U Zagrebu ne mogu shvatiti otkud tolika paranoja i opsjednutost nepostojećem miješanju Hrvatske u unutarnje odnose i teritorijalnim pretenzijama prema BiH. Nigdje na zapadu nije ozbiljno spomenuta smjena Christiana Schmidta, a bošnjačku javnost već sluđuju nametanjem Čovićevog Izbornog zakona, piše Dnevni list.
Malo čega ima u BiH, a da ne raspamećuje bošnjačku političku pozornicu i javnost i unosi dodatne podjele i među samim sarajevskim elitama.
Visoki predstavnik Christian Schmidt posljednjih nekoliko mjeseci je noćna mora najradikalnijih bošnjačkih političkih i akademskih krugova. Očito su razmaženi, nisu navikli da im neki strani upravitelj ne ugađa i ne ispunjava njihove želje.
Njemački diplomat je u više navrata uporabio bonske ovlasti, najčešće je bio prisiljen djelovati protiv nekih separatističkih poteza iz RS-a, ali od dana kada je svojom intervencijom u Ustav FBiH pročistio ‘usko grlo’ oko formiranja vlasti u FBiH, bez SDA, postao je meta bošnjačkih političkih i vjerskih nacionalista.
Rado bi ga katapultirali iz BiH, da se njih pita, i s vidnom dozom likovanja potpiruju špekulacije o navodnom odlasku Schmidta iz BiH do kraja ove godine.
Frustracija zbog izbornog zakona
Ipak, konfuziju u glavama provocira vidljiva paranoja o nametanju Izbornog zakona po volji Dragana Čovića i HDZ-a BiH, navodno baš zadnjeg dana mandata odlazećeg Visokog predstavnika. I ne samo to, Christian Schmidt bi to, prema pričama iz okruženja Bakira Izetbegovića i Željka Komšića, takve intervencije uradio, na nagovore službenog Zagreba, ali i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, a koje bi toj stranci omogućile da uvijek bira svog člana Predsjedništva BiH.
“Od tog se čovjeka može očekivati sve najgore. Nema ničega što ne može stati pod njegovu kapu. Za očekivati je i dalje njegovo stavljanje u funkciju izvršavanja, prije svega interesa Hrvatske, ali i Srbije protiv Bosne i Hercegovine, ali i stavljanje na stranu srpskih i hrvatskih političkih projekata i lidera unutar same Bosne i Hercegovine”, govori profesor Enver Halilović, siva eminencija SDA.
Do sada nitko ozbiljan na zapadu nije niti spomenuo, a kamoli naveo na ozbiljno promišljanje o smjeni Christiana Schmidta, niti je on sam nekim svojim istupima ili potezima dao naslutiti da se sprema nametanje novih izbornih pravila.
“Za sada ne pripremam novu odluku. Ali jasno je da treba rješavati i pitanje presuda Europskog suda za ljudska prava – posebno u vezi s nediskriminacijom. To znači moguće izmjene i Ustava, što je ranije već pokušavano kroz Travanjski paket i pregovore u Neumu”, demantirao je sve maliciozne izvore Schmidt.
Taj zadnji dan mandata postaje ozbiljna frustracija. Ali, bošnjačkim patriot-nacionalistima nije smetalo kada je Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik na kraju svog mandata 2021. godine intervenirao u Kazneni zakon i zabranio negiranje genocida.
“Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a to bude usmjereno protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, naveo je Inzko.
U nametnutoj odluci navodi se da odluka stupa na snagu u ovom obliku i trajat će dok ga Parlament BiH ne usvoji u istom obliku, bez bilo kakvih izmjena. Zakon će stupiti na snagu prvog dana mandata novog visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta.
Procesi tranzicijske pravde nisu završeni
Za bonskim ovlastima tijekom svog mandata u Bosni i Hercegovini posezao je visoki predstavnik Christian Schmidt više puta. Svojim odlukama deblokirao je proces uspostave vlasti u Federaciji, poništavao odluke Narodne skupštine Republike Srpske koje je smatrao antidejtonskim i neustavnim, nametnuo izmjene Kaznenoga zakona i Izbornog zakona BiH.
Govoreći jednom zgodom o budućnosti BiH, Schmidt je naglasio važnost postizanja fer balansa između tri konstitutivna naroda i ostalih građana, ističući kako to nije jednostavan zadatak.
“Imamo, na primjer, pitanje Hrvata i odluka Ustavnog suda, kao i način izbora članova Predsjedništva, što su neki od ključnih izazova”, naveo je.
Između ostaloga i to je zasmrdjelo bošnjačkim nacionalistima pa zadnjih dana provode neviđenu sotonizaciju Christiana Schmidta. Istodobno i sluđuju ionako traumatiziranu javnost. A da su najmoćnije bošnjačke političke elite korektne i da nemaju problem s duhom Daytona i europskim vrijednostima ne bi imale razloga se noću preznojavati oko mogućih Schmidtovih poteza.
U Zagrebu se ne mogu načuditi otkud tolika paranoja i izmišljanje nepostojećeg miješanja Hrvatske u unutarnje odnose a još više teritorijalnim pretenzijama prema BiH. To ne služi normalizaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Procesi tranzicijske pravde nisu završeni, posebno nisu završeni na način koji omogućava transformaciju BiH u zemlju europskih vrijednosti i europskih političkih pogleda.
Stoga je Bosni i Hercegovini potreban visoki predstavnik, makar još neko vrijeme – dok objektivno postoji njena sigurnosna ugroženost izvana. A upravo tu veliku ulogu može OHR i, naravno, Christian Schmidt, piše Dnevni list.
/Desk/