Današnjim izborom Bakir Izetbegović je postao treći predsjednik SDA od njenog osnivanja 26. svibnja 1990. Za prvog predsjednika SDA je izabran Alija Izetbegović, Bakirov otac.
Bakir Izetbegović će na čelu Stranke ostati do listopada 2019. godine.
On je, obraćajući se izaslanicima nakon izbora, kazao da će se “potruditi da ono što je danas usvojeno i obećano na Kongresu, bude i urađeno”.
Osim predsjednika, izaslanici SDA danas biraju i zamjenika predsjednika SDA i osam potpredsjednika.
Za zamjenika SDA su ranije predloženi Adil Osmanović i Mihnet Okić a za potpredsjednike: Asim Sarajlić, Šefik Džaferović, Denis Zvizdić, Sadik Ahmetović, Ramiz Salkić, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Mirsad Kukić, Melika Mahmutbegović, Salko Sokolović, Husejin Smajlović, Edin Mušić, Sejad Delić, Halid Genjac, Senad Bratić, Nermin Mandra, Edin Ramić, Senad Šepić, Alija Budnjo i Semir Efendić.
U listopadu 2001.godine u Sarajevu je održan 3. Kongres Stranke demokratske akcije. Tada se Alija Izetbegović povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA te je proglašen doživotnim Počasnim predsjednikom. Za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić koji je na ovu poziciju reizabran i 2005.
Na 5. Kongresu SDA 26. svibnja 2009. Bakir Izetbegović i Adnan Terzić su bili protukandidat Sulejmanu Tihiću. Tada je Tihić pobijedo osvojivši 425 glasova, dok je Izetbegovića osvojio 301 glas.
Kongres SDA trebao je biti održan 2014. ali je rukovodstvo stranke odlučilo da početkom 2013. održi Konvenciju kako bi se izbjegle podjele unutar SDA između pristalica predsjednika Sulejmana Tihića i Bakira Izetbegovića.
Na Konvenciji koja je održana u veljači 2013. dogovoreno je da Tihić ostane predsjednik stranke pod uvjetom da se ne kandidira na kongresu koji je trebao biti održan najkasnije do 26. svibnja 2015. Bakir Izetbegović je preuzeo poziciju zamjenika predsjednika SDA, a nakon smrti Tihića de facto je postao lider SDA.
(Izvor: Klix.ba)
