Nakon sve kompliciranijih političko-ekonomsko-interesnih odnosa na globalnoj razini te posebno događanja posljednje dvije godine, invazije Rusije na Ukrajinu, rata Izraela i Hamasa u Gazi, pitanje vraćanja obveznog vojnog roka i jačanje borbene spremnosti stanovništva nametnulo se u mnogim zemljama europske unije. U Hrvatskoj je ministar obrane Ivan Anušić potvrdio vraćanja obveznog vojnog roka, ali i obećao više plaće vojnicima i značajnija prava i olakšice.
Anušić se pozvao na ankete koje pokazuju da 78% ispitanih Hrvata zagovara povratak obveznog vojnog roka. U BiH taj postotak podrške ponovnom vraćanju obveznog vojnog roka je još viši, čak 90%.
Podsjetimo da je u Hrvatskoj obveza služenja vojnog roka ukinuta 2008. godine, a u BiH 2006. godine.
Naime, prema ispitivanju Centra za sigurnosne studije BiH, rezultati pokazuju da je 90% ispitanika za uvođenje obveznog vojnog roka u BiH.
“Kao najučestaliji afirmativni razlog, navodi se da je vojni rok odličan alat za stjecanje discipline i radnih navika (45%). Potom slijede stavovi da bi bilo dobro da svaka mlada osoba bude spremna na sve, ako se država suoči s bilo kakvim sukobom (26%) te da vojska nije tu samo kako bi ratovala, već i kako bi pomagala civilnim strukturama u slučaju vanrednih situacija (23%). Ostali stavovi uglavnom korespondiraju prethodno navedenim te se, između ostalog, navodi da bi vojni rok mogao ojačati nacionalni identitet i socijalnu integraciju osoba iz različitih slojeva društva”, izvijestili su iz Centra za sigurnose studije BiH u priopćenju koje potpisuje sc. Denis Hadžović, predsjednik Centra.
Nadalje se navodi kako oni ispitanici (njih oko 10%), koji su protiv uvođenja obveznog vojnog roka, smatraju da bi služenje trebalo biti slobodan izbor (27%) te da mladima treba adekvatno obrazovanje, radna mjesta i stimulativna plaća, a ne oružje (24%). Petina njih smatra da iskustva iz prethodnog rata pružaju uvid kako država tretira demobilizane borce i ratne vojne invalide. Ujedno, bilo je ispitanika koji su problematizirali pitanja financiranja obveznog vojnog roka.
Istaknuto je kako istraživanje pruža vrijedan inicijalni trend razmišljanja bh građana i građanki o pitanju koje se trenutno nalazi u fokusu zanimanja mnogih europskih i regionalnih zemalja.
“Podatak da je 90% ispitanika za uvođenje obveznog vojnog roka trebao bi potaknuti ozbiljniju raspravu unutar profesionalne zajednice i nadležnih institucija o iskazanim stavovima javnog mnijenja. Pri tome, svakako ne treba zanemariti ni činjenicu da, skoro 20 godina od donošenja Zakona o obrani BiH, nije ispunjena zakonska obveza o formiranju i uspostavi rezervnog sastava Oružanih snaga BiH koji bi trebao biti veličine oko 5.000 pripadnika”, podsjeća se.
Centar za sigurnosne studije BiH ispitivanje o stavovima građana i građanki o uvođenju obaveznog vojnog roka u BiH proveo u periodu od 31. siječnja do 8. veljače, metodom online anketnog upitnika. Ispitivanje je obuhvatilo uzorak od 361 ispitanika. U pogledu demografske strukture, 84% ispitanika su muškarci, a ispitivanje je gotovo podjednako obuhvatilo ispitanike starosne dobi od 18 do 35 godina te 36 i više godina.
Inače, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić je kazao kako se mora biti svjesno da vojni rok “nije samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob”.
“Nije njegova svrha samo odlazak u rat nego da se resocijalizira na specifičan i drugačiji način, da se navike koje su loše možda promijeni i prihvati neke druge. Od spavanja na vrijeme, neimanja laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika. Ne bih rekao da će ih to odgojiti, ali ta iskustva i pristup će im svakako pomoći za život pred njima”, rekao je ministar obrane dodajući da “netko tko ne može pretrčati 50 metara, nakon tri mjeseca moći će pretrčati tridesetak kilometara – s opremom”, rekao je hrvatski ministar najavljujući uvođenje obveznog služenja vojnog roka.
/Republika/