„Obitelj senatora Grahama cijeni molitve u ovom trenutku i moli za privatnost tijekom ovog nevjerojatno teškog razdoblja“, stoji u službenom priopćenju njegova ureda.

Prema audiosnimci policijske komunikacije do koje je došao NBC News, hitne su službe u subotu navečer odgovorile na dojavu o srčanom zastoju u Grahamovu domu na Capitol Hillu.

Odlazak jednog od najutjecajnijih republikanaca

Graham je bio jedan od najprepoznatljivijih i najutjecajnijih članova Senata, u kojem je predstavljao Saveznu Državu Južnu Karolinu. Kao bliski politički saveznik predsjednika Donalda Trumpa i predsjednik Senatskog odbora za proračun, Graham je bio ključni glas Republikanske stranke, posebice u pitanjima obrane, nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa.

U studenome ove godine namjeravao se kandidirati za svoj peti uzastopni šestogodišnji mandat u gornjem domu američkog Kongresa. Njegov iznenadni odlazak ostavlja veliku prazninu u američkom političkom prostoru, a izrazi sućuti stižu s obiju strana političkog spektra u Washingtonu.

Objava Preminuo američki senator Lindsey Graham pojavila se prvi puta na Republika.

Alice Weidel je supredsjednica stranke AfD (Alternativa za Njemačku) i njihova vodeća kandidatkinja za kancelarku. Iako je Weidel u istospolnom partnerstvu i s partnericom odgaja dvoje djece, njezina stranka se protivi pravima homoseksualaca. Weidel podržava tradicionalnu obitelj kao društveni ideal, no ističe kako poštuje i moderne oblike.

“Mogu pisati što god žele. Ja živim nešto drugo”, odgovorila je Weidel, jedna od dvoje čelnika stranke, odgovarajući na pitanje o izbornom manifestu za saveznu pokrajinu Sasku-Anhalt.

U tom tekstu stoji da je dokazano da cjelovita obitelj sastavljena od majke, oca i djece predstavlja najbolji temelj za zdrav razvoj djeteta.

Weidel živi u registriranom građanskom partnerstvu sa Sarom Bossard, filmskom producenticom podrijetlom sa Šri Lanke s kojom odgaja dvoje djece.

“Ako pitate mene osobno moja djeca imaju najbolji odgoj i najbolje uvjete. Sada živimo u potpuno drukčijoj stvarnosti. Stoga se istospolne veze moraju ravnopravno tretirati”, rekla je Weidel na marginama dvodnevne stranačke konvencije AfD-a u Erfurtu.

Usprkos tome, 47-godišnja Weidel stala je u obranu temeljnog stava svoje stranke prema tradicionalnom modelu obitelji.

“Kada kao političarka govorim o društvenom idealu, a to je trenutačno tradicionalna obitelj, mogu se za to zalagati bez ikakve kontradikcije, rekla je.

/Desk/

Objava Gay predsjednica desničarskog njemačkog Afd-a – živi u istospolnoj zajednici, a kaže da se može zalagati za tradicionalnu obitelj pojavila se prvi puta na Republika.

Svećeničko bratstvo svetog板块Pija X. (SSPX), ultratradicionalistička skupina, provelo je ređenja u srijedu bez papinskog odobrenja, unatoč opetovanim apelima pape Lava da promijene svoju odluku.

Kao odgovor na to, Vatikanski dikasterij za nauk vjere objavio je u četvrtak dekret u kojem se navodi da su četvorica biskupa izopćena (ekskomunicirana), zajedno s dvojicom biskupa koji su sudjelovali u samom obredu ređenja. Izopćenje znači da su isključeni iz primanja sakramenata Crkve. U popratnom pojašnjenju dodaje se da su svećenici koji pripadaju bratstvu, kao i vjernici laici koji mu se “formalno priklone”, također u raskolu i izopćeni.

Dekret strogo upozorava sve “klerike i vjernike laike” da formalno ne slijede bratstvo, jer će u protivnom automatski snositi kaznu izopćenja.

U svom posljednjem apelu upućenom skupini u ponedjeljak, papa Lav je upozorio da bi ređenja predstavljala “raskolnički čin” i “grijeh iznimne težine”, stoga je ova presuda Vatikana sveobuhvatan potez u suzbijanju djelovanja ove skupine.

Uvjeti za povratak u Crkvu

Tijekom kasnog poslijepodneva u četvrtak, Dikasterij za nauk vjere utvrdio je korake koje svećenici moraju poduzeti kako bi im se omogućio povratak u redoviti crkveni život. To uključuje osobno pisanje pisma Papi s molbom za ukidanje izopćenja, prenio je Vatican News. Svećenici također moraju potpisati ispovijest vjere i obvezati se da neće javno napadati Papu i njegov nauk, uz ispunjavanje drugih propisanih uvjeta.

Papa Lav se nije javno očitovao otkako su ređenja izvršena.

Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, izrazio je u srijedu svoju “duboku žalost” zbog ređenja, kazavši da ona “ruše jedinstvo Crkve i povlače za sobom vrlo specifične sankcije – u osnovi, izopćenje”.

Bratstvo (SSPX) je 1970. godine u Švicarskoj osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, no pet godina kasnije službeno ga je ukinuo biskup Fribourga. Godine 1988. skupina je zaredila četiri biskupa bez odobrenja Vatikana, što je tada dovelo do njihova izopćenja.

Ovaj najnoviji potez Vatikana ide znatno dalje od sankcija iz 1988. godine, koje su bile ograničene samo na biskupe. I dok je papa Franjo prethodno bio dopustio bratstvu podjeljivanje sakramenata ženidbe i ispovijedi, nova vatikanska odluka jasno navodi da će se svaka ženidba ili ispovijed koju podijeli ova skupina smatrati “nevažećom”.

Ipak, u bilješci se napominje da će “Crkva, kao majka koja brine, s iskrenom ljubavlju i aktivnom skrbi dočekati sve one koji se žele vratiti u puno zajedništvo”.

Korijeni sukoba u Drugom vatikanskom saboru

U samom središtu odvajanja od službene Crkve bilo je protivljenje nadbiskupa Lefebvrea i njegovih sljedbenika crkvenim reformama koje je 1960-ih uveo Drugi vatikanski sabor.

Takozvani “lefevrovci” ne prihvaćaju saborski nauk o vjerskoj slobodi, ekumenizmu (odnosu prema drugim kršćanskim denominacijama i religijama) te reforme katoličkog bogoslužja, poput slavljenja mise na narodnim jezicima umjesto na latinskom. Jedna od glavnih reformi Sabora bila je i osuda svih oblika antisemitizma.

Tijekom svog pontifikata, papa Lav XIV. stavio je crkveno jedinstvo kao prioritet, držeći da je temeljni kamen tog jedinstva upravo poveznica između pape i biskupa.

Papa je 16. lipnja u razgovoru s novinarima istaknuo da lefevrovci “odbijaju prihvatiti određene temeljne elemente Crkve, počevši od nekoliko točaka Drugog vatikanskog sabora”. O planiranim ređenjima tada je poručio: “Ako je to izbor koji donose, žao mi je, ali moramo ići naprijed.”

Skupina ima aktivnu prisutnost u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Missouriju i sjemeništem za obuku svećenika u Dillwynu u Virginiji. Jedan od novoovlaštenih biskupa zaredenih u srijedu je otac Michael Goldade, koji upravlja tim sjemeništem.

“Moderna crkva je pustinja koja ubija sve što dotakne”, izjavio je Goldade na službi nakon održanih ređenja.

Objava Vatikan proglasio raskol: Izopćena tradicionalistička skupina nakon prkošenja papinim upozorenjima pojavila se prvi puta na Republika.

Sada je taj pritisak kodificiran u novi, sveobuhvatni zakon koji zadire u učionice, susjedstva i domove – a Pekingu daje pravo da cilja i ljude izvan svojih granica za koje smatra da krše ova pravila.

Zakon, službeno nazvan Zakon o promicanju etničkog jedinstva i napretka, stupio je na snagu 1. srpnja. Njime se zabranjuju djela koja „narušavaju etničko jedinstvo ili stvaraju etničke podjele“ među 56 službeno priznatih etničkih skupina u Kini. Među njima većinu čine Han Kinezi, s udjelom većim od 90% u populaciji od 1,4 milijarde ljudi.

Prema novim pravilima, škole i državne agencije moraju koristiti mandarinski kineski kao primarni jezik. Učionice moraju osigurati da njihov kurikulum „kova snažan osjećaj zajedništva kineskog naroda“, dok svi roditelji moraju usmjeravati djecu da „vole Kinesku komunističku partiju i kineski narod“.

Država je dužna podupirati muzeje, knjižnice i druge kulturne institucije u organizaciji događaja koji odražavaju kinesku povijest i nacionalni prosperitet. Istodobno, lokalne vlasti moraju raditi na etničkoj integraciji kroz stambenu politiku – što je odredba za koju promatrači sugeriraju da bi mogla dovesti do prisilnih preseljenja.

Organizacije i pojedinci izvan kontinentalne Kine koji „narušavaju“ etničko jedinstvo ili „stvaraju etničke podjele“ također će se smatrati odgovornima. Riječ je o široko postavljenoj odredbi za koju kritičari kažu da će utjecati na aktivizam, istraživanja i rasprave o pitanjima etničkih manjina na globalnoj razini.

U obraćanju povodom 105. obljetnice utemeljenja Kineske komunističke partije u srijedu, Xi je naglasio važnost ovog zakona pozvavši sve članove partije da „kontinuirano učvršćuju i jačaju veliko jedinstvo svih etničkih skupina“.

Zakon je već izazvao oštre kritike skupina za ljudska prava i stručnjaka, koji tvrde da bi mogao potisnuti manjinski kulturni identitet, vjersku praksu i jezik.

U pismu iz travnja, stručnjaci Ujedinjenih naroda za ljudska prava naveli su da bi zakon „mogao imati ozbiljne posljedice za jezičnu, kulturnu i vjersku autonomiju etničkih zajednica, uključujući Tibetance, Ujgure i Mongole“. Također su upozorili na potencijal za „transnacionalnu represiju“, s obzirom na to da se zakon može primjenjivati i u inozemstvu.

Efekt zastrašivanja

Za pojedine promatrače ovaj se zakon čini kao posljednji korak u višegodišnjoj evoluciji kineske politike kojom se naglašava nacionalni identitet na štetu etničke autonomije. Kritičari taj zaokret vide kao agresivan pritisak prema asimilaciji.

Također se smatra dijelom šire vizije osiguravanja nacionalne sigurnosti pod vodstvom Xija, koji je stupio na vlast 2012. godine, nakon masovnih prosvjeda na Tibetu 2008. i smrtonosnih nemira u Xinjiangu, regiji u kojoj živi ujgurska manjina.

S ovim novim zakonom, „Peking više ne tretira ‘etničko jedinstvo’ kao općenitu političku parolu ili pitanje lokalne propagande“, rekao je James Leibold, profesor na Sveučilištu La Trobe u Melbourneu, stručnjak za kinesku etničku politiku.

„Stvaranje jedinstvenog kineskog nacionalnog identiteta postaje obvezujuća odgovornost u školama, obiteljima, medijima, muzejima, među kadrovima, u proračunima, tehnološkim platformama i sigurnosnim tijelima“, istaknuo je. „Poruka je jasna: manjinski identitet prihvatljiv je samo kada je podređen kineskom identitetu koji definira partija.“

Leibold također upozorava na vjerojatni „efekt zastrašivanja“ koji će zakon imati na inozemne znanstvenike, novinare, aktiviste, dijasporu i druge koji proučavaju ili kritiziraju kinesku nacionalnu i pograničnu politiku. Smatra da bi to moglo potaknuti „samocenzuru, odvratiti ljude od putovanja i suziti prostor za znanstvenu raspravu“.

Posljednjih godina Kineska komunistička partija pojačala je nadzor nad vjerskim institucijama te ukinula upotrebu jezika etničkih manjina u osnovnim i srednjim školama te dječjim vrtićima. Peking je također optužen za teška kršenja ljudskih prava u Xinjiangu, uključujući masovna proizvoljna zatvaranja Ujgura i drugih muslimanskih manjina. Kineski dužnosnici te optužbe odbacuju.

Zemlja se suočava i s optužbama za široko rasprostranjenu transnacionalnu represiju. U izvješću organizacije za ljudska prava Safeguard Defenders iz 2022. navodi se da su pronađeni dokazi o više od 100 takozvanih prekomorskih policijskih postaja diljem svijeta, čija je svrha praćenje, uznemiravanje, a u nekim slučajevima i repatrijacija kineskih državljana koji žive u egzilu. Peking je te navode opovrgnuo.

Iz Pekinga poručuju da njihov novi zakon o etničkom jedinstvu štiti „legitimna prava i interese svih etničkih skupina“ te da „ne ugrožava pravo etničkih manjina na korištenje vlastitog jezika“.

Na pitanje o potencijalu za ekstrateritorijalnu jurisdikciju (tzv. „dugu ruku pravde“) na konferenciji za novinare u ponedjeljak, zamjenik ministra pravosuđa Hu Weilie rekao je da je zaštita vlastitog suvereniteta u skladu s temeljnim normama međunarodnog prava.

„Etničko jedinstvo ključni je kamen temeljac nacionalnog prosperiteta i razvoja“, izjavio je Hu. „Ilegalne aktivnosti koje namjerno potiču etničke napetosti, narušavaju etničko jedinstvo i ugrožavaju nacionalnu sigurnost oslabit će temelje etničkog jedinstva i naštetiti javnom interesu, kao i legitimnim pravima i interesima naroda.“

Objava Kina novim zakonom o etničkom jedinstvu nameće asimilaciju manjina uz prijetnju posljedicama pojavila se prvi puta na Republika.

Dok iz Predsjedništva BiH nakon susreta održanog iza zatvorenih vrata nisu iznosili detalje, Ministarstvo vanjskih poslova BiH priopćilo je kako je ministar Konaković prenio čvrsta uvjeravanja da će BiH nastaviti s usklađivanjem svoje vanjske politike s politikom Europske unije. Konaković je tijekom razgovora ponovno istaknuo Milorada Dodika i njegovu prorusku politiku kao ključni problem za napredak zemlje, te je istovremeno zatražio očuvanje uloge visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Zabrinutost u Bruxellesu i zastoj dug dvije godine

U intervjuu za novinsku agenciju Fena, povjerenica Kallas otvoreno je izrazila zabrinutost službenog Bruxellesa trenutačnim stanjem i izostankom napretka u Bosni i Hercegovini.

“U posljednje dvije godine vidimo zastoj reformi, zbog čega smo veoma zabrinuti i zato sam ovdje već treći put. I drugi europski predstavnici pitaju se što još možemo učiniti da vam pomognemo da isporučite te reforme”, izjavila je Kallas.

Ona je ponovila kako ostaje neupitni interes Europske unije da cijeli zapadni Balkan uđe u njen sastav, naglašavajući kako se time izravno jača sigurnost europskog kontinenta. Kallas je ponudila potporu Unije u provedbi nužnih koraka, ali je ujedno poslala i jasnu poruku domaćim liderima da BiH ne bi smjela propustiti priliku koja joj je pružena.

Blokada pregovora i financijske discipline

Bosna i Hercegovina je još u ožujku 2024. godine dobila načelnu suglasnost Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, taj je korak bio strogo uvjetovan usvajanjem dvaju ključnih zakonskih rješenja:

• Zakona o sudovima
• Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV)

Zbog neprestanih političkih prijepora unutar vladajućih struktura, ti zakoni do danas nisu usvojeni, a zemlja još uvijek nije imenovala ni glavnog pregovarača s Europskom unijom. Trenutačno nema nikakvih naznaka kada bi se ti problemi mogli riješiti, odnosno kada bi pregovarački proces mogao biti i formalno pokrenut.

Zbog neispunjavanja preuzetih obveza, BiH je trenutačno jedina država u regiji koja nije ispunila uvjete za aktivaciju paketa financijske pomoći iz Plana rasta za zapadni Balkan. Od ukupno osiguranih šest milijardi eura na razini EU-a, Bosni i Hercegovini je bilo namijenjeno čak milijardu eura. Budući da vlasti iz Sarajeva Europskoj komisiji nisu dostavile potrebne planove reformi, sredstva se već preusmjeravaju susjednim državama koje uspješno provode zacrtane reforme.

“Već je izgubljeno 108 milijuna eura, a sada postoji rizik da BiH izgubi još 373 milijuna eura”, upozorila je Kallas, precizirajući izravne financijske posljedice političke blokade.

Nastavak posjeta i sigurnosna pitanja

Europska povjerenica nastavlja svoj posjet u četvrtak, kada je predviđen službeni sastanak s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

Nakon toga, Kallas će posjetiti bazu EUFOR-a u Butmiru pokraj Sarajeva. Tamo će sa zapovjednicima i vojnicima vojnih snaga Unije razgovarati o stanju na terenu i izazovima u sklopu misije očuvanja mira “Althea”, koja je ključni stup stabilnosti u regiji.

Objava Kaja Kallas u Sarajevu uputila ozbiljno upozorenje vlastima BiH: Zbog zastoja reformi prijeti gubitak stotina milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Donald Trump predvodio je inicijativu za protjerivanje tražitelja azila i nedokumentiranih migranata iz Sjedinjenih Država, šaljući ih u mjesta poput Salvadora i Ugande.

Mala pacifička država Palau, po broju stanovnika jedna od najmanjih zemalja na svijetu, pristala je u prosincu preseliti do 75 deportiranih osoba uz naknadu od 7,5 milijuna dolara.

Ured predsjednika Palaua Surangel Whipps izvijestio je da je prvi deportirani stigao u zemlju, skupinu koraljnih atola i vulkanskih otoka razasutih oko 800 kilometara istočno od Filipina.

„Dočekali smo našu prvu osobu na aerodromu krajem svibnja, doveli u privremeni dom i pomogli spojiti telefon i smjesti se“, priopćio je ured predsjednika Palaua za AFP.

Deportirane osobe bi se trebale smjestiti i pronaći posao u Palauu i gradeći novi život ispočetka na nepoznatom mjestu gdje nemaju obitelj, prijatelje ili kulturne veze.

Ali prvi deportirani jedva je ‘preživio’ dva tjedna nakon što je sletio u međunarodnu zračnu luku u blizini glavnog naselja Korora.

„Nakon oko dva tjedna odlučio je da neće ostati“, rekli su iz Whippsovog ureda. Osnovni detalji o deportiranom migrantu, uključujući zašto je deportiran i kamo je otišao nakon Palaua, ostaju nepoznati.

Whipps je prethodno pohvalio sporazum o preseljenju kao obostrano koristan za Palau i Sjedinjene Države.

„Radi se o zajedničkoj pobjedi. Pomažemo Sjedinjenim Državama, pomažemo ovim državljanima kojima je potrebno sigurno mjesto za dolazak. I nadamo se da će moći dobiti posao i biti sretni u Palauu“, rekao je na svečanosti potpisivanja u prosincu.

Sporazum zahtijeva da svi deportirani imaju čist kazneni dosje, a Palau zadržava puno pravo veta nad time koga će prihvatiti. Zauzvrat, Sjedinjene Države plaćaju Palauu 7,5 milijuna dolara za zadovoljavanje “potreba javnih usluga i infrastrukture”.

No, kritičari su izrazili duboku zabrinutost, optužujući Sjedinjene Države da koriste zemlje poput Palaua kao odlagalište neželjenih migranata. Zastupnici iz palauskog senata izgubili su posljednji pravni izazov za zaustavljanje te politike ranije ove godine.

„Suverenitet Palaua se u ovom trenutku ne poštuje. Osjećamo da svoje probleme prebacuju na Palau“, rekao je u veljači vođa senata Hokkons Baules. za australsku nacionalnu televiziju ABC.

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je Trumpova administracija “nepokolebljiva u svojoj predanosti okončanju ilegalne i masovne imigracije te jačanju sigurnosti američkih granica”.

„Općenito, ne komentiramo detalje naše privatne diplomatske komunikacije s drugim vladama“, rekli su za AFP.

S oko 20 000 ljudi raštrkanih po stotinama vulkanskih otoka i koraljnih atola, Palau je po broju stanovnika jedna od najmanjih zemalja na svijetu. Dugo je bila jedan od najbližih saveznika Sjedinjenih Država u pacifičkoj regiji i jedna je od rijetkih zemalja koja je priznala Tajvan umjesto Kine.

Palau je stekao neovisnost 1994. godine, ali dopušta američkoj vojsci korištenje njegovog teritorija prema dugogodišnjem sporazumu “Sporazum o slobodnom pridruživanju”.

Zauzvrat, Sjedinjene Države daju Palauu stotine milijuna dolara proračunske potpore i preuzimaju odgovornost za njegovu nacionalnu obranu.

/Desk/

Objava SAD deportira migrante u državicu na Pacifiku uz milijunske naknade – Prvi migrant se zadržao samo dva tjedna na rajskim otočjima i ‘ispalio’ pojavila se prvi puta na Republika.

Situacija je posebno kritična u nekoliko velikih europskih zemalja:

• Francuska: U pojedinim gradovima broj poziva hitnoj medicinskoj pomoći porastao je za čak 50 posto.
• Velika Britanija: London je prošloga tjedna zabilježio najveći broj poziva zbog stanja opasnih po život u jednom danu otkako postoji tamošnja hitna služba.
• Španjolska: Nacionalni sustav za praćenje smrtnosti procijenio je više od 300 prekomjernih smrtnih slučajeva izravno povezanih s vrućinama u samo nekoliko dana.
• Italija: U razmaku od samo 24 sata službeno je prijavljeno pet smrtnih ishoda uzrokovanih toplinskim udarom.

Europa se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta

Iz WHO-a naglašavaju kako se Europa zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplinski valovi više nisu rijetki i izolirani ekstremni događaji, već kronične krize koje se ponavljaju – postaju sve češće, dugotrajnije i znatno snažnije.

Brzina i kvaliteta pripreme za ekstremne temperature izravno utječu na broj ljudskih žrtava. „Svako ljeto u kojem se ne pripremimo za vrućine je ljeto koje plaćamo ljudskim životima“, poručuju iz organizacije.

Preventivne mjere smanjile smrtnost za 80 posto Procjene stručnjaka pokazuju da bi smrtnost povezana s vrućinom u Europi tijekom 2023. godine bila oko 80 posto veća da nije bilo postojećih mjera prilagodbe. Kod populacije starije od 80 godina, broj smrtnih slučajeva mogao je biti i dvostruko veći.

„Akcijski planovi za javno zdravstvo, sustavi ranog upozorenja, osiguravanje rashlađenih javnih prostora i redoviti kontakt s ranjivim skupinama nisu birokratske vježbe. Te mjere upravo sada spašavaju živote“, ističu u WHO-u.

Hitni sastanak u Ženevi: Više od polovice zemalja bez jasnog plana

Regionalni ured WHO-a za Europu najavio je da će u ponedjeljak, 6. srpnja, okupiti nacionalne koordinatore zadužene za hitne situacije, okoliš i klimatske promjene iz svih država europske regije. Glavna tema ovog izvanrednog sastanka bit će podizanje spremnosti Europe za nadolazeće toplinske udare.

Na dnevnom redu bit će samo jedno ključno pitanje: što se naučilo iz ovog toplinskog vala, jesu li države spremne za sljedeći i na koji način WHO može pružiti dodatnu potporu na terenu.

Trenutačne ekstremne temperature moraju se shvatiti kao ozbiljna opomena, budući da više od polovice europskih zemalja još uvijek nema razvijen sveobuhvatan akcijski plan za zaštitu zdravlja tijekom velikih vrućina. WHO stoga apelira na vlade, regije i gradove da hitno implementiraju dostupne i ažurirane smjernice za djelovanje, jer će, prema svim pokazateljima, ljeta koja dolaze biti još teža i izazovnija.

Objava WHO izdaje dramatično upozorenje: Trenutačni toplinski val u Europi samo je generalna proba, stižu još teža ljeta pojavila se prvi puta na Republika.

Žrtve su odrasle osobe, motiv još nepoznat

Iako se napad dogodio u prostorijama omladinskog centra, policijski dužnosnici potvrdili su da su sve smrtno stradale žrtve punoljetne osobe. Točne informacije o dobi žrtava, kao i o mogućem motivu ovog brutalnog čina, za sada se drže u tajnosti zbog istrage koja je u tijeku.

U napadu je također ozlijeđeno nekoliko osoba, no točan broj ranjenih još uvijek nije službeno potvrđen. Policija je umirila javnost objavom kako je situacija pod kontrolom te da nema daljnje opasnosti za građane.

Velika mobilizacija hitnih službi

Na mjestu događaja trenutačno se nalazi masovan broj pripadnika hitnih službi, policijskih snaga i medicinskih timova koji pružaju pomoć unesrećenima i osiguravaju lokaciju. Policija je izdala službeno upozorenje građanima da u potpunosti izbjegavaju šire područje oko ustanove kako ne bi ometali rad interventnih ekipa.

O gradu Stadeu:

Stade je miran grad s oko 50.000 stanovnika, smješten u saveznoj pokrajini Donja Saska, zapadno od Hamburga. Ovakva stopa nasilja iznimno je rijetka za ovu regiju, zbog čega je cijela zajednica u stanju šoka.

Istraga o okolnostima koje su dovele do ove tragedije se nastavlja, a nove informacije očekuju se nakon policijskog očevida.

Objava Tragedija u Njemačkoj: Petero mrtvih u pucnjavi u omladinskom centru, osumnjičeni uhićeni pojavila se prvi puta na Republika.

Stručnjaci upozoravaju da 72 sata nakon potresa vjerojatnost za pronalaženje preživjelih ispod ruševina drastično opada.

Broj smrtno stradalih od dva potresa prešao je 1400 u subotu, dok su strani spasilački timovi počeli pristizati u najteže pogođeno obalno područje La Guaire.

Obitelji i volonteri proveli su dane izvlačeći preživjele i tijela iz ruševina prije nego što je došlo više od 1600 stranih spasilačkih radnika, često se žaleći na manjak teške mehanizacije i ograničenu prisutnost državnih institucija, dok su stotine naknadnih podrhtavanja produbile štetu i dovele stanovnike u stanje strepnje.

Vlada predvođena privremenom predsjednicom Delcy Rodriguez zahvalila je civilnim volonterima koji su dopremali pomoć u La Guairu, no kasnije je ograničila pristup cesti, rekavši da promet sprječava učinkovit prolaz vozila hitne pomoći i da samo ljudi s posebnim dozvolama mogu koristiti ceste.

Iako vladini podaci govore o stotinama nestalih ili zatrpanih osoba, na internetskoj stranici koju promovira politička oporba u zemlji u nedjelju izlistano je 50.000 nestalih osoba.

Brojka je u blagom opadanju od subote, kad je 55.000 navedeno kao nestalo.

Dva najjača potresa koja su pogodila Venezuelu u više od 100 godina dogodila su se u manje od 60 sekundi. Riječ je o tzv. seizmičkoj dubleti, objašnjavaju geolozi. Dosad ih je zabilježeno više od 430. Prema podacima UN-a potresom je izravno pogođeno više od sedam milijuna ljudi, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Utrka s vremenom – U Venezueli očajnička potraga za tragom života ispod ruševina – Više od 1.400 stradalih, na tisuće nestalih pojavila se prvi puta na Republika.

Izravnom provjerom baze podataka utvrđeno je da su podaci stvarni i precizni. Pretragom po imenima učenika i pripadajućih škola potvrđena je autentičnost informacija, a javnosti je na ovaj propust inicijalno skrenuta pozornost putem objave na platformi Reddit.

Razmjeri curenja podataka i prve sumnje

Prema dostupnim analizama, kompromitirana baza sadrži točno 563.509 jedinstvenih zapisa koji obuhvaćaju učenike, nastavnike i druge korisnike iz čak 1452 obrazovne ustanove.

Koje su informacije izložene?

• Ime i prezime korisnika
• Naziv škole i korisnička uloga (učenik/nastavnik)
• Službena e-mail adresa s domenom @skole.hr

Zanimljivo je da baza sadrži podatke starijih učenika, dok podaci najmlađih generacija nedostaju. To upućuje na mogućnost da je riječ o starijoj sigurnosnoj kopiji sustava ili o curenju podataka kroz neku od povezanih aplikacija koja koristi isključivo aktivirane korisničke račune.

CARNET pokrenuo istragu i izdao upozorenje korisnicima

Povodom ovog velikog incidenta hitno se oglasila Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET), potvrdivši da je pokrenuta opsežna tehnička i forenzička analiza.

“Odmah po saznanju pokrenuta je opsežna tehnička i forenzička analiza kako bi se utvrdila vjerodostojnost objavljenih podataka, njihov opseg, podrijetlo te način na koji su dospjeli u javnost”, navode iz CARNET-a.

Iako izloženi podaci ne omogućuju izravan pristup korisničkim računima (nisu procurile lozinke), stručnjaci i CARNET upozoravaju na povećan rizik od phishing napada (mrežne krađe identiteta) i drugih oblika socijalnog inženjeringa.

Ključne preporuke za korisnike:

• Dodatan oprez: Budite iznimno sumnjičavi prema e-mail porukama koje zahtijevaju unos lozinki ili drugih osobnih podataka.
• Lozinke za sada sigurne: Iz CARNET-a ističu kako u ovom trenutku nema indicija da je potrebno mijenjati korisničke zaporke.
• Stabilnost sustava: Trenutačno nema pokazatelja da je ugrožen rad samih CARNET-ovih usluga.

Izostanak službene reakcije Ministarstva

Budući da je riječ o masovnom izlaganju podataka maloljetnih osoba, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne dugoročne rizike od zlouporabe identiteta. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih za sada se nije službeno očitovalo o ovom slučaju.

Daljnja istraga trebala bi utvrditi točan izvor curenja baze podataka te utvrditi odgovornost za propuste u zaštiti unutar školskog sustava. CARNET je najavio da će o svim novim i potvrđenim činjenicama pravodobno izvještavati javnost putem svojih službenih komunikacijskih kanala.

Objava Sigurnosni incident u obrazovnom sustavu: Procurili podaci više od 560 tisuća hrvatskih učenika i nastavnika, oglasio se CARNET pojavila se prvi puta na Republika.