Što su prognanici, a što izbjeglice
Prognanici su osobe koje su morale napustiti svoje domove i otići u drugu zemlju. Taj pojam, kaže Šterc, Hrvatska je definirala s UNHCR-om početkom 90-ih kada su brojni Hrvati i ostalo nesrpsko stanovništvo morali napustiti svoje domove zbog agresije JNA i snaga tzv. SAO Krajine i okupacije dijela Hrvatske.
Izbjeglice su pak bile osobe koje su morale napustiti svoje domove ali su ostale u Hrvatskoj. O pojmu migranti, koji se dijeli na imigrante i emigrante, Šterc kaže da je to univerzalni pojam za sve osobe, neovisno jesu li svoju zemlju napustile zbog ekonomskih ili vojno-političkih razloga, odnosno ratnih zbivanja.
Poanta migracija je uvijek u kontroli prostora, odnosno njegove vrijednosti, ističe Šterc. Stoga se za ljude iz Sirije, koji su već godinama smješteni u Turskoj a nedavno su krenuli prema zemljama EU-a, može reći da su prognanici s elementima planskog preseljenja zbog kontrole prostora.
Migranti iz Afrike i Bliskog istoka dolazit će bez obzira rat
Šterc podsjeća na demografsku sliku Afrike i zemalja Bliskog istoka i tvrdi da bi do migracija došlo i bez rata, te upozorava da će u budućnosti one biti i veće s obzirom da tamošnje zemlje imaju visoki prirodni priraštaj.
Primjera radi, bez obzira na rat u Siriji sada živi oko 17 milijuna stanovnika, a prirodni priraštaj je 30 posto. Procjenjuje se da je u zadnjih pet godina Siriju napustilo pet milijuna osoba, no bez obzira na to zbog priraštaja stanovništvo će za 30 godina narasti na 45 milijuna.
Slično je i s drugim tamošnjim zemljama pa treba očekivati da zbog ekonomskih prilika to stanovništvo nekuda krene, odnosno migrira, ističe Šterc.
Procjene govore da će do 2050. afričko stanovništvo narasti sa sadašnjih 1,2 milijarde na dvije milijarde, a da će se broj stanovnika u zemljama EU-a smanjiti za 16 posto, odnosno na 450 milijuna.
Njemačkoj godišnje nedostaje pola milijuna radnika
Zbog svih tih brojki valja shvatiti da je priča o migracijama vrlo bitna, no europske su zemlje u tom pogledu vrlo konzervativne i do sada se s tim uopće nisu bavile, kaže Šterc dodajući da, po nekim projekcijama, samo Njemačkoj godišnje nedostaje pola milijuna radnika.
Prema međunarodnom pravu i Konvenciji EU-a kada prognanik, migrant, uđe u drugu zemlju mora biti registriran i smješten u centar za azilante. Kad zatraži azil izdaje mu se dozvola za privremeni boravak koja traje dok ne dobije državljanstvo.
No, državljanstvo se može i odbiti, pa u tom slučaju može i ne mora biti deportiran. I dalje može ostati s privremenom dozvolom boravka, što mu omogućava i da se zaposli, pojašnjava Šterc i podsjeća da su hrvatski gastarbajteri takav status imali u Njemačkoj u drugoj polovici prošlog stoljeća.
UNHCR: broj izjeglica, azilanata i prognanih osoba 2013. nadmašio 50 milijuna
Po podacima UNHCR-a, 2013. je prvi put nakon Drugog svjetskog rata ukupan broj izbjeglica, tražitelja azila i prognanih osoba u svijetu nadmašio 50 milijuna.
Najviše ih je bilo u regijama Azije i Pacifika (3,5 milijuna), subsaharske Afrike (2,9 milijuna) te Bliskog istoka i sjeverne Afrike (2,6 miliona). Države u kojima je bilo najviše izbjeglica su Pakistan, Iran i Libanon.
Što se tiče prognanika iz Sirije, procjenjuje se da ih je danas oko 5 do 7 milijuna, najviše u Turskoj (2 milijuna), Pakistanu (1,5 milijun) i Libanonu (1,2 milijuna), a svega pet posto krenulo je prema zemljama EU-a.
U izvješću iz 2014. UNHCR upozorava da najslabije razvijene zemlje pružaju azil za čak 25 posto izbjeglica u svijetu.
(Izvor: Hina)