Rezultati mjerenja jutros su predstavljeni simultano u pet zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija) u okviru projekta Odgovor građana na klijentelizam u medijima, MEDIA CIRCLE, financiranog iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA) Civil Society Facility (CSF) i sufinanciranog od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Nositelj projekta je Partnerstvo za društveni razvoj iz Hrvatske, a konzorcij od 8 organizacija čine Expert Forum iz Rumunjske; BH novinari i VESTA iz Bosne i Hercegovine; Institut za javnu politiku iz Crne Gore; Public iz Makedonije; Nezavisno društvo novinara Vojvodine i Komitet pravnika za ljudska prava iz Srbije.
Indeks klijentelizma u medijima (MCI) kako je rečeno u metodološkom objašnjenju, mjeri rizike klijentelističkih praksi, postojanje takvih praksi, kao i potencijal društva i države za rješavanje pitanja klijentelizma u medijima, kao i drugih pitanja povezanih s funkcioniranjem medijske industrije. Prevođenje prikupljenih podataka (preko 400 indikatora za svaku od zemalja uključenih u mjerenje) u numeričku vrijednost temeljeno je na Metodi potencijala (rangiranja) zasnovanoj na teoriji grafova prema teorijskom radu dr. Lavoslava Čaklovića s Matematičkog odjela Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Svrha MCI Indeksa je postati praktičnim alatom u odlučivanju, razmišljanju i procjeni stanja u medijima za sve aktere na medijskoj sceni, kao i za one koji o medijskoj sceni odlučuju (donositelje odluka).
Izvješće za 2014-u, Nulta točka mjerenja
Mjerenje Indeksa u „nultoj točki“ odnosno u prvoj godini, pokazuje da je najbolje pozicionirana država između šest zemalja u kojima je mjerenje vršeno – Srbija. Razvijenost regulatornog i institucionalnog okvira koji priječi klijentelističke prakse, solidna dostupnost i kvaliteta podataka koji se bave pitanjima funkcioniranja medija, osigurala je Srbiji značajne prednosti u odnosu na druge zemlje u ovom mjerenju. Hrvatska zbog izuzetnih rezultata u mjerenju kvalitete i dostupnosti podataka potrebnih za detektiranje klijentelističkih praksi i razumijevanje funkioniranja medijske industrije, ostvarila je drugi najbolji rezultat, dok je Crna Gora na trećem. Rumunjsku mjerenja smještaju na sredinu vrijednosti ljestvice, dok Makedonija i Bosna i Hercegovina ostvaruju negativne rezultate, što govori o potrebi za hitnim otvaranjem procesa rasprave o medijskim politikama u ove dvije države.
Iako ranking govori u prilog situacije u medijima u Srbiji i Hrvatskoj, rezultati mjerenja pokazuju da su sva promatrana društva daleko od potrebnih i očekivanih vrijednosti u svakom od parcijalnih indeksa. S obzirom na nalaze, može se reći da je situacija u svim promatranim zemljama loša, te da izgradnja ozbiljnih zapreka klijentelističkim praksama ili nije započela ili je u samom začetku.
Detektirani rizici klijentelizma u medijima
Izvješće o rezlutatima mjerenja Indeksa klijentelizma u medijima (MCI) naglašava zajedničke visoke rizike u dijelu mjerenih područja za sve zemlje:
Visoki rizik izloženosti članova radnih skupina uključenih u izradu medijskih politika (institucionalnog i regulatornog okvira) neopravdanom utjecaju (klijentelističkoj praksi) bez stvarnih regulatornih zapreka.
Nema stvarnih barijera usvajanju ‘klijentelističkih’ zakona
Financijski odnosi, odnosno tijekovi novca između javnog sektora i medija (uključujuući oglašavanje i komercijalne ugovore) ne evidentiraju se na zadovoljavajući način.
Ne postoje stvarne barijere klijentelizmu pri dodjeli bespovratnih sredstava medijima. Nema jedinstvene obvezne evidencije različitih oblika rada u medijima što dovodi do visoke izloženosti (ovisnosti) novinarske struke spram vlasnika i poslodavaca.
Nema jedinstvene statistike građanskih parnica i kaznenih postupaka protiv novinara i izdavača u područjima klevete, uvrede i javnog sramoćenja.
Akteri medijskih politika: rezultati mjerenja klijentelizma u medijima očekivani, ali i zabrinjavajući:
Na otvaranju konferencije, Voditeljica odjela za političko izvještavanje i analitiku u Predstavništvu Europske komisije u Zagrebu Mirella Rašić je naglasila kako unatoč nedostatku (nepostojanju) pravne stečevine EU (Acquis) u područjima koja obrađuju odgovornost i integritet medija, da borba protiv korupcije i zalaganje za transparentno vlasništvo nad medijima ostaju prioriteti Europske komisije u regiji koju indeks pokriva.
Moderatorica konferencije, novinarka Elizabeta Gojan, za Fairpress se osvrnula na problematičan odnos novinar – glavni urednik:
Mislim da bi prije svega glavni urednici trebali vršiti manji pritisak na svoje novinare, a to sad kažem ja koja sam dobila otkaz radi četiri izjave izrečene u medijima, koje se uopće nisu bavile nekakvim poslovnim tajnama HRT-a. Prema tome, dok god postoji utjecaj politike na urednika, koji se onda prenosi na novinare, do tada nema naravno ni slobode medija, a onda nema ni neutjecaja klijentelizma na medije, izjavila je Gojan.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), Saša Leković, osvrnuo se na rezulate istraživanja kao i na promjene.
Rezultati istraživanja pokazuju vrlo jasno, precizno i detaljno stanje kad je riječ o klijentelizmu u medijima. To je samo jedan, ali vrlo važan problem kad je u pitanju ukupno stanje u medijima. HND Već priprema jedno obraćanje novoj Vladi, Saboru, kako bi došlo do izmjena u zakonu i provođenju zakona koji postoje. Predat ćemo im popis mjera za koje mislimo da su trenutno najvažnije i pokazat ćemo im da nam je prije svega, jasno u čemu je problem u medijima i da imamo ideju kako ga riješiti. Problem stanja u medijima nikako ne mogu riješiti sami novinari, jer smo mi samo jedan element u čitavoj priči.
Po pitanju promjena i unaprijeđenja medijskih politika, Leković je optimističan.
Do promjena mora doći. Do njih neće doći brzo ni lako. Ali da nisam optimističan, ne bi se prihvatio posla u Hrvatskom novinarskom društvu. Mislim da se može napraviti mnogo više nego što sami novinari misle.
Ivan Hrstić, novinar N1 televizije i kolumnist Večernjeg lista, upozorio je na odgovornost novinara za nastalu situaciju:
U prvom redu novinari bi trebali imati kralježnicu koja se ne da tako lako saviti. I moraju doista izložiti sebe i opasnosti, ako žele zaista ostvariti ono što i jest cilj novinarske profesije. Naravno, mi možemo imati svi svoje političke stavove i svoje interese, no možemo ih izražavati tamo gdje je to posve transparentno i izraženo te tamo gdje to ne ugrožava temelje naše profesije.
Dakle, ne možemo sjediti na dvije stolice, a ako imamo neke posebne interese, to mora biti u potpunosti deklarirano. Što se tiče vlasnika medija, što se tiče glavnih urednika i redakcija, jasno je da statuti ne mogu biti samo nešto što se zahtijeva kao nekakva preporuka, nego to doista mora biti obveza. Moramo imati regulatorna tijela u koja se neće ulaziti samo po nečijoj vlastitoj volji, a onda i po vlastitoj volji izlaziti iz njih i kad im nešto ne odgovara, nego da to doista bude obveza koju zakonodavac nameće.
Svaki dobar zakon mora naravno podrazumijevati da su u njemu propisane i sankcije koje automatski stupaju na snagu, ako se netko toga ne drži. Moramo to nametnuti kao temu u Saboru, oni se moraju s tim pozabaviti. Političari moraju znati da će biti kažnjeni javnim pritiskom ako do toga ne dođe. Za javni pritisak zaduženi smo mi novinari i novinarske udruge.
Munir Podumljak, izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj, osvrnuo se na stanje u medijima i na to na koji način bi se situacija u medijima mogla popraviti.
Izvor problema u klijentelizmu, slično kao i u korupciji, s obzirom na sličnost ta dva fenomena je uvijek i u pravilu u politici, kod onih koji imaju moć. Na hijerarhiji problema koji smo mi radili kod izrade indeksa klijentelizma u medijima to je jasno i pokazano. Dakle, barijere prije svega treba graditi spram „braka“ između politike i medija. Potrebno je zabraniti neprilične utjecaje politike na medije, osnažiti institute odgovornosti i transparentnosti u svim operacijama u kojima dolazi do interakcije javnog sektora i medija.
Prije svega treba zapriječiti da politika diskrecijskim odlučivanjem na primjer kod dodjele potpora medijima, ili krojenjem tržišnih i poreznih politika utječe na politiku izvještavanja pojedinog medija. Zatakve radnje, ili bilo koje slične radnje nepriličnog utjecaja na medije treba propisati vrlo jasne sankcije. Tek kad zapriječimo izvor klijentelizma koji izvire u politici i prelijeva se na medije, moći ćemo ozbiljnije i lakše uređivati situaciju u medijima.
(Izvor: Fairpress.eu)


