Financiranje jednog od najvažnijih energetskih projekata u regiji, plinovoda Južna interkonekcija između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, našlo se pod znakom pitanja. Prema pisanju Bloomberga, dvije američke državne financijske institucije, koje su ranije predstavljane kao ključni izvori financiranja projekta, zasad nisu odobrile nikakvu financijsku potporu, prenosi N1.
Riječ je o projektu koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na otoku Krku, čime bi se otvorio alternativni pravac opskrbe prirodnim plinom i smanjila ovisnost zemlje o ruskim energentima.
Glasnogovornik američke Izvozno-uvozne banke (EXIM) potvrdio je za Bloomberg da ta institucija nije odobrila niti preuzela obvezu financiranja kompanije AAFS Infrastructure and Energy, koja stoji iza projekta.
„U ovom trenutku nismo odobrili niti se obvezali na bilo kakvo financiranje te kompanije”, navedeno je u odgovoru EXIM-a.
Problemi se, prema informacijama Bloomberga, pojavljuju i kod druge američke institucije, Američke korporacije za međunarodno razvojno financiranje (DFC), u kojoj projekt zasad također ne ostvaruje očekivani financijski napredak.
AAFS tvrdi da ima osigurano 450 milijuna eura
Unatoč neizvjesnosti oko američkog državnog financiranja, iz kompanije AAFS poručuju da projekt nije ugrožen.
Direktor AAFS-a u Bosni i Hercegovini Amer Bekan potvrdio je da su razgovori s EXIM-om zaustavljeni, ali ističe kako kompanija raspolaže alternativnim izvorima financiranja.
Prema njegovim riječima, AAFS je osigurao do 450 milijuna eura te nastavlja pregovore s drugim potencijalnim investitorima. Također se očekuje potpisivanje ugovora s Vladom Federacije BiH, što bi predstavljalo važan korak prema realizaciji projekta.
Ipak, izostanak konkretne financijske potpore američkih institucija otvara pitanja o dosadašnjoj financijskoj konstrukciji i stvarnim mogućnostima realizacije investicije.
Projekt povezan s ljudima iz Trumpova političkog kruga
Posebnu pozornost privlači i činjenica da su među vodećim ljudima AAFS-a osobe povezane s američkom političkom scenom.
Jedan od čelnika kompanije Joseph Flynn brat je Michaela Flynna, bivšeg savjetnika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost. Flynn je u intervjuu za Federalnu televiziju ranije govorio o potpori američkih financijskih institucija i mogućnostima financiranja projekata putem DFC-a.
Kompaniju vodi i Jesse Binnall, bivši odvjetnik Donalda Trumpa.
AAFS je ranije najavljivao investicijski paket vrijedan više milijardi dolara, koji nije obuhvaćao samo Južnu interkonekciju nego i niz drugih energetskih i infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Među najavljenim ulaganjima bili su projekti cestogradnje, preuzimanje koncesija za zračne luke u Sarajevu i Mostaru te izgradnja velikog podatkovnog centra u Mostaru.
Strateški projekt za energetsku neovisnost BiH
Južna interkonekcija predviđa izgradnju plinovoda kojim bi se Bosna i Hercegovina povezala s hrvatskom plinskom infrastrukturom i LNG terminalom na Krku. Preko tog terminala na europsko tržište stiže ukapljeni prirodni plin iz različitih izvora, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
Projekt ima snažnu političku potporu Washingtona. Američki ministar energetike Chris Wright podržao ga je u okviru inicijative „Peace Pipeline”, čiji je cilj jačanje energetskih veza i povećanje izvoza američkih energenata na europsko tržište.
Sporazum o plinskom povezivanju Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Dubrovniku su potpisali hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, uz nazočnost američkog ministra energetike.
Za Bosnu i Hercegovinu Južna interkonekcija ima iznimnu stratešku važnost jer bi omogućila diversifikaciju izvora opskrbe, smanjila ovisnost o ruskom plinu i otvorila pristup alternativnim dobavnim pravcima.
Između političke potpore i stvarnog novca
Iako projekt uživa političku potporu američke administracije, najnovije informacije pokazuju da politička podrška ne znači automatski i osigurano financiranje.
Izostanak obvezujuće financijske odluke EXIM-a, kao i zastoj u razgovorima s DFC-om, predstavljaju ozbiljan izazov za dosadašnje planove AAFS-a.
Ključno pitanje sada je hoće li kompanija uspjeti osigurati najavljenih 450 milijuna eura i pronaći dodatne investitore potrebne za realizaciju projekta koji bi mogao značajno promijeniti energetsku poziciju Bosne i Hercegovine, ali i dodatno učvrstiti ulogu Hrvatske kao važnog energetskog pravca prema jugoistočnoj Europi.



