Iza svih nas je jako težak tjedan, gdje su i udarne vijesti i naše misli preokupirane pandemijom i globalnim posljedicama koronavirusa. Najnovija događanja su zasjenila i važnu odluku koja nije dobila zasluženu pažnju. Usred krize prouzročene koronavirusom, Europska unija je donijela odluku o otvaranju pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je dobra vijest za ove dvije zemlje, Zapadni Balkan i za cijelu Europu.
Piše: Josep Borrell Fontelles, visoki predstavnik Europske unije i potpredsjednik Europske komisije
S ovom važnom odlukom donesenom u ovakvim teškim vremenima, Europska unija je napravila iskorak po istinski važnom pitanju politika i uputila važan signal i jasnu poruku Zapadnom Balkanu da bez Zapadnog Balkana, Europska unija ostaje nepotpuna. Evropska unija se pokazala jedinstvenom kada je riječ o jednoj od njenih prioritetnih politika i to u trenutku dok istovremeno radi na rješavanju globalne krize. Odluka uistinu predstavlja „tračak svjetlosti u mraku koji nas sve okružuje“, kako ističe moj uvaženi kolega i ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Nikola Dimitrov, komentirajući odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Puno smo tražili od obje države, a one su ispunile naše zahtjeve. Sada je i Europska unija napravila pravi korak sa svoje strane. Ohrabrujuća je poruka da naporan rad i istinsko liderstvo s obje strane vode do rezultata.
Isto tako želim čestitati Sjevernoj Makedoniji što je ovaj tjedan postala 30. članica NATO-a. Članstvo predstavlja važan korak u daljoj konsolidaciji europske i transatlantske sigurnosti. Radujem se što ću sada blisko surađivati i u okviru suradnje EU i NATO.
S početkom pristupnih pregovora, pred nama stoji puno posla, a otvaranje pregovora je tek prvi korak intenzivnog procesa. Punopravno članstvo iziskuje sveobuhvatne društvene, političke i ekonomske reforme. Razumljivo je da ovakve transformacije traže vrijeme i iziskuju napore, ali ono što je važno je da bi „tračak svjetlosti“ za ove dvije zemlje trebao potaknuti i ostatak regije da učini što je potrebno i slijedi put reformi.
I to u korist građana Zapadnog Balkana.
U ovakvim vremenima, kada se svi borimo protiv nezapamćene krize i njenih posljedica, moramo pokazati istinsko značenje europske i globalne solidarnosti. Solidarnost ne može biti tek puka fraza koju koristimo bez ikakve posvećenosti. Solidarnost se mora dokazati djelima. Unutar Europske unije, države članice pokazuju solidarnost kada primaju pacijente iz preopterećenih bolnica u drugim državama članicama, kao i kada međusobno dijele pspbnu zaštitnu opremu. U tijeku su i zajedničke aktivnosti na povratku naših građana koji su se zatekli bilo gdje u svijetu. Istovremeno ne zaboravljamo ni stanovništvo Zapadnog Balkana.
Europska unija je ovaj tjedan najavila paket bilateralne financijske pomoći za svih šest partnera u regiji. Osiguravamo gotovo 38 milijuna eura izravnn pomoći za djelovanje u vanrednoj situaciji povezanoj sa COVID-19. Ovim novcem se kupuju respiratori, maske i druga medicinska oprema, plaćaju se letovi koji dopremaju pomoć te pokrivaju hitne potrebe stanovništva. Pored toga, Europska unija je odlučila podržati zemlje regije kroz preusmjeravanje 374 milijuna eura za socijalno-ekonomski oporavak regije, po završetku vanredne situacije.
Ova sredstva znače očuvanje radnih mjesta, poslovanja, socijalnih davanja. Znače mogućnost da ljudi nastave sa svojim životima nakon što premostimo pandemiju.
Dozvolite da podijelim s vama konkretne pojedinosti izravne podrške Europske unije zdravstvenim sektorima zemalja Zapadnog Balkana te podrške socijalno-ekonmskom oporavku:
Albanija: podrška zdravstvenom sektoru u iznosu od 4 milijuna eura; 7 miliona eura za socijalno-ekonomski oporavak. Ova sredstva dolaze nakon što je prethodno osigurana izravna humanitarna pomoć Europske unije i više od milijardu eura obećanih sredstava nakon donatorske konferencije za sanaciju posljedica razornog potresa u Albaniji, u studenom prošle godine.
Bosna i Hercegovina: podrška zdravstvenom sektoru u iznosu od 7 milijuna eura, odnosno, 74 milijuna eura za socijalno-ekonomski oporavak. Građanima Bosne i Hercegovine je također omogućen povratak iz Maroka, zahvaljujući letu Europske unije u cilju repatrijacije.
Kosovo: podrška zdravstvenom sektoru u iznosu od 5 milijuna eura, odnosno, 63 milijuna eura za socijalno-ekonomski oporavak.
Crna Gora: podrška zdravstvenom sektoru u iznosu od 3 milijuna eura, odnosno, 50 milijuna eura za socijalno-ekonomski oporavak.
Sjeverna Makedonija: izravna podrška zdravstvenom sektoru u iznosu od 4 milijuna eura, odnosno, 62 milijuna eura za socijalno-ekonomski oporavak.
Srbija: izravna podrška zdravstvenom sektoru u iznosu od 15 milijuna eura, odnosno, 78 milijuna eura za socijalno-ekonomski oporavak.
Zapadni Balkan može računati na solidarnost Europske unije.
I to ne samo u doba kriza.
Europska unija je vodeći donator, investitor i trgovinski partner Zapadnog Balkana. Od 2014. godine do danas, Europska unija je izdvojila preko milijardu eura bespovratnih sredstava podrške za Zapadni Balkan. Ove važne činjenice su potvrda angažmana Europske unije u regiji i njenih napora u borbi protiv virusa na prostorima Europske unije, kao i izvan njenih granica, uključujući Zapadni Balkan.
Ovo su vremena gdje treba ozbiljno pristupiti solidarnosti i suradnji. Moramo djelovati zajednički, solidarno, kroz međusobnu podršku, jer se nitko ne može sam izboriti s trenutnom situacijom.