Bošnjaci u Stocu zidanjem zida ograđuju lokaciju za harem na državnom zemljištu, pridružio im se i federalni ministar Dizdar (SDP) i županijski zastupnik Kaplan (SDA)

Oko stotinjak stolačkih Bošnjaka jutros je počelo zidanje zida oko budućeg mezaristana na lokaciji Poprati-Popržen u blizini Radimlje, za koju je Grad Stolac Stoca izdao Rješenje za gradnju mezaristana, ali ga je poništio nakon što prijedlog Prostornog plana Grada Stoca nadležno Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ-a (ministar Bekir Isaković-SDA) odbilo dati suglasnost, čime je spriječen postupak prenamjene zemljišta jer se utvrdilo kako se radi o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu.

No, da apsurd bude veći, a rješenje problema koji se pretvara u međunacionalni u ovom zajedničkom gradu Hrvata i Bošnjaka, sa sve snažnijim tenzijama, Bpšnjaci Stoca i bošnjački vijećnici u Gradskom vijeću Stoca smatraju kako je odgovornost za ukidanje dozvole za građenje na gradskoj administraciji Stoca, a ne na županijskom ministarstvu koje je odbilo dati suglasnost na rješenje Grada Stoca o izgradnji mezaristana na toj lokaciji.

Potom je krajem tjedna Gradsko vijeće Stoca usvojilo Prostorni plan za period od 2024. do 2034. godine kojim je predviđena kupnja druge lokacije, privatnog zemljišta za izgradnju harema, no s ovom lokacijom predstavnici Bošnjaka nisu bili zadovoljni navodeći da je ista “nepristupačena i zabačena i u blizini entitetske linije razgraničenja”, iako se navedena lokacija nalazi u urbanoj gradskoj zoni i površine je 7730 m2 s mogućnošću proširenja, te ima izravni pristup s magistralne ceste M6 (Stolac – Ljubinje) i tri kilometra je udaljena od entitetske linije s RS i čak bliža Carevoj džamiji i centru grada nego već postojeći harem Poplašići.

Oko stotinjak nezadovoljnih Bošnjaka u subotu ujutro, bez ikakve potrebne dozvole, odlučili su se na drastičan korak te počeli radove na ograđivanju prvobitne lokaciju Poprati-Popržen, za koju je utvrđeno da je posrijedi državno zemljište kojim ne mogu raspolagati niže razine vlasti (entiteti, županije, gradovi ili općine) zbog nepostojanosti Zakona o državnoj imovini. Ove njihove aktivnosti promatrali su i predstavnici EUFOR-a u BiH.

I ovo pitanje u Stocu, kao i sličnimu mnogim lokalnim zajednicama diljem BiH, pokazuje alarmantnu nužnost za donošenje Zakona o državnom zemljištu gdje bi lokalnim zajednicama bilo vraćeno pravo raspolaganja na državno zemljište.

Mnoga pitanja su oko izgradnje prijeko potrebnog harema za bošnjačke žitelje ovoga grada – postaje li to još jedan međunacionalni prijepor i političko nadmetanje, ali i čiji politički interesi stoje iza manipulacija koje su natjerale Bošnjake na radikalnu reakciju – kršenje zakona i propisa i jačanje međunacionalnih tenzija?

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković nedavno je iznio kronologiju cijelog problema, naglašavajući kako razumije zahtjeve svojih žitelja Bošnjaka te kako želi riješiti ovaj problem.

Tako se navodi kako je 07.06.2024. godine Grad Stolac izdao Rješenje, UP-1-broj:07-02-25-193/24 kojim se Medžlisu Islamske zajednice Stolac daje odobrenje za izgradnjom harema (groblja) s popratnim vjerskim objektom u Gradu Stocu, Radimlja bb.

Dana 12.06.2025. godine Medžlis Islamske zajednice Stolac je izvijsetio Grad Stolac da će radovi na izgradnji harema s popratnim vjerskim objektom na adresi Radimlja b.b započeti dana 20.06.2025. godine.

Dana 16.07.2025. godine Službi za graditeljstvo, prostorno uređenje zaštitu okoliša i obnove, stigao je Zahtjev od strane odvjetničkog ureda Grabovac/Vegar, bilježeni kao opunomoćenci građana naselja Poprati, koje se nalazi blizu lokacije planirane za izgradnju harema, da se Rješenje, UP-1-broj: 07-02-25-193/24 oglasi ništavnim jer je građevinska dozvola izdana za gradnju objekta na poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu.

Postupajući po službenoj dužnosti, a u svezi zahtjeva Neformalne skupine građana naselja Poprati, po opunomoćeniku, Zajednički odvjetnički ured Grabovac/Vegar, temeljem članka 264. stavak 5. Zakona o upravnom postupku (“Sl novine FBiH”, broj 2/98, 48/99) doneseno je Rješenje kojim se oglašava ništavnim Rješenje pod brojem UP-1-broj: 07-02-25-193/24 od 07.06.2024. godine.

Grad Stolac izdao građevinsku dozvolu za harem

“Kronološkim slijedom jasno dajemo do znanja da je Grad Stolac imao najbolju moguću namjeru da se riješi problem iznalaženja lokacije za izgradnju novog harema. Grad Stolac je cilju rješavanja problema ukopa Bošnjaka muslimana u Stocu, a u suradnji s Medžlisom islamske zajednice Stolac, kroz prostorno-plansku dokumentaciju predvidio lokaciju za izgradnju harema za koju je izdao građevinsku dozvolu u nadi da će se riješiti imovinsko-pravni problemi oko prenamjene zemljišta koje se u zemljišnim knjigama vodi kao poljoprivredno zemljište – oranica u državnom vlasništvu.

Na dostavljeni prijedlog Prostornog plana Grada Stoca nadležno Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ/K (ministar Bekir Isaković-SDA) je odbilo dati suglasnost, čime je spriječen postupak prenamjene zemljišta.

Od dana izdavanja prednjih odobrenja do danas, od strane Ustavnog suda BiH, Vrhovnog suda F BiH i Županijskog suda Mostar doneseno je niz presuda koje se tiču zabrane upisa i prenamjene državne imovine od strane entiteta i nižih razina vlasti u BiH do donošenja Zakona o državnoj imovini BiH. Temeljem tih presuda uvedena je sudska praksa i pravilo da je vlasnik sve javne imovine država dok se ne donese Zakon o državnoj imovini, dakle, do daljnjega se razvlastilo entitete, županije, gradove i općine u pogledu raspolaganja takvom imovinom”, navodi se u reakciji gradonačelnika Stoca.

Neriješeno pitanje državne imovine

Bošković nadalje podsjeća kako je, kada je u pitanju pravno tumačenje odredabi Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, zauzet stav koji poljoprivredno zemljište tretira kao državnu imovinu, ali kako je iznimka od toga pravni stav Vrhovnog suda F BiH vezano za tumačenje članka 1. stavak 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom („Službeni glasnik“ br. 22/2022) koji je usvojio pravni stav da „gradsko građevinsko zemljište jeste imovina subjekata javne vlasti, ali ne i državna imovina koja pripada državi BiH, a samim time nije ni pod zabranom raspolaganja“.

“Iz prednjeg se da zaključiti da je pitanje poništenja građevinske dozvole za izgradnju harema pravne naravi i tumačenja pravnih propisa u pogledu raspolaganja i prenamjene poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu a ne namjera Grada da se Bošnjacima Stoca uskrati pravo na ukop i da dostojanstveno sahranjuju svoje preminule.

Ministar Dizdar: “Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica osiguralo je 70.000 KM”

Radove je posjetio i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar (SDP BiH), koji je i sam žitelj Stoca. On je u svojoj objavi napisao kako se prošle godine riješio višedesetljetni problem, očito aludirajući na izdano rješenje Grada Stoca koje je ppništeno od strane županijsko resornog ministarstva. Sa Dizdarom je, između ostalih, na gradilištu bio i zastupnik SDA u Skupštini HNŽ-a Salmir Kaplan, također Stočanin.

“Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica osiguralo je 70.000 KM za gradnju harema (groblja) u Stocu za povratničku muslimansku zajednicu, nakon što je prošle godine riješen praktično višedesetljetni problem iznalaženja lokacije za formiranje harema. Činjenica da je ovo pitanje bilo desetljetni problem čije rješavanje je trebalo dočekati 2024. godinu dovoljno govori o tome koliko je napora potrebno uložiti za rješavanje ovakvih problema i ostvarenje prava koja su temeljna, ljudska i civilizacijska kategorija.
Groblja nisu samo mjesta ukopa, nego i simboli vjere, tradicije i identiteta. Ona čuvaju uspomenu na naše pretke i svjedoče da zajednica živi i opstaje na svojim ognjištima.
Zidanje oko budućeg harema Bošnjaka ovog kraja treba biti znak okretanja nove stranice u životu Stoca, okretanja rješavanju drugih važnih pitanja svih gradjana i dokidanju svih oblika diskriminacije, te ukupnom poboljšanju statusa povratnika”, napisao je Dizdar na svom Facebook profilu.
On je istaknuo i zadovoljstvo jer je, kako je rekao, posredovao u iznalaženju rješenja još jednog gorućeg problema – osiguranja angažmana liječnika opće prakse u Domu zdravlja Uzinovići te je posebnu zahvalnost uputio dr. Lamiji Duranović, direktorici RMC Safet Mujić.

Na koncu, iako je upravo ova lokacija od strane gradske vlasti prvobitno utvrđena kao mjesto za izgradnju posljednjeg počivališta Bošnjaka Stoca, zbog svega navedenog ostaje za vidjeti kako će na ova zbivanja u Stocu reagirati resorno Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNŽ-a i ministar Bekir Isaković, ali i pravosudne institucije.

/Republika/