Europska diplomatska služba (EEAS) pripremila je niz sankcija, koje bi trebale biti uvedene režimu Milorada Dodika, objavio je američki list Bloomberg. Na sastanku 21. veljače, ministri vanjskih poslova tog bloka, okupljeni u Vijeću za vanjske poslove (FAC), raspravljat će o tome, navodi se u tekstu Bloomberga, koji je prenio portal Politički.ba.
Dodaje se da je takve poteze najavio i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, reagirajući prije dva dana na odluke Skupštine Republike Srpske da se krene i u formiranje vlastitog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).
“Služba EU za vanjske poslove postavila je niz opcija, uključujući restriktivne mjere, o kojima će ministri vanjskih poslova EU razgovarati na sastanku u Bruxellesu kasnije ovog mjeseca, prema ljudima koji su upoznati s tim pitanjem i dokumentima u koje je Bloomberg imao uvid”, navodi američki list.
Razgovori, prenosi se dalje, “dolaze u trenutku kada je režim bosanskih Srba poduzeo korake ka otcjepljenju od ostatka etnički fragmentirane zemlje, ignorirajući prošlomjesečnu odluku SAD-a o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, koji je već dugi niz godina na vlasti”.
“U jednom dokumentu, EU je sugerirala da bi trebalo razmotriti restriktivne mjere, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ako Republika Srpska, s Dodikom na čelu, jednostrano preuzme nadležnosti od zajedničke države ili na drugi način poduzme radnje koje ugrožavaju državu”, piše Bloomberg.
Sankcije bi se, međutim, trebale smatrati posljednjom mjerom ako druge mogućnosti za okončanje krize ne uspiju, jer bi mjere mogle dovesti do opasnosti da izbace iz kolosijeka put Bosne i Hercegovine prema EU, navodi se u dokumentu.
Na sastanku veleposlanika EU u petak, na kojem se razgovaralo o listi kazni, nekoliko zemalja, uključujući i Njemačku, zatražilo je da mjere protiv Dodika budu kombinirane, navode upućeni, a stoji u tekstu.
Drugi, poput Mađarske, tvrdili su da bi sankcije bile kontraproduktivne, navodi list.
U tekstu se podsjeća da je Dodik, saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, inicirao nacrt zakona, kojim bi se stvorio pravosudni sustav odvojen od ostatka zemlje.
Taj potez uslijedio je nakon niza mjera koje je usvojila Skupština Republike Srpske u prosincu, s ciljem prekidanja sigurnosnih, administrativnih i vojnih veza sa ostatkom Bosne i Hercegovine.
Glasanje je predviđalo da će akti stupiti na snagu u roku od šest mjeseci, što će vlastima dati vremena za pripreme.
U tekstu se navodi i da su “napori bosanskih Srba ka većoj neovisnosti povećali tenzije između dvije grupe u drugoj polovici zemlje, poznatoj kao bošnjačko-hrvatska federacija”.
“Hrvati su tražili reformu izbornog zakona, žaleći se da su njihovi predstavnici stalno preglasani bošnjačkim glasovima u tročlanom Predsjedništvu zemlje”, stoji u tekstu.
EU je upozorila da su mogući sigurnosni incidenti ako Republika Srpska nastavi s “najgorim scenarijem” napora za otcjepljenje. Kao odgovor na aktualnu krizu, veleposlanici su obaviješteni da je EU već počela zadržavati dio sredstava za infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj.
Dokument o opcijama opisuje financijsku pomoć EU kao polugu, napominjući da BiH trenutno prima 395 milijuna eura u fondovima, kao i portfelj od više od milijardu eura investicija, uključujući 242 milijuna eura u grantovima.
Od ministara vanjskih poslova Europske unije biti će zatražene smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU u BiH, kao i o potencijalnoj upotrebi restriktivnih mjera kao posljednje mjere u slučaju dalje eskalacije situacije, navodi se u dokumentu. EU procjenjuje da ne postoji neposredna opasnost od novog rata u BiH, ali ocjenjuje da se mogućnost izbijanja lokalnih sukoba ne može isključiti i da se ne bi smjela potcjenjivati.
U procjeni se također navodi da je vanjsko angažiranje drugih zemalja, kao što su Srbija i Turska, sve veće, kao i da postoji rizik od miješanja još nekih zemalja, koji bi mogli iskoristiti podjele za dalju destabilizaciju BiH.
Navodi se i da su Rusija i Kina u prošlosti prijetile da će u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija staviti veto na produženje mandata stabilizacijskih snaga pod vodstvom Europe (EUFOR), piše Bloomberg, a prenosi Politički.ba.
/Republika/