Europska komisija predložila je produženje programa privremene zaštite za ukrajinske izbjeglice do ožujka 2028. godine, ali uz ključnu izmjenu prema kojoj bi iz ovog sustava bili isključeni vojno sposobni muškarci. Ovaj potez povučen je s ciljem pružanja potpore oružanim snagama Kijeva u obnovi vojnih redova.
Mjera je uslijedila nakon pritiska nekoliko država članica Europske unije koje su zatražile pooštravanje pravila o privremenoj zaštiti, navodeći kao razloge izazove s integracijom izbjeglica, ali i hitnu potrebu Ukrajine za dodatnim vojnim osobljem. Prijedlog je podržao i sam Kijev, koji pod okriljem izvanrednog stanja već brani većini muškaraca starijih od 23 godine napuštanje zemlje.
“Naš prijedlog uzima u obzir promjenjive obrambene potrebe Ukrajine”, izjavio je europski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner. Prema novoj odredbi, privremena zaštita više se ne bi odobravala “osobama koje zbog svojih vojnih obveza ne mogu legalno napustiti Ukrajinu”.
Ograničenja za muškarce od 23 do 60 godina
U praksi to znači isključenje svih muškaraca u dobi od 23 do 60 lat. Ukrajinski zakon od mobilizacije i zabrane izlaska izuzima osobe s invaliditetom, one koji su proglašeni nesposobnima za vojnu službu, očeve s troje ili više djece mlađe od 18 godina te pojedince koji pružaju punu skrbi bolesnim srodnicima.
Unatoč ratnom stanju, dio vojno sposobnih Ukrajinaca proteklih je godina ilegalno prešao granicu te potom uspješno dobio privremenu zaštitu u zemljama EU-a. Odrasli muškarci trenutačno čine 26,6 posto ukrajinskih izbjeglica u Europi, iako nema preciznih podataka o tome koliko je među njima točno vojno sposobnih niti koliko ih je stiglo neregularnim putevima. Podaci Frontexa pokazuju da je tijekom ove godine oko 1.000 ljudi ilegalno prešlo ukrajinsku granicu prema EU-u, dok je u 2025. godini taj broj iznosio više od 10.000.
Postojeća prava ostaju, Danska već uvela slične mjere
Sustav privremene zaštite, uspostavljen odmah nakon ruske invazije 2022. godine, omogućio je da više od četiri milijuna Ukrajinaca živi i radi u državama članicama Unije. Pod tom izvanrednom mjerom, koja se obnavlja svake godine, izbjeglice dobivaju zaštitu sličnu statusu azilanata bez prolaska kroz dugotrajne birokratske procedure.
Europski dužnosnici naglašavaju kako se nova pravila neće primjenjivati retroaktivno. Osobama kojima je zaštita već odobrena status neće biti oduzet, bez obzira na njihovu dob i vojnu sposobnost.
Da bi prijedlog Europske komisije stupio na snagu, moraju ga kvalificiranom većinom odobriti države članice, što znači potporu najmanje 15 od 27 zemalja koje zajedno čine minimalno 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.
Zanimljivo je da je danska vlada samo dan ranije predložila gotovo identično ograničenje. Ukrajinskim muškarcima u dobi od 23 do 60 godina boravišna dozvola u Danskoj bit će odobrena samo ako dokumentima dokažu da su oslobođeni vojne službe. Danska, iako ima pravo izuzeća (opt-out) iz migracijske politike EU-a pa formalno ne sudjeluje u zajedničkom europskom sustavu, nakon invazije je uspostavila analogan nacionalni okvir zaštite.
Uz odluku o vojno sposobnim muškarcima, Europska komisija je u petak predstavila i novi program dobrovoljnog povratka, namijenjen financijskoj i logističkoj potpori onim Ukrajincima koji sami odluče da se žele vratiti u svoju domovinu.