Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID) izradila je Izvješće o smjernicama i protokolima za zdravstvenu zaštitu od COVID-a 19 u turizmu u BiH, a u skladu s Projektom podrške održivom ekonomskom razvoju BiH. Usvajanjem smjernica BiH bi mogla dobiti oznaku WTTC-a (Svjetskog vijeća za turizam i putovanja) oznaku #SafeTravels (sigurnog putovanja), te bi se pridružila listi od više od 40 zemalja koje imaju ovu oznaku, piše Dnevni list.
Dobivanje ove oznake posebno bi značilo i privatnom sektoru, jer bi tako BiH bila označena kao zemlja koja ima svjetski protokol, a otvaranjem granica i ovom oznakom i drugim udruženim mjerama BiH bi mogla primati i veći broj gostiju, što je od iznimne važnosti za privatni sektor u turizmu, koji je posebno pogođen pandemijom COVID-19.
U borbi za turiste – stroga pravila higijene
U smjernicama operativnog protokola obuhvaćeni su svi turistički segmenti, od hotelskih objekata i usluga turističkog smještaja, plaža, blagovaonica, wellness centara, sportskih centara, kampova, usluga prijevoza, restorana, a donijete su i detaljne upute za turističke vodiče, muzeje, kulturne i povijesne objekte, zanatske radnje kao i preporuke pružateljima raznih usluga raznih aktivnosti itd.
U Izvješću o smjernicama i protokolima za zdravstvenu zaštitu od COVID-a 19 u turizmu u BiH naglasak je stavljen na nove, znatno pooštrenije mjere pri dezinfekciji, čišćenju, rasporedu svih turističkih smještaja i cjelokupne popratne infrastrukture kao i ponašanju turističkog osoblja i pružatelja turističkih usluga uz naglasak potrebe fizičkog distanciranja. Jasno je da je pandemija korona virusa i na turističkom polju rezultirala “novim normalnim” – posebno strogim režimom higijene.
Naime, kako se pojašnjava u ovom Izvješću, utjecaj koji virus COVID-19 ima na globalni turizam nikad ranije nije viđen u ovoj mjeri, obimu i brzini. Ono što se u početku smatralo mogućim problemom sa kineskim tržištem, jako brzo je preraslo u krizu svjetske razine koja je praktično u roku od nekoliko tjeana obustavila cjelokupni globalni turizam.
Ugostiteljstvo predstavlja jezgro sektora turizma, i skalabilnu osnovu prihvatnih kapaciteta svake turističke destinacije. Utjecaj COVID-19 je bio gotovo trenutan, jer su otkazivanja rezervacija smještaja brzo prerasla iz kratkoročnih u dugoročne, a kontrola ponude rezervacija više nije u rukama vlasnika poslovne djelatnosti jer je sektor avio-prijevoza praktično obustavio rad, zbog čegaje došlo do poremećaja kanala distribucijei utjecajana turističke pakete, operatere i partnerstva.
Sljedeće godine putovati će 50%-60% manje ljudi – BiH se mora izboriti za svoje turiste
Kako se sve više ublažavaju ograničenja putovanja, i ljudi počinju više putovati, zabrinutost za sigurnost destinacija postaje najveći prioritet. Istraživanja pokazuju da će se putnici radije odlučiti za destinacije koje su usvojile stroge protokole održavanja higijene i sanitarne mjere na svim točkama dodira, što uključuje zračnu luku polaska ili granični prijelaz, avio-prijevoznike, zračnu luku dolaska, prijevoz, smještaj, atrakcije, restorane, itd.
U Izvješću se navodi kako se očekuje se da će se turizam vratiti na razinu iz 2019. do 2023./2024., dok će 2021. putovati 50-60% manje ljudi.
Kako se nadalje navodi, s obzirom na to, može se očekivati žestoka međusobna konkurencija destinacija u nastojanjima privlačenja najvećeg dijela tržišta, na što treba dodati promijenjene motive, potrebe i očekivanja budućih putnika koji žele sigurnost i uvjeravanja da će biti zaštićeni.
Same destinacije se trebaju pripremiti za primjenu najboljih globalnih praksi u razradi i implementaciji higijenskih protokola, i isto tako važno, da učinkovito prenesu poruke potrošačima, kao i u međunarodnoj razmjeni.
Turisti žele sigurnost: Dezinfekcija, higijena, distanca
Navodi se da se rizik ne može potpuno izbjeći, ali, da bi avanturistički turizam preživio, potrebno je postojanje zajedničke odgovornosti, koja se komunicira na svim razinama, sve do klijenta.
“Da bi ovo postigle, tvrtke trebaju prigrliti neizvjesnost; biti informirane; i dobiti odgovarajući pristanak klijenta. Organizacije će trebati vršiti monitoring, evaluaciju i učinkovitu komunikaciju kako bi se mogle nositi s ovom situacijom. U svim fazama planiranja i djelovanja, potrebno je uvijek na umu imati principe zaštite ugroženih, ljudi i zajednica; smanjenje rizika, praćenje simptoma, pojačanu dezinfekciju i higijenu, s naglaskom na ruke, fizičku distancu i dodatne kontrole, nošenje maske kada nije moguće održati fizičku distancu kao i odgovor na prisustvo korona virusa i druge vanredne situacije kao i integriranu strategiju komunikacije”, stoji u Izvješću o smjernicama i protokolima za zdravstvenu zaštitu od COVID-a 19 u turizmu u BiH.
Protokol po ugledu na svjetsku praksu
Smjernice i protokoli su izrađeni po osnovu resursa koje su kreirali globalni lideri u turizmu, odnosno, World Travel Trade Center (WTTC), Adventure Travel Trade Association (ATTA) sa Cleveland Clinic, Pacific Asia Travel Association (PATA) kao i ostali izvori, uključujući USAID-ove projekte na području turizma u drugim zemljama sa oznakom ‘Sigurno putovanje’ kao i dokumentima koje su usvojile lokalne vlasti u BiH: Institut za javno zdravstvo FBiH, Institut za javno zdravstvo RS, Ministarstvo zdravstva FBiH, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH, Odjel za turizam Vlade Distrikta Brčko, Udruženje hotelijera Sarajevo i Institut za javno zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojske župnije.
Cilj ovog dokumenta je da pruži snažan okvir komunikacija kojeg će usvojiti akteri u turizmu u BiH, ponudi smjernice i operativne protokole za zaštitu zdravlja u situaciji pandemije COVID-19 za različite pružatelje ugostiteljskih usluga i ponudi smjernice za zaštitu zdravlja od COVID-19 za različite aktivnosti i iskustva koja nude pružatelji usluga.
(Izvor: Dnevni list)