Dvanaest osoba je ubijeno i više od 300 ranjeno u raketnom napadu na međunarodnu zračnu luku u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije. Odgovornost su preuzeli jemenski hutisti – to je već treći napad na tu zračnu luku ovaj tjedan. Riječ je o najsmrtonosnijem takvom napadu u Saudijskoj Arabiji u više od desetljeća, a među poginulima je i više stranih državljana, prenosi HRT.

Broj žrtava mogao bi biti i veći jer među ranjenicima, koji su u bolnice prevezeni kolima hitne pomoći i helikopterima, ima i onih u kritičnom stanju. Prema posljednjim podacima, ozlijeđeno je 309 osoba.

Ovotjedni napadi razotkrili su ranjivost saudijske protuzračne obrane u trenutku kada Rijad vojno podupire snage jemenske vlade u sukobu s hutistima. Sukob se posljednjih dana dodatno zaoštrio, a Saudijska Arabija poslijepodne je odgovorila napadima na ciljeve u Jemenu.

Svi letovi za Rijad preusmjereni su u druge zračne luke, dok su operacije na aerodromu koji opslužuje grad od oko osam milijuna stanovnika privremeno obustavljene. Saudijska uprava za civilno zrakoplovstvo priopćila je da bi zračna luka tijekom večeri trebala ponovno biti otvorena.

Kasnije tijekom dana zračna luka ponovno je pogođena, nakon čega je izbio požar u jednoj od putničkih dvorana, a bilo je i ozlijeđenih. General bojnik Turki al-Maliki, glasnogovornik vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, rekao je da je protuzračna obrana presrela projektil u blizini zračne luke.

Glasnogovornik hutista objavio je na platformi X da je skupina nakon napada “zatvorila međunarodnu zračnu luku u Rijadu”. Hutisti su zrakoplovne tvrtke upozorili da izbjegavaju saudijski zračni prostor, koji su proglasili zonom vojnih operacija nakon što je jemenska vlada, uz potporu Saudijske Arabije, u ponedjeljak pokrenula ofenzivu protiv njih.

Trump ne isključuje američko uključivanje u sukob

Povećavaju se izgledi da se u rat protiv hutista uključi i SAD.

Državni tajnik Marco Rubio na društvenim je mrežama poručio da najoštrije osuđuje napad i da je SAD uz Saudijsku Arabiju.

Predsjednik Donald Trump ostavio je pitanje vojnog uključivanja otvorenim.

“Mislim da je to strašno. Hoćemo li pomoći? Vidjet ćete, doznat ćete, ali mislim da je to strašno. Saudijci se znaju braniti, dobri su borci, ali ovaj je napad nešto strašno”, rekao je američki predsjednik Donald Trump.

Britanski ministar obrane Wes Streeting poručio je da bi Velika Britanija mogla dodatno pojačati potporu Saudijskoj Arabiji.

Napad je osudio i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, poručivši da napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

“Duboko sam šokiran i oštro osuđujem smrtonosni napad hutista na Međunarodnu zračnu luku kralja Khalida u Rijadu, u kojem je poginulo 12 osoba, a stotine su ozlijeđene. Napadi na civile i civilnu infrastrukturu kršenje su međunarodnog prava. Takvi napadi moraju odmah prestati”, rekao je Guterres.

Novi val sukoba nakon propalog primirja

Napad se dogodio istoga dana kada su hutisti ponudili da recipročno sa Saudijskom Arabijom iz sukoba izuzmu zračne i pomorske luke te humanitarne objekte.

Saudijska Arabija ušla je u rat u Jemenu 2015. na čelu arapske koalicije kako bi pokušala istjerati hutiste iz glavnog jemenskog grada Sane. Hutisti su zauzeli Sanu godinu dana ranije, potisnuvši vladine snage.

Rat se u međuvremenu pretvorio u krvavu pat-poziciju. Saudijska Arabija je 2022. postigla dogovor s hutistima, čime je sukob bio zamrznut, ali to je primirje propalo tijekom ljeta, što je kulminiralo munjevitim napredovanjem hutista koji su preuzeli kontrolu nad Crvenim morem i tjesnacem Bab el-Mandeb.

Jemenska vlada pokrenula je ovog tjedna ofenzivu kako bi pokušala vratiti taj teritorij, no napredak je zasad slab.

Eskalacija povećava rizike za regiju i tržišta

Stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla imati ozbiljne posljedice za saudijsko gospodarstvo, turizam i percepciju sigurnosti cijele regije Zaljeva.

“Sve će to utjecati na imidž i percepciju Saudijske Arabije te na turizam. Svaki put kada se dogode napadi u drugim dijelovima Zaljeva, to utječe na vjerodostojnost Vijeća za suradnju u Zaljevu. Mislim da će se i SAD morati uključiti kako bi pomogao Saudijskoj Arabiji, rekao je John Sfakianakis”, ekonomist iz Gulf Research Centera u Rijadu.

Saudijska Arabija pritom računa i na druge saveznike u regiji. Nedavno je sklopila obrambene sporazume s Turskom i Pakistanom.

“Imamo bilateralne i trilateralne obrambene sporazume. Smatram da su postupci kojima svjedočimo duboko žalosni i nema riječi kojima bismo ih dovoljno osudili. Ne postoji opravdanje za agresiju hutista na Saudijsku Arabiju”, poručio je pakistanski premijer Muhammad Shehbaz Sharif.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u nekoj arapskoj zemlji Zaljeva od početka sukoba SAD-a i Izraela s Iranom. Budući da je Saudijska Arabija najveći svjetski izvoznik nafte, nova eskalacija dodatno povećava zabrinutost za sigurnost energetskih pravaca s Arapskog poluotoka i moguće posljedice na svjetska tržišta.

Međunarodna energetska konferencija ipak u Rijadu

Premda je Međunarodna zračna luka kralja Khalida zbog subotnjeg napada privremeno zatvorena, saudijsko ministarstvo energetike priopćilo je da će se u nedjelju u Rijadu ipak održati međunarodna energetska konferencija koja se planira već dulje vrijeme.

Petodnevni kongres WPC Energy održava se u kongresnom centru udaljenom oko 10 kilometara od zračne luke. Državna televizija izvijestila je da je sudjelovanje potvrdilo više od 70 ministara, 300 rukovoditelja tvrtki i predstavnici više od 25 međunarodnih energetskih organizacija.

Zasad nije poznato hoće li sudionici prisustvovati osobno ili virtualno.

Za nedjelju je predviđen i ministarski sastanak Međunarodnog energetskog foruma, a prema obavijesti za medije, plenarna sjednica održat će se iza zatvorenih vrata. Dodatne pojedinosti zasad nisu objavljene.

Odvojeno od toga, saudijske vlasti obavijestile su roditelje da će se nastava uživo za sve učenike, nastavnike i administrativno osoblje obustaviti te će se od nedjelje do četvrtka održavati na daljinu, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Najjači udar Hutista do sada: Napali zračnu luku u Rijadu, 12 mrtvih, više od 300 ozlijeđenih pojavila se prvi puta na Republika.

„Žalimo zbog američkog sporazuma s Rusijom o isporuci dizela jer su prihodi od energenata ključan izvor financiranja ruskog agresorskog rata”, napisao je Kristersson u subotu na društvenoj mreži X.

Švedska traži dodatni pritisak na Rusiju

Kristersson je ponovio da će Švedska nastaviti podupirati Ukrajinu „onoliko dugo koliko bude potrebno”. Istodobno je pozvao na pojačavanje pritiska na Moskvu i pružanje dodatne pomoći Kijevu.

Najavio je i novi europski paket sankcija protiv Rusije.

„U ponedjeljak će EU usvojiti najveći paket sankcija dosad, kojim će biti obuhvaćeno 1.600 subjekata iz ruskog vojnoindustrijskog kompleksa. To je, za razliku od ovoga, dobrodošao korak”, poručio je švedski premijer.

Osim novih sankcija, Kristersson se založio za odlučnije djelovanje protiv ruske takozvane sive flote, kojom se zaobilaze ograničenja u trgovini energentima. Pozvao je i na korištenje zamrznute ruske imovine.

Naglasio je kako je za uspjeh tih mjera nužna bliska koordinacija unutar Europske unije, ali i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom i drugim međunarodnim partnerima.

Prema njegovim riječima, snažna politička potpora i podrška švedske javnosti Ukrajini predstavljaju važnu prednost u trenutačno nestabilnim međunarodnim okolnostima.

Trump najavio isporuku stotina tisuća tona dizela

Trump i Putin razgovarali su telefonom u petak, a američki predsjednik razgovor je opisao kao „veoma uspješnu raspravu”.

U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social Trump je naveo da su se dogovorili o tome da Rusija odmah isporuči više od 300.000 tona dizelskog goriva za američko i svjetsko tržište.

Prema njegovim riječima, dodatnih 500.000 tona trebalo bi biti isporučeno u studenome. Nakon toga predviđene su isporuke od milijun tona te još tri milijuna tona u kratkom roku, ovisno o stanju ruskih rafinerija dizela.

Putin je izjavio da bi isporuke ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu bile korisne za globalno gospodarstvo.

Dvojica čelnika razgovarala su i o stanju na globalnom energetskom tržištu, mogućnostima završetka rata u Ukrajini, situaciji u Iranu te bilateralnim odnosima, navodi Anadolija.

Energetski prihodi u središtu europskih zabrinutosti

Kristerssonove izjave odražavaju zabrinutost dijela europskih čelnika da bi nastavak trgovine ruskim energentima mogao povećati prihode Moskve u trenutku kada europske zemlje nastoje ograničiti financijske izvore za ruske vojne operacije.

Dok Trump dogovor predstavlja kao korak važan za opskrbu energetskim tržištima, švedski premijer naglašava da energetska trgovina s Rusijom mora biti promatrana i u kontekstu rata protiv Ukrajine te međunarodnih sankcija.

Objava Švedski premijer kritizirao Trumpov dogovor s Putinom o isporuci dizela: „Prihodi od energenata financiraju ruski rat” pojavila se prvi puta na Republika.

Bivši načelnik norveških oružanih snaga, general Sverre Diesen, iznio je oštru ocjenu odnosa između Europe i Sjedinjenih Američkih Država pod administracijom Donalda Trumpa. Upozorio je da europske države više ne bi smjele automatski pretpostavljati da će Washington u slučaju krize stati na njihovu stranu.

„Pod ovom administracijom Ameriku ne možemo smatrati svojim saveznikom. Trumpove Sjedinjene Države neprijateljski su nastrojen akter koji bi se u slučaju sukoba u Europi prije svrstao uz Rusiju nego uz nas i druge europske države”, izjavio je Diesen početkom godine za norveški časopis Teknisk Ukeblad.

Diesen nije tek usputni komentator sigurnosnih pitanja. Dužnost načelnika norveških oružanih snaga obnašao je od 2005. do 2009. godine, a danas radi kao glavni istraživač u Norveškom institutu za obrambena istraživanja.

Njegovo upozorenje stoga dolazi od osobe s dugogodišnjim iskustvom u vojnom i obrambenom sustavu.

Pozvao Norvešku da preispita kupnju američkog oružja

Diesen je iznio i konkretan prijedlog za norvešku obrambenu politiku. Prema njegovu mišljenju, Norveška bi trebala izbjegavati kupnju američkog naoružanja dok traje aktualna američka administracija.

Nekoliko mjeseci poslije dodatno je upozorio da je vjerodostojnost američkih sigurnosnih jamstava Europi ozbiljno narušena. Ocijenio je i da NATO bez pouzdane američke potpore više ne može funkcionirati na način na koji je zamišljen i na koji je djelovao desetljećima.

Takve izjave odražavaju sve izraženiju zabrinutost u Europi zbog budućnosti transatlantskih odnosa i američke uloge u europskoj sigurnosti.

Europa sve više ulaže u vlastitu obranu

Europske države posljednjih godina povećavaju obrambene proračune i intenzivnije raspravljaju o tome koliko bi se kontinent mogao braniti bez izravne američke vojne pomoći.

Dugogodišnja ovisnost o američkim vojnim kapacitetima, obavještajnim podacima, logistici i sigurnosnim jamstvima postala je predmet sve ozbiljnijih rasprava među europskim političarima i vojnim stručnjacima.

Diesenove izjave ponovno su otvorile ključno pitanje: može li Europa svoju sigurnost i dalje temeljiti na pretpostavci da će Sjedinjene Države u svakoj budućoj krizi automatski stati uz svoje europske saveznike?

Za europske vlade to nije samo pitanje odnosa s Washingtonom nego i pitanje dugoročne obrambene strategije, ulaganja u vojnu industriju i sposobnosti samostalnog odgovora na moguće prijetnje.

Što znači poruka „Ukrajina 2022., Europa 2027.”?

Uz Diesenove izjave na društvenim mrežama širi se i poruka „Ukrajina 2022., Europa 2027.”, kojom se sugerira mogućnost da bi Europa u budućnosti mogla ostati bez američke potpore u slučaju sukoba.

Međutim, važno je naglasiti da ta formulacija nije Diesenova prognoza, nego politička interpretacija autora objave.

Njegove izjave prvenstveno upozoravaju na rizik koji bi za europsku sigurnost mogla predstavljati neizvjesnost u američkoj vanjskoj i obrambenoj politici.

Pitanje koje se zbog toga sve češće postavlja u europskim prijestolnicama ostaje otvoreno: koliko se Europa može osloniti na Sjedinjene Države i koliko brzo može razviti vlastite obrambene kapacitete ako američka potpora u budućnosti postane manje pouzdana?

Objava Norveški general upozorava: „Trumpov SAD više ne možemo smatrati saveznikom Europe” pojavila se prvi puta na Republika.

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je kritizirao odluku Nobelova odbora da mu ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir, ustvrdivši kako je zbog toga na Norveškoj ostala trajna ljaga.

Trump je to izjavio na predizbornom skupu u Syracuseu, u saveznoj državi New York, nekoliko sati nakon objave da je ovogodišnja Nobelova nagrada za mir dodijeljena Navi Pillay, bivšoj sutkinji Međunarodnog kaznenog suda koja je nadzirala izvješće Ujedinjenih naroda u kojem se zaključuje da je Izrael počinio genocid u Gazi.

Trump je Pillay nazvao „misterioznom osobom” te ustvrdio da javnost ne zna tko je ona.

Američki predsjednik tijekom svake godine svojeg mandata izražavao je nezadovoljstvo činjenicom da nije dobio Nobelovu nagradu za mir.

„To je trajna ljaga na zemlji Norveškoj i ljudima koji su donijeli tako sramotnu i neugodnu odluku”, rekao je Trump.

Trump tvrdi da je pomogao spriječiti nekoliko ratova

Tijekom govora naveo je nekoliko sukoba za koje tvrdi da je sudjelovao u njihovu rješavanju. Izjavio je da je pomogao spriječiti izbijanje ratova između Sjeverne i Južne Koreje, Japana i Sjeverne Koreje te Kine i Tajvana. Međutim, pritom nije iznio dokaze kojima bi potkrijepio svoje tvrdnje.

Trump je također ustvrdio da je Nobelova nagrada za mir izgubila vjerodostojnost zbog, kako je rekao, „nekolicine radikalnih ideologa” koji se protive demokraciji i predstavljaju „neprijatelje civilizacije”.

„Norveško, nikada vam to nećemo zaboraviti”, poručio je američki predsjednik.

Objava Trump bijesan zbog Nobelove nagrade: „Norveška će zbog ove odluke nositi trajnu ljagu” pojavila se prvi puta na Republika.

U ljeto 1936. godine tisuće ljudi okupile su se na obali rijeke u američkoj saveznoj državi Kentucky kako bi svjedočile javnom vješanju crnca osuđenog za silovanje i ubojstvo starije bjelkinje. Muškarci, žene i djeca dolazili su iz različitih dijelova zemlje, a neki su čak prenoćili u blizini vješala kako bi osigurali što bolji pogled.

Bio je 14. kolovoza, a grad Owensboro nalazio se usred snažnog toplinskog vala. Procjenjuje se da se do pet sati ujutro, kada je pogubljenje trebalo biti izvršeno, okupilo oko 20.000 ljudi.

Rainey Bethea, siroče u dvadesetim godinama života, osuđen je na smrt nakon što je navodno priznao pljačku, silovanje i ubojstvo sedamdesetogodišnje Lischije Edwards.

Dan prije pogubljenja pojeo je posljednji obrok koji se sastojao od pržene piletine, svinjskih kotleta, pire-krumpira, ukiseljenih krastavaca, kukuruznog kruha, pite od limuna i sladoleda.

Događaj je privukao i brojne novinare, uključujući dopisnike iz Chicaga i New Yorka. Velik dio publike došao je vidjeti ženu za koju se govorilo da će izvršiti pogubljenje. Lokalni šerif preminuo je četiri mjeseca ranije, a njegova udovica preuzela je tu dužnost. Ipak, odbila je osobno povući polugu, pa su pogubljenje izvršili angažirani izvršitelji.

Prizor koji je uslijedio izazvao je veliko zgražanje, a javno pogubljenje postalo je simbolom okrutnosti i pretvaranja smrtne kazne u spektakl.

Posljednja javna pogubljenja u Americi

Betheino pogubljenje ostalo je zapamćeno kao posljednje veliko javno vješanje u SAD-u. Zbog reakcija javnosti i sramote koju je događaj izazvao, guverner Kentuckyja zabranio je javna pogubljenja 18 mjeseci poslije.

U Missouriju je 1937. godine održano još jedno vješanje kojem je prisustvovalo nekoliko stotina ljudi. Ono se smatra posljednjim javnim pogubljenjem u američkoj povijesti.

U desetljećima koja su uslijedila američke savezne države uglavnom su napustile praksu pogubljenja pred masovnom publikom, nastojeći izvršavanje smrtne kazne premjestiti u zatvorene prostore i ograničiti pristup javnosti.

Gotovo 90 godina poslije, međutim, ponovno se otvorilo pitanje javnog izvršavanja smrtne kazne.

Američki ministar obrane Pete Hegseth objavio je da vojska namjerava javno pogubiti Nidala Hasana, koji je 2009. godine ubio 13 nenaoružanih pripadnika američke vojske u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu.

Pentagon je potom objavio da bi pogubljenje strijeljanjem trebalo biti prenošeno uživo putem interneta.

„Ljudi moraju razumjeti da takvi postupci imaju ozbiljne posljedice”, izjavio je Hegseth.

Najava je izazvala šok među stručnjacima koji se desetljećima bave smrtnom kaznom i njezinim mjestom u američkom pravosudnom sustavu.

Podrška smrtnoj kazni u SAD-u u padu

Michael Radelet, profesor emeritus na Sveučilištu Colorado i dugogodišnji istraživač smrtne kazne, rekao je za BBC da nikada nije očekivao da će ponovno doći do najave javnog pogubljenja.

Prema podacima koje navodi, podrška smrtnoj kazni u SAD-u znatno je pala. Dok ju je 1994. godine podržavalo oko 80 posto Amerikanaca, danas je potpora na približno 52 posto.

Radelet ističe da se stavovi posebno mijenjaju kada se ispitanicima kao alternativa ponudi doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetnog otpusta.

Iako još nije jasno kako će američka javnost reagirati na ideju televizijskog prijenosa pogubljenja, stručnjaci smatraju da bi takav događaj mogao privući milijune gledatelja.

Radelet upozorava da bi se time promijenila i sama percepcija smrtne kazne.

„Opravdanje za smrtnu kaznu postaje zabava… Ponesite kokice i pozovite prijatelje”, upozorio je, kritizirajući mogućnost da se pogubljenje pretvori u medijski spektakl.

„Karneval sadizma” iz 1936. ponovno izaziva strah

Sonya Lea, autorica knjige o Betheinom pogubljenju objavljene prošle godine, izjavila je da je osjetila duboku užasnutost kada je čula za najavu prijenosa Hasanove smrti uživo.

Događaj iz 1936. opisuje kao „karneval sadizma”, ističući da bi suvremena tehnologija mogla omogućiti da milijuni ljudi promatraju ono čemu je tada svjedočilo oko 20.000 okupljenih.

Lea je za povijest pogubljenja vezana i obiteljskim iskustvom. Njezini baka i djed bili su tek vjenčani tinejdžeri kada su prisustvovali vješanju. Za njihovo sudjelovanje saznala je tek nakon bakine smrti 2002. godine, kada je pročitala njezin zapis o događaju.

U njemu je baka opisala kako su bili dovoljno blizu da čuju pucanje Betheina vrata.

Godine istraživanja uvjerile su Leu da su brojni stanovnici Kentuckyja desetljećima ostali duboko potreseni tim događajem.

„Iskreno sam vjerovala da smo takvu razinu grotesknosti ostavili iza sebe, praksu kakvu danas povezuju tek s nekolicinom zemalja, poput Irana, Sjeverne Koreje i Afganistana”, izjavila je.

Dodala je kako je zabrinjavajuće što se SAD, zemlja koja se često predstavlja kao predvodnica demokracije i ljudskih prava, ponovno suočava s mogućnošću javnog pogubljenja.

Politička polarizacija i navikavanje na nasilje

Kurt Gray, profesor socijalne psihologije na Državnom sveučilištu Ohio, smatra da su politička polarizacija i sve oštrija retorika u SAD-u možda pridonijele stvaranju ozračja u kojem je takva najava postala moguća.

Prema njegovu mišljenju, dio građana možda podržava stroge kazne i želi vidjeti počinitelje najtežih zločina kažnjene, dok je dio javnosti jednostavno postao manje osjetljiv na nasilje.

„Neki Amerikanci možda žude za krvlju, ali vjerujem da mnogi to ne žele. Drugi su možda jednostavno postali desenzibilizirani”, rekao je Gray.

Pritom je upozorio da ravnodušnost ne treba automatski tumačiti kao podršku javnim pogubljenjima. Dio ljudi možda više ne reagira s jednakim šokom na nasilne događaje, što samo po sebi otvara ozbiljna društvena pitanja.

Ipak, postoje i istraživanja koja upućuju na smanjenje spremnosti Amerikanaca da prihvate nasilje kao način rješavanja društvenih problema.

Garen Wintemute, direktor Programa za istraživanje prevencije nasilja na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyju, rekao je da podaci anketa upućuju na smanjenu sklonost javnosti prema nasilju.

Podsjetio je i na reakciju predsjednika Konferencije katoličkih biskupa SAD-a, koji je najavu prijenosa pogubljenja opisao kao barbarsku.

„Javno pogubljenje nije ono što jesmo. Nije ono čemu kao država težimo”, poručio je Wintemute.

Američki potpredsjednik JD Vance, koji je katolik, izjavio je da neće gledati pogubljenje.

Predsjednik Donald Trump izbjegao je izravan odgovor na pitanje hoće li osobno pratiti prijenos, ali je potvrdio da je odobrio tu odluku.

„Zaista me nije briga na koji će način umrijeti, sve dok umre”, izjavio je Trump, dodajući da smatra smrtnu kaznu primjerenim načinom kažnjavanja Hasana.

Može li javno pogubljenje postati medijski spektakl?

Najava prijenosa Hasanova pogubljenja otvara niz pitanja o granicama državne moći, svrsi kažnjavanja i ulozi medija u društvu.

Zagovornici najstrožih kazni mogli bi tvrditi da javni prijenos šalje snažnu poruku potencijalnim počiniteljima te naglašava posljedice teških zločina. Kritičari, međutim, upozoravaju da javno izlaganje pogubljenja može potaknuti voajerizam, normalizirati nasilje i pretvoriti izvršenje kazne u oblik zabave.

Dodatno pitanje predstavlja i utjecaj takvog sadržaja na djecu i mlade, kao i mogućnost da se snimke šire društvenim mrežama izvan konteksta u kojem su prvotno objavljene.

Povijest Betheina pogubljenja pokazuje da masovno okupljanje oko državnog čina nasilja ne mora dovesti do većeg poštovanja prema pravosuđu. U tom je slučaju događaj, umjesto da učvrsti povjerenje u sustav kažnjavanja, izazvao zgražanje i pridonio zabrani javnih pogubljenja u Kentuckyju.

Hoće li najava iz Pentagona označiti stvarni povratak javnih pogubljenja u SAD-u ili će ostati izoliran slučaj, tek treba vidjeti. Jednako tako, ostaje otvoreno pitanje hoće li takav pristup pridonijeti odvraćanju od zločina ili će samo produbiti političke i društvene podjele.

Gotovo stoljeće nakon posljednjih javnih pogubljenja, američko društvo ponovno se suočava s dilemom: treba li izvršenje najstrože kazne biti čin pravosuđa koji se provodi izvan očiju javnosti ili događaj koji se prenosi milijunima gledatelja.

Odgovor na to pitanje ne tiče se samo smrtne kazne, nego i vrijednosti koje jedna država želi zastupati pred vlastitim građanima i ostatkom svijeta.

Objava Povratak javnih pogubljenja u SAD-u: Zašto se Amerika vraća praksi napuštenoj prije gotovo jednog stoljeća? pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon oštre policijske reakcije na prosvjede učenika koji posljednjih dana potresaju Francusku, vlada pokušava promijeniti pristup, prenosi CNN.

Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez naredio je policiji da prestane koristiti određenu vrstu šok-granata, nakon što je jednom tinejdžeru tijekom prosvjeda početkom tjedna raznesena šaka.

Vlada istodobno poručuje da je spremna ozbiljnije saslušati zahtjeve učenika. No, budući da su stotine škola i dalje blokirane, a nove demonstracije već najavljene, ostaje pitanje hoće li takav zaokret biti dovoljan za smirivanje situacije.

Macron traži „empatiju“ prema učenicima

Nakon velikog dana prosvjeda u utorak, predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od policije više „empatije“ i „pedagogije“ u postupanju prema učenicima.

Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez izjavio je da je Macron istodobno naglasio potrebu očuvanja javnog reda i odlučnog reagiranja u slučaju ozbiljnog nasilja, ali uz maksimalnu proporcionalnost.

„Ne odnosimo se prema pokretu srednjoškolaca na isti način kao prema pokretu odraslih“, rekao je Nuñez.

On je potvrdio da je policijskim snagama naredio da ne koriste vrstu šok-granata koja se povezuje s teškom ozljedom tinejdžera tijekom prosvjeda u ponedjeljak.

Istodobno je otvoreno 18 istraga o postupanju policijskih službenika tijekom prosvjeda. Istražitelji trebaju utvrditi jesu li policijske reakcije bile proporcionalne situaciji.

Vlada obećava dodatna ulaganja

Francuski premijer Sébastien Lecornu najavio je da će srednje škole do kraja tjedna dio redovne nastave zamijeniti svojevrsnim „razdobljem interne demokracije“, tijekom kojeg bi učenici mogli iznijeti svoje probleme i raspravljati o mogućim rješenjima.

Lecornu je pritom odbacio tvrdnje o sustavnoj policijskoj represiji, ali je osudio nasilje koje se pojavilo na marginama uglavnom mirnih prosvjeda.

U obraćanju naciji najavio je i da će parlament 12. studenoga raspravljati o prijedlogu proračuna koji predviđa 64 milijarde eura za obrazovanje, što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu.

Vlada je također pokrenula pet inicijativa usmjerenih na probleme učenika. One uključuju obnovu školskih objekata, poboljšanje rasporeda nastave i stvaranje više mogućnosti za učenike da iznesu svoje stavove.

„Imamo obvezu slušati ih. Ozbiljno shvatiti mlade znači podržati njihovo sudjelovanje, ali s njima podijeliti i poteškoće i ograničenja“, rekao je Lecornu.

Učenici traže milijarde za obrazovanje

Glavni zahtjevi učenika odnose se na veći broj nastavnika, manje razrede i školske zgrade bolje prilagođene klimatskim uvjetima.

Studentski i učenički sindikati traže i ulaganje od 10 milijardi eura u srednjoškolsko i visoko obrazovanje.

Njihov paket od deset zahtjeva uključuje smanjenje opterećenja učenika, promjenu kontroverznog sustava upisa na sveučilišta, zaustavljanje policijskog nasilja prema učenicima te izgradnju većeg broja smještajnih kapaciteta za studente.

Sabrine Kharbach, glasnogovornica sindikata Union Étudiante, poručila je da će blokade škola trajati sve dok se njihovi zahtjevi ne ispune.

Učenička aktivistica Anaïs Ella također je kritizirala premijerove najave, tvrdeći da vlada nije odgovorila na ključne zahtjeve učenika.

Prema njezinim riječima, dio najavljenih mjera, poput popunjavanja nastavničkih mjesta u razredima završnih godina, predstavlja tek „osnovu obrazovnog sustava“.

„Mi smo oni koji su najizravnije pogođeni nacionalnim obrazovnim sustavom, a ipak nas se zapravo ne sluša“, rekla je.

Više od 200 škola bilo zatvoreno

Prosvjedi se nastavljaju diljem zemlje.

U četvrtak su 224 srednje škole bile zatvorene, što je oko 30 posto manje nego u srijedu ujutro, prema podacima francuskog Ministarstva obrazovanja. Ministarstvo navodi da je unatoč tome 94 posto srednjih škola bilo potpuno ili djelomično otvoreno.

Tijekom prosvjeda u utorak uhićeno je 488 osoba, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova.

Broj učenika koji su sudjelovali u blokadama škola u srijedu bio je znatno manji od stotina tisuća ljudi koji su u utorak zajedno sa sindikatima izašli na ulice diljem Francuske.

No činjenica da se blokade nastavljaju pokazuje da nezadovoljstvo među učenicima nije nestalo.

Učenički sindikati najavili su novi dan prosvjeda za 17. listopada, dok je pet velikih sindikata zaposlenih u obrazovanju najavilo štrajk u znak solidarnosti s učenicima.

Mladi žele „radikalnu promjenu“

Među učenicima postoji i snažan osjećaj frustracije zbog načina na koji vlasti postupaju s prosvjednicima.

Devetnaestogodišnji učenik Angelo Via, koji je sudjelovao u prosvjedima u utorak, rekao je da među učenicima postoji osjećaj „nemoći“ zbog policijskih postupaka, unatoč tome što velik broj prosvjednika mirno demonstrira.

Nada se da će prosvjedi dovesti do „radikalne promjene“, posebno kada je riječ o proračunskim izdvajanjima za obrazovanje.

Istodobno, učenici posljednjih dana naglašavaju kako žele distancirati svoj pokret od nasilja koje je pratilo dio prosvjeda.

Hoće li se ponoviti scenarij Žutih prsluka?

U Francuskoj se sve glasnije govori o mogućnosti da se aktualni prosvjedi pretvore u pokret nalik onome Žutih prsluka, koji je 2018. i 2019. godine mjesecima potresao zemlju.

Taj pokret bio je uglavnom decentraliziran i bez jedinstvenog vodstva, a okupio je različite skupine nezadovoljne politikom francuske vlade.

Sličnosti s tadašnjim prosvjedima već se počinju primjećivati – od blokada i masovnih okupljanja do šireg spektra zahtjeva koji nadilaze samo jedno pitanje.

Francuski učenici i studenti već govore o novoj fazi prosvjeda kao o „Četvrtom činu“ (Act IV).

Vladi možda neće biti dovoljna samo rasprava

Odluka ministra unutarnjih poslova o zabrani određene vrste policijskog granata vjerojatno će smanjiti dio zabrinutosti nakon teških ozljeda među tinejdžerima.

Međutim, najava jednog dana posvećenog razgovoru s učenicima naišla je na skepsu.

Najveći sindikat ravnatelja srednjih škola, SNPDEN-UNSA, poručio je da jedan dan razgovora nije dovoljan za rješavanje dubokih problema francuskog obrazovnog sustava.

„Za izlazak iz ove krize potrebno je nešto više od običnog razdoblja konzultacija“, rekao je Nicolas Bonnet, nacionalni tajnik sindikata.

Dok vlada pokušava smiriti situaciju ponudom razgovora i dodatnim ulaganjima, učenici najavljuju nastavak prosvjeda. Hoće li se pokret postupno ugasiti ili prerasti u širi društveni bunt, zasad ostaje otvoreno pitanje.

Objava Masovni prosvjedi, ozlijeđeni tinejdžeri: Francuski učenici poručuju da tek počinju pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Lav XIV. odbacio je mogućnost da današnji modeli umjetne inteligencije imaju svijest ili moralni status usporediv s ljudskim, unatoč privatnim nastojanjima predstavnika tehnološke kompanije Anthropic, otkriva istraga The New York Timesa.

Sukob dvaju pogleda kulminirao je uoči predstavljanja prve papine enciklike „Magnifica Humanitas“, posvećene zaštiti ljudske osobe u eri umjetne inteligencije.

Na događaj u Vatikanu bio je pozvan izvršni direktor Anthropica Dario Amodei, no umjesto njega sudjelovao je suosnivač kompanije Christopher Olah. Njegovo sudjelovanje potvrđeno je i u službenim vatikanskim objavama.

Prema navodima sudionika s kojima je razgovarao The New York Times, Olah je nakon čitanja enciklike bio toliko zabrinut zbog njezina kategoričkog odbacivanja mogućnosti strojne svijesti da je razmatrao povlačenje Anthropica iz sudjelovanja na predstavljanju.

On i njegov tim navodno su potom pokušali uvjeriti papine savjetnike da ozbiljnije razmotre mogućnost da napredni modeli umjetne inteligencije jednog dana razviju svijest. Papa, međutim, nije promijenio svoje stajalište.

„Ne prolaze kroz iskustva“

U 99. odlomku enciklike Lav XIV. navodi da takozvane umjetne inteligencije „ne prolaze kroz iskustva, nemaju tijelo, ne osjećaju radost ni bol i ne sazrijevaju kroz odnose“.

Prema njegovu stajalištu, njihovo djelovanje ostaje povezano s obradom podataka i oponašanjem pojedinih funkcija ljudske inteligencije.

Anthropic je tijekom posljednje godine razgovarao s desecima katoličkih, židovskih, evangelističkih, sikhskih i predstavnika drugih vjerskih zajednica. Kompaniju posebno zanimaju pitanja moguće svijesti i moralnog statusa AI modela, kao i mogućnost primjene različitih religijskih etičkih tradicija u oblikovanju njegova modela Claudea.

Interni dokument pod nazivom „Soul Doc“ kasnije je prerastao u javno objavljeni „ustav“ Claudea, kojim Anthropic opisuje vrijednosti, ponašanje i svojevrsni „karakter“ svojeg sustava.

Može li umjetna inteligencija postati „digitalni rob“?

Ortodoksni rabin i bivši inženjer Mois Navon izjavio je da su pojedini predstavnici Anthropica o Claudeu govorili gotovo kao o svjesnom biću.

Upozorio ih je da bi, ako bi sustav doista bio svjestan, njegovo stvaranje i prisiljavanje na rad otvorilo ozbiljno etičko pitanje – bi li se takvi sustavi mogli smatrati svojevrsnim digitalnim robovima.

Papina enciklika pritom ne predstavlja znanstveni dokaz da strojna svijest nikada neće biti moguća. Ona iznosi čvrst teološki i filozofski stav Vatikana: sposobnost razgovora, zaključivanja i oponašanja emocija nije isto što i ljudsko iskustvo, savjest ili osobnost.

Drugim riječima, prema stajalištu pape Lava XIV., činjenica da umjetna inteligencija može zvučati kao čovjek ne znači da jest čovjek – niti da iza tih riječi nužno postoji svjesno biće koje ih doživljava.

Objava Papa odbio argumente Anthropica: „Umjetna inteligencija nema svijest ni moralnu savjest“ pojavila se prvi puta na Republika.

Komercijalni zrakoplov na letu iz Dubaija za Tel Aviv jutros je signalizirao izvanredno stanje dok se okretao iznad Saudijske Arabije, a potom je poslan i kod za signalizaciju otmice ili nezakonitog ometanja. Zrakoplov je prinudno sletio te se ispostavilo kako su probleme na ovom letu prouzročili piloti koji su se potukli. Još nije objavljeno koju će kaznu snositi i koji je razlog ovog sukoba te je li posrijedi uopće bila namjera nekog od pilota o otmici zrakoplova.

Prema snimkama i informacijama koje su naknadno izlašle u javnost, kopilot je pokušao srušiti zrakoplov, u čemu su ga uspjeli spriječiti kapetan i putnici.

Posada na letu tvrtka Flydubai jutros je objavila sigurnosno upozorenje o otmici aviona nakon što su se dvojica pilota potukla, javio je Jerusalem Post.

Prvobitno je posada poslala upozorenje na izvanredno stanje, a potom i kod za signalizaciju otmice ili nezakonitog ometanja. Upozorenja su poslana u trenutku kada se zrakoplov okretao iznad Saudijske Arabije.

Ubrzo su prinudno sletjeli u tu državu te je otkriveno šta se dogodilo na letu. Kako navode, došlo je do tučnjave u pilotskoj kabini.

U međuvremenu se Bliski istok “podigao na noge” zbog ovog upozorenja. Izraelsko ratno zrakoplovstvo podiglo je razinu pripravnosti i aktiviralo borbene avione za slučaj izvanredne situacije. Također je Benjamin Netanyahu je odmah sazvao sastanak o sigurnosti s dužnosnicima iz područja obrane.

/Desk/

Objava Tučnjava pilota i alarm za otmicu u zrakoplovu iz Dubaija za Tel Aviv izazvala međunarodni incident – Izrael držao spremne borbene zrakoplove pojavila se prvi puta na Republika.

Poljske vlasti odluku su opravdale tvrdnjom da Rusija i njezin saveznik Bjelorusija koriste migracije kao sredstvo pritiska i destabilizacije Poljske. Granica između Poljske i Bjelorusije duga je oko 400 kilometara, a Europska unija od 2021. optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da potiče migrante na dolazak u Bjelorusiju kako bi preko nje pokušali ući u EU.

Europska komisija najavljuje novi krizni okvir

Rasprava o mogućem europskom pristupu dobila je novi zamah 16. rujna, kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila da će Komisija predložiti novi „europski okvir za odgovor na izvanredne situacije“ u slučajevima, kako je rekla, „konstruirane i instrumentalizirane“ masovne migracije.

Prema njezinim riječima, novi bi okvir omogućio određenu fleksibilnost u primjeni uobičajenih migracijskih procedura u jasno definiranim okolnostima i tijekom ograničenog razdoblja. Međutim, još nije poznato koje bi se točno procedure mogle mijenjati, kakav bi konačni oblik prijedlog imao niti bi li za njegovo usvajanje bilo potrebno odobrenje Europskog parlamenta i čelnika država članica.

Poljski zamjenik ministra unutarnjih poslova zadužen za migracije Maciej Duszczyk pozdravio je najavu Europske komisije, ocijenivši je znakom da se ono što Poljska naziva „poljskim rješenjem“ sve više razmatra na razini EU-a.

Prema njegovim riječima, migrantska kriza na granici španjolske enklave Ceute u srpnju, kada je iz Maroka u enklavu odjednom prešlo više od 70.000 ljudi, pokazala je da se i druge članice EU-a mogu suočiti sa sličnim krizama na svojim granicama.

Kritike zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava

Prijedlog izaziva zabrinutost među organizacijama za zaštitu ljudskih prava i pojedinim europskim političarima.

Nizozemska zastupnica u Europskom parlamentu Tineke Strik upozorila je da bi uključivanje poljskog modela u europski pravni okvir moglo dovesti do normalizacije ograničavanja prava na traženje azila. Prema njezinu mišljenju, takav bi pristup mogao oslabiti temeljno načelo europskog i međunarodnog prava prema kojem osoba mora imati mogućnost zatražiti azil prije nego što bude vraćena u drugu zemlju.

Sličnu zabrinutost izrazio je i Michael O’Flaherty, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe. Upozorio je da bi rasprava o suspenziji prava na azil na razini EU-a mogla vrlo lako prijeći granicu i dovesti do kršenja međunarodnog prava.

Kritičari posebno upozoravaju na načelo non-refoulement, prema kojem države ne smiju vraćati ljude na područja gdje bi mogli biti izloženi progonu. To je načelo jedan od temelja međunarodnog sustava zaštite izbjeglica uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.

Varšava tvrdi da je sustav u skladu s međunarodnim pravom

Poljski zamjenik ministra Duszczyk odbacuje tvrdnje da je poljska politika protivna međunarodnom pravu. Ističe da posebno ranjive skupine, među kojima su trudnice, djeca i osobe koje se suočavaju s progonom u Bjelorusiji, i dalje mogu podnijeti zahtjev za azil.

Prema njegovu objašnjenju, svaka osoba koja se pojavi na granici ima mogućnost razgovarati s poljskim graničnim službenicima i objasniti svoju situaciju.

Međutim, poljski pučki pravobranitelj i nevladine organizacije koje pružaju pomoć migrantima na granici osporavaju takvo tumačenje. Karolina Czerwinska iz poljske nevladine organizacije Association for Legal Intervention navodi da se u praksi argumenti bolesnih osoba i maloljetnika često dovode u pitanje, dok bi vidljivo trudne žene imale veće izglede da budu izuzete iz ograničenja.

Poljska smatra da novi pakt EU-a nije dovoljan

Dodatna rasprava dolazi samo tri mjeseca nakon stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu. Organizacije za zaštitu ljudskih prava iznenadila je najava novog kriznog okvira jer postojeća pravila već predviđaju određena odstupanja od standardnih postupaka u slučaju graničnih kriza, uključujući produljenje rokova za obradu zahtjeva i dulje zadržavanje migranata.

Duszczyk, međutim, smatra da je najava Europske komisije znak da je postojeći sustav nedostatan. Prema njegovu tumačenju, EU-u je potreban novi pravni instrument koji bi u izvanrednim situacijama omogućio privremenu obustavu uobičajenih postupaka i svojevrsni režim izvanrednog stanja.

Europska komisija trebala bi dodatne pojedinosti o predloženom okviru iznijeti na sastanku ministara unutarnjih poslova 1. listopada, dok bi se rasprava trebala nastaviti i na sastanku Europskog vijeća kasnije tijekom listopada.

Objava Poljska zaustavila zahtjeve za azil na granici s Bjelorusijom i traži da EU slijedi njezin primjer pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je na samom početku istaknuo gospodarske i sigurnosne rezultate, ustvrdivši da SAD predvodi svijet praktički u svemu te da pod njegovim vodstvom bilježe pad nasilnog kriminala, rast burzi i zaposlenosti uz opsežnu deregulaciju i smanjenje poreza.

Između ostalog, pred okupljenim čelnicima naveo je da je njegova administracija osigurala čak 21 bilijun dolara novih investicija iz cijelog svijeta, uspoređujući to s manje od jednog bilijuna u prethodnoj administraciji, iako službeni podaci Bijele kuće spominju iznos od 11,2 bilijuna.

Dotaknuvši se vanjske politike, pred dvoranom se pohvalio da je u drugom mandatu okončao osam ratova, naglašavajući kako pod njegovim vodstvom Amerika stvara mir dok drugi o njemu samo govore.

Dok drugi govore o miru, ja stvaram mir. Dok drugi ignoriraju prijetnje, ja im se suprotstavljam, poručio je Trump.

Govoreći o sukobu s Iranom, Teheran opisuje kao najvećeg sponzora terorizma te podsjeća na vojni napad kojim je, kako navodi, uništen iranski nuklearni program.

Predsjednik SAD-a poručio je da pred sobom ima veliku odluku hoće li s Iranom sklopiti sporazum ili ga potpuno uništiti i poslati u pakao, dodajući kako očekuje dogovor odmah nakon američkih izbora u studenome, što bi po njegovim riječima trebalo dovesti i do drastičnog pada cijena nafte.

– Ispred mene je velika odluka – ili sporazum ili ću ih potpuno uništiti i poslati u pakao..

Ujedno je spomenuo i svoj Odbor za mir kao tijelo koje je pomoglo okončati rat u Gazi.

Osvrnuvši se na rat u Ukrajini, najavio je njegov brzi završetak i poručio da ne želi više gledati teške slike s bojišta, uz napomenu da je potpisao zakonske ovlasti za uvođenje novih snažnih tarifa i sankcija Rusiji ako to bude potrebno.

Ujedno je javno zahvalio svojoj supruzi Melaniji na angažmanu oko povratka raseljene djece u Ukrajinu.

Nakon toga spomenuo je i Kubu nazvavši je potpuno propalom državom te najavljujući fundamentalne promjene na tom otoku. Otkrio je da njegov državni tajnik Marco Rubio već vodi pregovore.

– Komunizam nikada neće doći u Ameriku, ali sloboda ubrzo stiže na Kubu, rekao je, a kubanska je delegacija nakon toga napustila sjednicu.

Kartele je opisao kao ISIS zapadnog svijeta te naglasio da je riječ o lošim ljudima koje treba pozatvarati ili eliminirati. Ujedno je napao Međunarodni kazneni sud u Haagu.

Trump se dotaknuo i umjetne inteligencije, uspoređujući kritike na račun AI-ja s ranijim upozorenjima o klimatskim promjanama. Američki predsjednik želi da se AI ubuduće naziva ‘super inteligencija‘ jer to po njemu zvuči puno bolje i točnije, dodajući kako svaka nova tehnologija sa sobom nosi izazove, ali da ovaj sektor i dalje uživa njegovu punu podršku.

– Isti ljudi koji su tvrdili da ćemo svi biti mrtvi za 12 godina zbog globalnog zatopljenja, sada govore da će nas umjetna inteligencija sve ubiti i da će nas roboti napasti. Super inteligencija pobjeđuje i Amerika tu uvjerljivo vodi – poručio je Trump, naglasivši da ne namjerava kočiti razvoj nečega što će biti veće od industrijske revolucije ili samog interneta.

U nastavku obraćanja i uoči same ceremonije potpisivanja, Trump je posebno naglasio i ‘neviđeni sporazum‘ s Danskom i Grenlandom, kojim Sjedinjene Države dobivaju trajna sigurnosna prava i kontrolu nad tim teritorijem. Istaknuo je da je dogovor dugo pripreman te da je to velika stvar za Europu i Sjedinjene Države.

– Nijednom američkom protivniku više neće biti dopušteno uspostavljanje vojne prisutnosti na Grenlandu niti osjetljiva ulaganja bez izričitog pisanog odobrenja, naglasio je Trump, najavivši da odmah započinje proces razvoja velike vojne prisutnosti na odgovarajućim lokacijama. Uz postojeću svemirsku bazu Pituffik, dogovor otvara dvije nove vojne lokacije: Narsarsuaq i Mestersvig.

Uoči samog potpisivanja sporazuma obratila se i danska premijerka Mette Frederiksen, koja je prešla preko ranijih nesuglasica između dvije zemlje oko Grenlanda i poručila da su SAD saveznik na kojeg su se uvijek mogli osloniti.

– Danas potpisujemo još veći i bolji sporazum, dogovor koji može trajati zauvijek, naglasila je Frederiksen, čime se službeno stavlja točka na dugotrajna geopolitička nadmetanja oko tog strateški važnog i mineralima bogatog otoka, zaključuje Sky News.

Rubio: Sporazum o Grenlandu predstavlja zaštitu od kineskog utjecaja

Američki državni tajnik Marco Rubio je nedavno najavljeni sporazum s Danskom o budućnosti Grenlanda u utorak opisao kao zaštitu od rastućeg kineskog utjecaja na strateškim važnom arktičkom otoku.

Govoreći za televiziju Fox News u utorak, Rubio ga je nazvao ‘fantastičnim sporazumom‘ koji ‘nema roka trajanja‘.

– On nam omogućuje da uspostavimo koliko god vojnih baza trebamo, rekao je.

Sporazum također omogućava da Sjedinjene Američke Države i Danska zajednički provjeravaju buduća strana ulaganja.

Rubio je kazao da je svrha tog dijela sporazuma da se izbjegne situacija u kojoj će jednog dana shvatiti da ‘tamo (možda) nema kineske vojske, ali njihove tvrtke posjeduju sve luke, njihove tvrtke posjeduju sva zemljišta‘.

Kineski predsjednik Xi Jinping će u srijedu doći u Washington radi višednevnog posjeta i susreta s američkim kolegom Donaldom Trumpom. Dogovor o Grenlandu mogao bi zasjeniti njihov sastanak, piše Reuters.

Sporazum SAD-a, Danske i Grenlanda bi mogao biti potpisan već u utorak na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Tekst i pojedinosti sporazuma još nisu objavljeni. Danska televizija je izvijestila da Washington možda planira uspostaviti dvije nove vojne baze na Grenlandu.

SAD trenutno upravlja jedino svemirskom bazom Pituffik na sjeverozapadu otoka, koja ima važnu ulogu u proturaketnoj obrani i radarskom nadzoru.

Obrambeni sporazum s Danskom iz 1951. Washingtonu već pruža znatan vojni utjecaj na Grenlandu. Rubio kaže da je novi sporazum ‘modernizirao‘ dosadašnji dogovor.

Trump je počeo polagati pravo na Grenland, autonomni teritorij unutar Kraljevine Danske, navodeći kao razlog američku nacionalnu sigurnost.

Njegove ranije prijetnje da će anektirati Grenland su razbjesnile mnoge europske zemlje i saveznike unutar NATO-a, što je pogoršalo odnose unutar transatlantskog saveza.

Objava Trump na UN summitu kaže da je pred odlukom o Iranu: postići dogovor ili „uništiti“ zemlju pojavila se prvi puta na Republika.