Dok je dobar dio čovječanstva i dalje u karanteni ili pod drakonskim restriktivnim mjerama kojima države diljem svijeta nastoje suzbiti epidemiju koronavirusa, UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO) upozorava na kataklizmične posljedice takvih strategija borbe s virusom Covid-19.
Prema izvješću objavljenom u srijedu, zbog ekonomskog sloma pred kojim se zbog strogih ograničenja našao velik broj država gotovo polovica svjetske radne snage, odnosno 1,6 milijardi ljudi, je u ‘neposrednoj opasnosti da im egzistencija bude uništena’, prenosi Jutarnji list.
Prema procjenama, na svijetu ima 3,3 milijarde radno aktivnog stanovništva, a ILO navodi da dvije milijarde ljudi radi u tzv. neformalnoj ekonomiji, koja uključuje ugovore o radu na određeno vrijeme ili samozapošljavanje. Takve radnike nerijetko zbog nesigurnosti zaposlenja nazivaju prekarnima, a cijeli segment tržišta rada prekarijatom. Samo u tom segmentu tijekom prvog mjeseca krize radnicima su mjesečni prihodi potonuli za vrtoglavih 60 posto, a spomenutih 1,6 milijardi ljudi koji rade u takvim uvjetima suočeno je s gubitkom najosnovnijih egzistencijalnih uvjeta.
– Ovo na najsuroviji mogući način pokazuje razmjere produbljivanja krize na tržištu rada i njezinih posljedica u usporedbi s našim procjenama koje smo dali prije tri tjedna, izjavio je u srijedu direktor ILO-a Guy Ryder najavljujući ‘ogromno’ siromašenje radništva.
– Za milijune zaposlenih izostanak plaće znači glad, nesigurnost i besperspektivnost. Milijuni tvrtki i obrta diljem svijeta trenutno jedva dišu. Nemaju nikakvih novčanih rezervi ni pristupa bankovnim kreditima. Ovo je prava istina o svijetu rada u ovom trenutku. Ako im netko ne pomogne odmah, jednostavno će nestati, upozorio je Ryder.
Pojasnio je da su trenutno najteže pogođene Sjeverna i Južna Amerika nakon rapidnog širenja zaraze po SAD-u i Brazilu, ali i samozaposleni te radnici na određeno u Europi također su u neposrednoj egzistencijalnoj opasnosti.
Očekuje se da će u drugom kvartalu 2020. godine kumulativni broj radnih sati na oba američka kontinenta pasti za 12,4 posto u odnosu na pretkrizni period, dok bi Europa i Azija mogle zabilježiti pad od 11,8 posto. To u prijevodu znači pad prihoda radnika u ‘neformalnoj ekonomiji’ za čak 81 posto u Sjevernoj i Južnoj Americi te Africi, 21,6 posto u Aziji i pacifičkoj regiji te ogromnih 70 posto u Europi i centralnoj Aziji.
Ublažavanje restrikcija u Kini dovelo je do ponovnog otvaranja tvrtki tako da se kumulativni broj radnih sati opet počeo penjati, a ispalo je da su na globalnoj razini prosječni prihodi čak blago i porasli, no sve dublja kriza u ostatku svijeta dovela je oko 436 milijuna tvrtki i obrta u veliku opasnost, upozoravaju u ILO-u navodeći da su među najteže pogođenim sektorima veleprodaja i maloprodaja, manufakturna industrija, uslužni sektor i nekretninski sektor.
U Međunarodnoj organizaciji rada pozivaju vlade da hitno ojačaju svoje programe pomoći gospodarstvu te da u njih uključe ‘ciljane i fleksibilne mjere kako bi poduprle radnike i tvrtke, posebice manja poduzeća, one zaposlene u neformalnoj ekonomiji kao i sve druge koji su ranjivi’.
Ryder kaže da se nada da će vlade prepoznati nužnost rekonstrukcije svojih gospodarstava te da se neće vratiti ‘u predpandemijski svijet prekarijata u kojem se našla većina radnika’.
– Pandemija je razotkrila koliko je opasnosti, nesigurnosti i nejednakosti u svijetu rada. Često se kaže da ova pandemija nikoga ne diskriminira, što je točno u medicinskom smislu, ali kada pogledate ekonomske i socijalne posljedice ova pandemija itekako diskriminira, i to posebice one na samom dnu, one koji nemaju nikakvu zaštitu i resurse za ono što bismo nazvali osnovama za normalan život, zaključio je direktor ILO-a Guy Ryder, prenosi Jutarnji list.
/Republikainfo.com/