„Žestoko ćemo ih gađati. Bit će odgovora“, izjavio je Trump za Fox News, naglasivši kako je američka protuzračna obrana presrela sve iranske projektile te da su nove ekonomske sankcije znatno oslabile Teheran.

Eskalacija je započela kada su američke snage izvele, prema navodima Središnjeg zapovjedništva SAD-a, „ograničene i precizne akcije“ na otoku Laraku. Washington tvrdi da su napali dva lansera s kojih su iranske snage pripremale polaganje mina u Hormuški tjesnac kako bi ugrozile komercijalno brodarstvo. Prema podacima Iranske revolucijske garde (IRGC), u američkom su napadu poginule tri osobe, od kojih su dvije identificirane kao pripadnici mornarice IRGC-a, dok su dvije osobe ranjene. IRGC je također objavio da je oborio američki dron iznad tjesnaca.

Iran je na udar odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letjelica na zračne baze Kralj Husein i al-Azraq u Jordanu, u kojima su smještene američke snage, kao i na bazu Al Minhad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Visoki iranski izvor opisao je napad kao „ograničen i kontroliran sukob“, ali je upozorio da slijedi oštar odgovor u slučaju novih američkih udara.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian poručio je da Teheran ne želi rat, ali da neće ostati pasivan pred agresijom, dok je glasnogovornik IRGC-a Hosein Mohebi američku akciju nazvao „strateškom i kobnom pogreškom Trumpova režima“.

Paralelno s vojnim sukobima traje i informacijski rat. Trump je na društvenim mrežama objavio snimke koje prikazuju uništenje glavnog iranskog naftnog terminala na otoku Harg, no ubrzo se ispostavilo da je riječ o videozapisima generiranima umjetnom inteligencijom. Potpredsjednik J. D. Vance opravdao je objavu rekavši da predsjednik „voli unijeti promjene na društvenim mrežama i slati poruke“.

Stručnjaci i dužnosnici procjenjuju da je vojni potez Teherana izravna posljedica sve jačeg ekonomskog pritiska SAD-a. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je na sastanku skupine G20 u Sjevernoj Karolini da Washington nastavlja s „Operacijom ekonomski izopćenik“ i uvođenjem tjednih sekundarnih sankcija iranskim partnerima i bankama.

„U šoku su zbog stanja svog gospodarstva. Mislim da kinetički napadaju jer gube na ekonomskom planu“, poručio je Bessent.

Najnovije zaoštravanje odnosa odmah je izazvalo reakciju na globalnim tržištima. Cijene sirove nafte skočile su za gotovo 3 posto, potisnuvši cijenu barela tipa Brent na londonskoj burzi iznad granice od 90 dolara, dok se kroz ključni Hormuški tjesnac trenutno odvija tek fragment polaznog trgovačkog prometa.

Objava Trump ponovno prijeti žestokim napadima na Iran pojavila se prvi puta na Republika.

Privremena predsjednica Venezuele Delcy Rodríguez potvrdila je potpisivanje sporazuma, istaknuvši da je riječ o povijesnom koraku koji će osigurati značajna ulaganja u naciju. Sporazum obuhvaća razvoj 17 strateških nalazišta u regijama Orinoco Belt i Lake Maracaibo, uz planiranih više od 100 milijardi dolara izravnih ulaganja privatnih kompanija te preko 209 milijardi dolara poreznih prihoda za venezuelansku državu. Američki energetski gigant Chevron, koji je i dosad kontrolirao četvrtinu proizvodnje u zemlji, ovim potezom dodatno širi svoje poslovanje. Istovremeno, američki mediji izvještavaju da Washington traži stogodišnji zakup nekoliko ključnih naftnih polja i izravni udio u energetskim rezervama.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će ovaj dogovor omogućiti značajno snižavanje cijena goriva za sve Amerikance te osigurati američku energetsku dominaciju na zapadnoj hemisferi. Geopolitički tajming ovog poteza usko je povezan s novonastalim krizama: SAD nastoji ublažiti gubitak nafte s Bliskog istoka nakon izbijanja rata s Iranom i pada prometa kroz Hormuški tjesnac, dok ujedno nastoji potisnuti rastući utjecaj Kine u Južnoj Americi. Analitičari stoga ocjenjuju da novim sporazumom Washington pretvara Venezuelu u praktički vlastiti protektorat, oživljavajući Monroeovu doktrinu iz 19. stoljeća.

Sa druge strane, venezuelska oporba izražava ogorčenje i sporazum smatra neustavnim činom predaje nacionalnog bogatstva stranoj sili pod prijetnjom oružja. Istaknuti oporbeni lideri i ekonomisti upozoravaju da predaja resursa trajno narušava suverenitet zemlje i potpuno zaobilazi demokratske procese. Oporbene snage dodatno su revoltirane činjenicom da Washington nije inzistirao na političkim reformama i raspisivanju novih predsjedničkih izbora, već je vlast ostavio u rukama bivših suradnika prethodnog režima dok je oporba ostala marginalizirana.

Kakve bi političke posljedice ovaj presedan mogao imati na dugoročnu stabilnost regije i odnose na globalnom tržištu energenata?

Objava Analiza novog sporazuma: SAD i Venezuela potpisali povijesni pakt o nafti vrijedan milijarde dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Glasanje protiv članstva razočarat će Bruxelles, budući da su pojedini dužnosnici Island smatrali slučajem s malim rizikom koji bi mogao pomoći u ublažavanju skepticizma prema proširenju EU-a i strateški ojačati blok u vrijeme kada je sigurnost Arktika u fokusu.

Vlada je svoj plan o članstvu predstavila kao trenutak “sada ili nikada”, a premijerka Kristrún Frostadóttir poručila je biračima u kolovozu da bi glas “ne” stavio točku na sva nagađanja o članstvu u EU-u.

Zagovornici članstva tvrdili su da bi ulazak u EU mogao doprinijeti ublažavanju problema visokih kamatnih stopa i pružiti veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripajanju drugog arktičkog otoka – Grenlanda.

Protivnici članstva tvrdili su da bi ulazak u EU ugrozio suverenitet Islanda i njegove ribolovne vode.

Kampanja uoči referenduma potaknula je raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je premijerka Kristrún Frostadóttir novinarima nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

“Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku glasati o ovome”, rekla je Frostadóttir, dodajući da će njezina vlada nastaviti raditi bez obzira na ishod.

Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU-u 2009. godine, kada je financijska kriza pogodila malu i ranjivu ekonomiju zemlje. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013. godine.

Geopolitička previranja, uključujući rat na Bliskom istoku i američke carine na uvoz, dala su dodatnu hitnost pitanju o kojem Islanđani, s prekidima, raspravljaju već desetljećima.

Objava Rezultati referenduma: Island glasao protiv nastavka pregovora o ulasku u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Analiza revizijskih i internih dokumenata, provedena u suradnji s akademskom istraživačkom skupinom Antiwar Initiative, otkrila je više od 15 milijuna dolara neprijavljenih ili nedosljedno zabilježenih sredstava povezanih s izraelskim obrambenim sektorom. Unatoč tome što američki savezni zakon obvezuje sveučilišta na prijavu svih stranih darova i ugovora čija vrijednost prelazi 250.000 dolara godišnje, višegodišnje uplate izraelskog Ministarstva obrane i proizvođača oružja često su izostavljene iz službenih evidencija Ministarstva obrazovanja SAD-a.

Među obuhvaćenim ustanovama nalaze se neka od najuglednijih američkih sveučilišta, uključujući Harvard, Columbia, Princeton, Cornell, MIT, UC Berkeley, Northwestern, Georgia Tech i brojne druge državne fakultete. Osim samog Ministarstva obrane, kao sponzori istraživanja pojavljuju se i vodeći izraelski proizvođači oružja poput tvrtki Elbit Systems, Rafael te Israel Aerospace Industries.

Istraživački projekti obuhvaćali su širok raspon tehnologija s izravnom vojnom primjenom. Na sveučilištu u Connecticutu financirana su istraživanja predviđanja putanje projektila i razvoja osjetljivih detektora magnetskih polja. Drugi projekti, poput onih na sveučilištima u Marylandu i Floridi, fokusirali su se na aeromehaniku autonomnih letjelica, algoritme za napredni videonadzor, automatsko prepoznavanje ljudskih aktivnosti na snimkama te analizu velikih podataka za ciljanje i praćenje mreža. Na sveučilištu Texas Tech novac je usmjeravan u razvoj visokonaponskih mikrovalnih sustava pogodnih za borbu protiv rojeva dronova.

Istraga naglašava i složenu ulogu same američke vlade u ovom sustavu. U mnogim slučajevima novac je izvorno potjecao iz proračuna Pentagona ili Agencije za obrambeno-sigurnosnu suradnju SAD-a, pri čemu je izraelsko Ministarstvo obrane služilo samo kao posrednik za distribuciju sredstava američkim znanstvenicima. Istovremeno, u američkom se Kongresu predlažu zakonske izmjene kojima bi se ova dosad raspršena i netransparentna mreža suradnje službeno formalizirala i integrirala u američki vojno-industrijski kompleks.

Zbog razotkrivanja ovih veza, na pojedinim se sveučilištima razvio snažan studentski otpor. Tako se na MIT-u jedan od vodećih profesora povukao iz projekta financiranog od strane izraelske vojske nakon višemjesečnih prosvjeda. Predstavnici drugih prozvanih sveučilišta navode da posluju u skladu sa zakonima o stranim darovima te da su sva njihova istraživanja temeljne prirode i javno dostupna znanstvenoj zajednici.

Objava Istraga otkrila milijune izraelskog vojnog novca na američkim sveučilištima: Velik dio nije prijavljen pojavila se prvi puta na Republika.

Nepalu nije potrebna strana pomoć u operacijama potrage i spašavanja nakon razornih poplava u nekoliko gradova, priopćilo je u petak ministarstvo vanjskih poslova, unatoč ponudama pomoći nekoliko zemalja čiji su državljani nestali u katastrofi.

Poplave su, uz ostala područja, pogodile okrug Rasuwa blizu kineske granice, sravnivši sa zemljom cijele gradove, oštetivši hidroelektrane i ubivši gotovo 500 ljudi. Stotine stranih državljana još uvijek se smatraju nestalima, uključujući i one iz Južne Koreje koja je objavila da je već poslala tim za odgovor u Nepal i da će poslati i tim za pomoć u slučaju katastrofe.

No nepalsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u petak da samostalno upravljaju spasilačkim naporima.

“Prirodno je ponuditi pomoć. Naše sigurnosne agencije provode operacije potrage i spašavanja. Za sada nam takva pomoć nije potrebna”, rekao je Lok Bahadur Chhetri, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, ne iznoseći detalje.

Kathmandu Post je izvijestio da su Indija, Kina, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Japan, Južna Koreja, Šri Lanka i Bangladeš zatražile od vlade da dopusti njihovim timovima za potragu i spašavanje da pomognu u operacijama.

Južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je Nepal naznačio da još ne planira prihvatiti strane spasilačke timove.

“Južna Koreja će nastaviti pregovore s Nepalom o tom pitanju”, dodalo je ministarstvo.

Seul je obećao milijun dolara humanitarne pomoći putem međunarodnih organizacija, rekao je ministar vanjskih poslova u srijedu.

Devet državljana Južne Koreje koji su radili u hidroelektrani nestalo je, a 10 ih je bilo privremeno zarobljeno, priopćilo je u srijedu južnokorejsko ministarstvo vanjskih poslova.

Osjetljivost Tibeta

Dinesh Bhattarai, bivši nepalski veleposlanik u Ujedinjenim narodima u Ženevi, rekao je da bi nevoljkost vlade da prihvati strane timove za potragu i spašavanje mogla biti povezana s lokacijom poplavom pogođenog okruga Rasuwa, koji graniči s kineskim Tibetom, regijom koja predstavlja jedno od najosjetljivijih teritorijalnih pitanja Pekinga.

Nepal je dugo hodao po rubu u diplomatskim odnosima sa svojim puno većim susjedom.

“Možda su razmišljali o osjetljivosti lokacije regije i odlučili da neće prihvatiti strane timove”, rekao je Bhattarai za Reuters.

No Chhetri je rekao da odluka nema nikakve veze s osjetljivošću u odnosima s Kinom jer operaciju vode nepalski spasilački timovi.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na upit o mogućim razlozima zašto Nepal odbija prihvatiti stranu pomoć u potrazi i spašavanju.

Kineski državni mediji izvijestili su da je kineski predsjednik Xi Jinping u petak izrazio sućut nepalskom predsjedniku.

U poplavama na Tibetu poginulo petero ljudi, 558 se vodi kao nestalo

U poplavama koje su u srijedu pogodile Tibet poginulo je pet osoba, objavili su kineski državni mediji. Prema istim izvještajima, 558 ljudi trenutačno se vodi kao nestalo na području Tibeta.

/Desk/

Objava Broj poginulih u Nepalu skoro 500, ali Nepal, za sada, ne želi stranu pomoć u spašavanju pojavila se prvi puta na Republika.

Dokumenti u koje je BBC Sport imao uvid pokazuju da je Uefa predala službene zahtjeve za pristup dokazima i dokumentaciji koji će se koristiti u postupku pred švicarskim pravosuđem protiv samog Infantina, kojeg izravno optužuje za “nepošteno i kazneno upravljanje” (criminal mismanagement). Uefa je naglasila kako razmatra pokretanje kaznenih prijava i protiv drugih dužnosnika Fifa-e.

Sukob je izbio nakon što je Infantino ubrzo nakon ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva predložio osnivanje nove tvrtke, Fifa Forward Enterprise (FFE), koja je trebala preuzeti komercijalna prava i prodati udjele u Fifa-inim natjecanjima privatnim ulagačima. Plan je naposljetku povučen nakon masovnog otpora javnosti i saveza.

Optužbe za tajne dogovore i rasprodaju imovine ispod cijene

U pravnom zahtjevu Uefa navodi da je planirani projekt bio osmišljen za osobnu korist uže skupine ljudi na štetu same nogometne organizacije:

“U stvarnosti, to je bilo vozilo za Infantina i njegov uži krug kako bi stekli trajni udjel i profitirali na najvrjednijoj imovini Fifa-e, a na štetu Fifa-e, njezinih članica i ostalih dionika nogometne obitelji.”

Uefa ističe da procjena vrijednosti udjela nije imala neovisnu potvrdu te da bi oni bili prodani daleko ispod tržišne cijene:

• Apsurdno niska procjena: Ulagačima je ponuđen trajni financijski interes u komercijalnom ogranku Fifa-e za 4,2 milijarde dolara, što implicira ukupnu vrijednost od tek oko 20 milijardi dolara — iznos koji nije bio rezultat otvorenog nadmetanja niti ga je potvrdio neovisni procjenitelj.
• Tajno planiranje: Infantino je optužen da je u tajnosti radio na planu više od godinu dana, a zatim u srpnju 2026. bez konzultacija s Vijećem Fifa-e, Uefa-om ili 211 članica saveza iznenadno objavio projekt.
• Pritisak i mito: Savezima je navodno ponuđeno po 40 milijuna dolara ako podrže prijedlog, dok su pojedini dužnosnici dobili samo nekoliko sati za potpisivanje odluke o projektu vrijednom milijarde.

Pravna ofenziva na američkim i švicarskim sudovima

Kako bi prikupila dokaze za kaznenu prijavu u Švicarskoj (gdje se nalazi sjedište Fifa-e u Zürichu), Uefa je pokrenula postupke pred sudovima u Sjedinjenim Američkim Državama:

1. Florida: Zahtjev za uvid u dokumentaciju dviju tvrtki u vlasništvu Fifa-e (Fifa Americas i FWC2026).
2. New York: Zahtjev predan protiv investicijskog fonda Thrive Capital i njegova osnivača Josha Kushnera (brata zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa), kao i banke JP Morgan.
3. Colorado: Postupak protiv Grega Maffeija, bivšeg čelnika Formule 1 koji je naveden kao ključni komercijalni savjetnik u spornoj transakciji.

Na sastanku vodećih ljudi europskog nogometa u Monacu, Uefa je dobila jednoglasnu podršku svih 55 članica za poduzimanje svih pravnih, političkih i institucionalnih koraka kako bi se obuzdala predsjednička vlast u Fifa-i.

Politička kriza i podjele u svjetskom nogometu

Iako su britanski i europski savezi povukli podršku Infantinu te traže njegovu ostavku uoči izbora za četvrti mandat u ožujku, šef Fifa-e i dalje uživa podršku nekih regionalnih konfederacija, poput južnoameričkog Conmebola i afričkog CAF-a, kao i Saudijske Arabije.

No, pravni stručnjaci i analitičari ističu da je Uefa ovim potezom podigla pritisak na najvišu razinu. Umjesto dugotrajne političke borbe, cilj europske kuće jest kroz sudske naloge i prijetnju zatvorskim kaznama prisiliti Infantina na povlačenje s dužnosti prije nego što uopće dočeka nove izbore.

Objava RAT U VRHU NOGOMETA: Uefa pokreće kazneni postupak protiv Giannija Infantina zbog “nepoštenog upravljanja” pojavila se prvi puta na Republika.

Stotine ljudi vode se kao nestale nakon što su silovite bujične poplave pogodile područje duž granice između Nepala i Tibeta.

Broj mrtvih u bujičnim poplavama koje su pogodile himalajsku regiju u graničnom području Nepala i Tibeta u srijedu popeo se na 95, objavila je policija, dok su deseci ozlijeđeni, prenosi Reuters, a traga se za gotovo 400 ljudi, među kojima su i turisti.

Policija je na društvenim mrežama podijelila fotografije ogromnog vala koji se obrušava na dolinu u Himalaji, u okrugu na granici s Kinom. Vojska je objavila da je na mjesto događaja poslala vojnike i helikoptere te dodala da se “procjenjuje šteta”.

Nepalski premijer Balendra Shah na društvenim mrežama je naznačio da je sazvao hitan sastanak Nacionalnog tijela zaduženog za upravljanje u kriznim situacijama.

“Počeo je rad na poduzimanju potrebnih mjera u koordinaciji s medicinskim i spasilačkim timovima i Crvenim križem”, objavio je šef vlade na X-u.

Klizište je uzrokovalo i “brojne žrtve i nestale osobe na graničnom prijelazu Gyirong” u kineskoj autonomnoj regiji Tibetu na sjeverozapadu zemlje, izvijestila je kineska novinska agencija Xinhua.

Poplave i klizišta česti su u sezoni monsuna od lipnja do rujna u Nepalu i diljem Južne Azije, prenose agencije.

Katastrofu je vjerojatno pokrenuo potres. Zabilježen je u 8:37 po lokalnom vremenu te je izazvao odron koji je zatim uzrokovao bujičnu poplavu. Prema lokalnim vlastima, broj poginulih porastao je na 31. Potvrđeno je i da su 93 osobe ozlijeđene.

Najmanje 384 osobe, uključujući 291 stranog državljanina, smatraju se nestalima, priopćila je turistička zajednica te zemlje. BBC je javio da je među 384 nestale osobe 105 Indijaca i 12 Britanaca te 111 ljudi čiju nacionalnost tek treba utvrditi.

U bujičnim poplavama u Nepalu teško su oštećena sela i ceste, sve je prekriveno debelim slojem kamenja i blata. Vlasti su u pomoć pozvale spasioce iz Kine i Indije.

MVEP Hrvatske je navelo kako u Nepalu nema nijednog hrvatskog državljanina s prijavljenim boravištem ili privremenim odlaskom, dok izdvojeno za Tibet, pošto nije samostalna država, o tome nema podataka.

U Kini 116 hrvatskih državljana ima prijavljeno prebivalište, a 51 privremeni odlazak.

/Desk/

Objava U poplavama u Nepalu poginulo skoro 100 ljudi, traga se za skoro 400 nestalih pojavila se prvi puta na Republika.

Odluku je u petak, 21. kolovoza, donijela američka okružna sutkinja Jeannette A. Vargas, koja je zaključila da je politika, koju je State Department najavio u siječnju, protivna zakonu i donesena izvan ovlasti državnog tajnika Marca Rubija.

Prema odluci suda, odbijanja zahtjeva za imigrantske vize koja su bila utemeljena isključivo na ovoj politici bit će poništena.

Predmeti će se ponovno razmatrati, a konzularni službenici odluke će morati donositi na temelju postojećih imigracijskih propisa.

Trumpova administracija u siječnju je naložila američkim veleposlanstvima i konzulatima da obustave odlučivanje o imigrantskim vizama za državljane 75 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, dok je State Department provjeravao procedure povezane s procjenom kandidata.

State Department tada je priopćio da je cilj suspenzije bio spriječiti ulazak stranih državljana koji bi, prema procjeni administracije, mogli koristiti socijalnu pomoć i druge javne beneficije u SAD-u.

Sutkinja Vargas ocijenila je da takva politika nije u skladu sa saveznim zakonom.

Navela je da zakon konzularnim službenicima daje ovlast i diskrecijsko pravo da procijene ispunjava li svaki pojedini podnositelj zahtjeva uvjete za dobivanje vize.

Prema njezinu obrazloženju, zabrana koja se automatski primjenjuje na temelju državljanstva odstupa od zakonskog sustava u kojem se podobnost za vizu utvrđuje pojedinačno.

Anna Gallagher, izvršna direktorica organizacije Catholic Legal Immigration Network, koja je pokrenula tužbu protiv ove politike, pozdravila je odluku suda.

Navela je kako je suspenzija zakonitog procesa izdavanja viza razdvojila supružnike, roditelje i djecu koji su pokušavali proći kroz legalni imigracijski postupak.

State Department do objave odluke nije najavio hoće li uložiti žalbu. Predstavnici administracije ranije su branili politiku navodeći da SAD ima pravo procijeniti mogu li potencijalni imigranti postati korisnici javnih davanja.

/Desk/

Objava Američki sud poništio Trumpovu suspenziju izdavanja migrantskih viza, koja je obuhvaćala i BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Prema izjavama visokih dužnosnika Trumpove administracije, carine se uvode na temelju Članka 338, a glavni razlog neuspjeha pregovora jest to što je Kanada u nekoliko ključnih područja tražila znatno veće carinske olakšice nego što ih je Washington bio spreman odobriti.

Kanadski premijer Mark Carney reagirao je prekidom trgovinskih pregovora i najavom oštrih protumjera. Potvrdio je da će Kanada uzvratiti istom mjerom, dolar za dolar, istaknuvši u službenom priopćenju da su izmjene uvjeta koje je SAD unio u posljednji trenutak bile nepravedne i neekonomične. Carney je naglasio da su takvi potezi Washingtona u potpunosti doveli u pitanje pouzdanost bilo kakvog budućeg sporazuma, čime je Ottawa opravdala svoje odbijanje konačnog prijedloga Trumpove administracije.

Objava Slom trgovinskih pregovora: Trump uvodi carine od 50 posto na kanadsku robu pojavila se prvi puta na Republika.

Istrage i sudski dokumenti iz spora s tvrtkom Anthropic otkrili su postojanje tajnih projekata (poput “Project Panama”) u kojima se fizičkim knjigama režu hrptovi, stranice provlače kroz brze skenere, a originalni primjerci trajno uništavaju. Istraga portala 404 Media pomoću AirTaga otkrila je da se paketi kupljenih antikvarnih knjiga šalju izravno u specijalizirana Amazonova skladišta na masovno cjelodnevno skeniranje.

Zašto AI tvrtke kupuju i uništavaju tiskane knjige?

Razlozi za ovakvu praksu leže u pravnim okvirima i potrebi za visokokvalitetnim podacima za treniranje modela:

• Izbjegavanje tužbi za piratstvo: Korištenje neovlaštenih digitalnih baza izložilo je AI tvrtke brojnim tužbama. Kupnjom fizičke knjige tvrtka postaje njezin zakoniti vlasnik i time izbjegava optužbe za neovlašteno preuzimanje s interneta.
• Čisti, ljudski pisani tekstovi (Pre-2022): Tvrtke ciljano kupuju izdanja tiskana prije 2022. godine kako bi izbjegle tekstove koje je generirala umjetna inteligencija (“AI kontaminacija” interneta), osiguravajući tako bogatiji, stilski složeniji i urednički provjeren sadržaj.
• Pristup nedigitaliziranom znanju: Milijuni rijetkih, stručnih i rasprodanih knjiga nemaju svoje digitalno izdanje, zbog čega su fizički primjerci jedini preostali izvor tih podataka.

Pravna rupa i razmjeri uništenja

Ova je praksa zakonita prema američkom zakonodavstvu zahvaljujući načelu First Sale Doctrine, koje vlasniku kupljene knjige dopušta da njome slobodno raspolaže, uključujući i njezino uništavanje. Pretvaranje fizičkog teksta u digitalni zapis za potrebe internog treniranja modela sudovi zasad uglavnom smatraju “transformativnom uporabom” (fair use).

Razmjeri uništenja su ogromni. Dokumenti tvrtke Anthropic pokazuju da su u samo šest mjeseci planirali digitalizirati između 500.000 i 2,000.000 knjiga, uz interni cilj da se “destruktivno skeniraju sve knjige na svijetu”. Trgovci antikvarnim knjigama u SAD-u i Europi potvrđuju da redovito primaju masovne narudžbe koje se kreću od 1.000 pa sve do milijun nasumično odabranih naslova publicistike, stručne literature i povijesne građe.

Pisci, arhivisti i povjesničari upozoravaju da ova praksa, iako formalno zakonita, predstavlja iskorištavanje pravne rupe i nanosi nepovratnu kulturološku štetu uništenjem fizičkih izdanja koja više nikada neće biti ponovno tiskana.

Objava Razaranje knjiga za razvoj umjetne inteligencije: Zašto AI tvrtke masovno kupuju, skeniraju i uništavaju rijetka tiskana izdanja pojavila se prvi puta na Republika.