“Prikupili su puno informacija o njegovoj osobnosti i znali su tko je on. Osjećaj je bio da je izuzetno ranjiv intelektualno i psihološki, te sklon laskanju” objašnjava bivši KGB-ovac.
Bivši špijun KGB-a Jurij Švec iznio je šokantne tvrdnje o Donaldu Trumpu, sugerirajući da je bivši američki predsjednik bio kultiviran kao ruski agent tijekom perioda od čak 40 godina.
U intervjuu za The Guardian, Švec je usporedio Trumpa s “petoricom iz Cambridgea”, poznatom britanskom špijunskom mrežom koja je odavala tajne Moskvi tijekom Drugog svjetskog rata i ranog hladnog rata. Švec, koji je 1980-ih bio stacioniran u Washingtonu kao KGB-ov major pod krinkom dopisnika ruske novinske agencije Tass, detaljno opisuje kako je Trump prvi put privukao pažnju Rusa.
Sve je počelo 1977. godine, kada se Trump oženio svojom prvom suprugom, Ivanom Zelníčkovom, češkim modelom. Taj je brak, prema Švecu, pokrenuo operaciju čehoslovačke obavještajne službe u suradnji s KGB-om, čiji je cilj bio upravo Trump.
Nekoliko godina kasnije, 1980., Trump je otvorio svoj prvi veliki projekt, hotel Grand Hyatt New York. Za opremanje hotela, Trump je kupio 200 televizora od Semjona Kislina, sovjetskog emigranta koji je bio suvlasnik tvrtke Joy-Lud electronics. Švec tvrdi da je Joy-Lud bio pod kontrolom KGB-a, a Kislin je djelovao kao “spotter agent”, identificirajući Trumpa kao potencijalnog agenta. Iako Kislin negira bilo kakvu povezanost s KGB-om, Švecove tvrdnje bacaju novo svjetlo na Trumpove rane poslovne pothvate. Ključni trenutak, prema Švecu, dogodio se 1987. godine kada su Trump i Ivana prvi put posjetili Moskvu i Sankt Peterburg. Švec tvrdi da su Trumpa tada “obradili” operativci KGB-a, koristeći laskanje i sugerirajući mu da se okuša u politici.
“Za KGB je to bila šarm ofenziva”, prisjeća se Švec.
“Prikupili su mnogo informacija o njegovoj osobnosti i znali su tko je on. Osjećaj je bio da je izuzetno ranjiv intelektualno i psihološki te sklon prihvaćanju laskanja.” KGB je, navodno, Trumpu servirao unaprijed pripremljene izjave i ideje, predstavljajući ga kao budućeg predsjednika Sjedinjenih Država koji bi mogao promijeniti svijet. Ubrzo nakon povratka u SAD, Trump je počeo razmatrati kandidaturu za republikansku nominaciju za predsjednika. Zatim, 1. rujna 1987., objavio je cijelu stranicu oglasa u novinama New York Times, Washington Post i Boston Globe, pod naslovom: “Nema ništa loše u američkoj vanjskoj obrambenoj politici što malo hrabrosti ne može izliječiti.”
Oglas je sadržavao neortodoksne stavove za vrijeme hladnog rata, kritizirajući američke saveznike poput Japana i izražavajući skepticizam prema američkom sudjelovanju u NATO-u. Švec tvrdi da je nekoliko dana kasnije primio depešu u sjedištu KGB-a u Jasenevu, slaveći oglas kao uspješnu “aktivnu mjeru” koju je izvršio novi KGB-ov agent. Trumpova pobjeda na izborima 2016. godine dočekana je s odobravanjem u Moskvi.
Iako specijalni tužitelj Robert Mueller nije uspio dokazati zavjeru između Trumpove kampanje i Rusa, “Moscow Project”, inicijativa Centra za američki napredak, otkrila je najmanje 272 poznata kontakta i 38 sastanaka između Trumpove kampanje i osoba povezanih s Rusijom.
Švec, koji je proveo vlastitu istragu, izrazio je razočaranje Muellerovim izvještajem, smatrajući da se istraga fokusirala isključivo na kriminalne aspekte, zanemarujući protuobavještajnu dimenziju odnosa Trumpa i Moskve. Knjiga “American Kompromat” Craiga Ungera, za koju je Švec ključni izvor, nastoji popuniti tu prazninu. Unger, autor sedam knjiga i bivši suradnik časopisa Vanity Fair, opisuje Trumpa kao “savršenu metu” zbog njegove taštine i narcisoidnosti, što ga je činilo prirodnim plijenom za regrutiranje. Prema Ungeru, Trump je bio “kultiviran” tijekom 40 godina, sve do njegova izbora za predsjednika.
/Desk/