Josep Borrell Fontelles, visoki predstavnik Europske unije i potpredsjednik Europske komisije na svom službenom blogu osvrnuo se na današnju godišnjicu obilježavanja Dana Europe i 70. obljetnicu Scumanove deklaracije.
U svom osvrtu pod naslovom ‘Schumanov dan 2020. godine – osobni osvrt na europsku ideju’, Josep Borrell Fontelles piše:
“Devetog svibnja obilježavamo Dan Europe. Ovogodišnja 70. obljetnica Schumanove deklaracije je prilika za promišljanja o značaju europskih integracija i ulozi Europske unije u svijetu. Iskoristio bih ovaj blog za jedan osvrt iz osobnog kuta po ovim pitanjima, u prilog važnosti obrane Europe kao ideje i kao političkog projekta.
Kao i drugima, moj životni put je oblikovao moja politička uvjerenja.
Moje zanimanje i zalaganje za europsku ideju, osobno ali i profesionalno, datira iz vremena kad sam sa svojih 17 godina dobio stipendiju za esej na temu perspektiva Španjolske, tada još uvijek pod Frankovim režimom, za pristupanje onome što se tada nazivalo Zajedničko europsko tržište. Za mene i moju generaciju u Španjolskoj, u životima pod vojnom diktaturom, Europa je bila simbol nade, napretka, demokracije, slobode i solidarnosti.
Prvi puta ću prijeći granicu svoje zemlje, što tada nije bilo nimalo jednostavno kao što će kasnije biti slučaj, zbog studentskih poslova tijekom ljetne sezone, kako bih radio na farmi u Danskoj, na građevini u Njemačkoj, ugostiteljstvu u Britaniji i berbi grožđa u Francuskoj. Putovanje Europom mi je donijelo nove perspektive, nove slobode i mogućnost traženja novih prilika.
Nakon studija na Politehničkom sveučilištu u Madridu, u ljeto 1969. godine, radio sam na kibucu i proputovao cijeli Izrael i okupirane palestinske teritorije, od Golanske visoravni do Eilata. Tada sam se po prvi puta susreo sa izraelsko-palestinskim sukobom. Bio je to podsjetnik tragične prirode povijesti čovječanstva i potrebe da se od povijesti pobjegne. Dio je to i onoga što nas, kao Europljane, motivira.
Povijest Europe je povijest borbe za granice. U tim previranjima, stradali su milijuni. Granice su, stoga, ožiljci povijesti. Genijalnost ideje europskih integracija je u tome da se prestanemo boriti oko pitanja gdje su granice i umjesto toga usmjerimo na to da ih učinimo nebitnim. Zapravo je Europska unija postala svjetski prvak u brisanju granica. Nažalost, danas je diljem svijeta puno više različitih zidova nego je to bio slučaj kada je pao Berlinski zid.
Nevjerojatno je i bolno trenutno živjeti u Europi u kojoj granice opet postaju važne, u ovim danima kada su zatvorene za protok ljudi duže od mjesec dana. Postojali su i danas postoje snažni razlozi za takvu odluku. Ali čeznem da se svi vratimo otvorenim granicama, da ponovo putujemo po Europi, čim to okolnosti dopuste.
Ovogodišnja 70. obljetnica Schumanove deklaracije je trenutak da se vratimo izvornim principima Europe – njena suština su mir i demokracija, premošćivanje povijesnih okvira, međunarodna solidarnost, otvorene granice. Naša razmišljanja i djelovanja moraju biti na širem planu. Kao što je Schuman ističe u svojoj Deklaraciji:
„Nema mira u svijetu bez kreativnih napora srazmjernih opasnostima koje ga ugrožavaju.“
Schuman nije usko razmišljao. Niti je bio zatočenik tradicionalnih načina razmišljanja. Projekt koji je pokrenuo pokazao se iznimno uspješnim. Omogućio je klonuloj i razorenoj Europi da vjeruje u sebe i ponovno se podigne. Rasla je sa šest članica na 12, pa 15 do 27. Od zajednice ugljena i čelika do zajedničkog tržišta, do političke unije s ambicijom da postane istinski geopolitički akter.
Da, puno je razloga za kritiku. Moramo dokazati da solidarnost nije puka fraza i da smo ozbiljni kada govorimo o Europi koja pruža zaštitu. Zaštita je primarna dužnost vlasti i Europska unija mora imati središnju ulogu u borbi protiv koronavirusa i oporavku. Nakon nesigurnog starta, Unija se sada mobilizirala na svim frontovima. Kada kriza završi, građani će europski ideal ocjenjivati zaviso o odgovoru na ovo jednostavno pitanje: „Je li me Europska unija zaštitila?“.
U osnovi, Europa mora rješavati tri istovremena izazova. Prvo, zdravstvena zaštita mora postati dio naših stavova na sigurnosti i pristupa europskom suverenitetu. Drugo, da bismo spriječili kolaps naših gospodarstava, moramo pronaći snažan, koordiniran i kreativan odgovor. I treće, Europa mora biti na čelu koordiniranih svjetskih napora u borbi protiv pandemije. Jasno je da zemlje koje izolirano djeluju neće uspjeti.
Naše su vlade već tjednima smišljeno usporavale ekonomiju zbog naše sigurnosti. Teške ekonomske posljedice nisu rezultat zdravstvene krize, već aktivnosti koje su poduzete na njenoj prevenciji. Ovako nešto je nezabilježeno u povijesti. Nezapamćene okolnosti pogađaju zemlje u različitoj mjeri, što nosi rizik stvaranja tenzija u Europi i diljem svijeta. Danas se najčešće spominju zdravstvena sigurnost, otpornost, strateška autonomija, multilateralnost i zeleni oporavak.
Svijet današnjice se bitno razlikuje od vremena Schumanove deklaracije. Prešli smo dug put u ovih 70 godina, prevladavajući brojne krize.
Kako će Unija izgledati za 70 godina? To će ovisiti o odlukama koje danas donosimo.
Kao netko tko je proživio europsku povijest sa svim njenim usponima i padovima, uvjeren sam da bismo trebali razmišljati jednako široko i kreativno kao Schuman i ponašati se u tom duhu”.
/Republikainfo.com/