužnost te ograničava mandat zastupnika na 12 godina. Nadovezuje se i na svibanjski amandman kojim je premijerski mandat ograničen na osam godina odnosno dva mandata. 

Ta odredba onemogućuje Orbánov povratak, ali jednako obvezuje i Magyara.

Human Rights Watch upozorio je da se ustavne promjene donose prebrzo i bez poštivanja odgovarajućih pravnih procedura.

Magyar mjere brani kao nužno “čišćenje države” i korak prema obnovi povjerenja u neovisne institucije koje su, prema njegovim riječima, godinama bile popunjavane isključivo Orbánovim lojalistima. 

/Desk/

Objava Mađarski premijer promjenom Ustava želi smijeniti predsjednika pojavila se prvi puta na Republika.