Ovaj posjet Joea Bidena Hrvatskoj je uistinu iznenadan, neočekivan i ekskluzivan, jer se gotovo nikada ne događa da američki potpredsjednik kad dolazi u Europu posjećuje samo jednu državu. Ovaj put će Biden doći u Zagreb na izvanrednu konferenciju zemalja koje okuplja inicijativa „Brdo-Brijuni“ koji inače jednom godišnje okuplja šefove država jugoistočne Europe i pritom će imati bilateralni susret s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Neuralgične točke
Dolazak Bidena i njegov razgovor u četiri oka sa hrvatskom predsjednicom definitivna je kruna prve godine mandata Grabar-Kitarović, koja je očito uspjela dobiti snažni angažman SAD-a na rješavanju problema jugoistoka Europe, što do sada niti mnogim puno većim i snažnijim državama nije uspjelo.
Amerika, naime, sukladno Obaminoj doktrini izlazi i odlazi sa svih neuralgičnih svjetskih žarišta koliko god to može, Balkan je tu godinama bio prioritet u odustajanju od daljnjeg angažmana. Upravo je u tom smislu pravi podvig činjenica da je Kolinda uspjela animirati Obaminog zamjenika da posjeti Hrvatsku i tako otvori mogućnost da Amerika svojim angažmanom utječe na ovdašnje zapletene probleme koje, kako vidimo, Europa nije u stanju riješiti. U prvom redu mislim na BiH!
Joe Biden tako stiže u Zagreb s novom vizijom američkog pogleda, ponajprije na BiH, što je povijesno važno s obzirom da je Amerika bila „i otac i majka“ dosadašnjeg ustroja BiH. To bi moglo biti prvi put, nakon punih dvadeset godina, da bi se Amerika mogla ponovno uključiti u rješavanje problema BiH, i to bi mogao biti nagovještaj svojevrsnog novog Daytona 2.
O potrebi novog Daytona godinama se govori i u međunarodnim krugovima, ali je sve do sada upravo Amerika odbijala bilo kakav angažman u tom smislu i zato će biti iznimno važno čuti američkog potpredsjednika na tu temu. Snažna ruska podrška secesionističkim nastupima srbijanskog čelnika Dodika zacijelo je bila jasan signal SAD-u da se mora odlučno angažirati ne želi li dopustiti raspad države čiji je glavni staratelj, pa i čimbenik upravo SAD. U isto vrijeme Amerika uočava snažan proces islamizacije bošnjačkog dijela BiH, kao što decentno već duže vrijeme upozorava na probleme koje donosi povratak boraca ISIL-a koji se vraćaju u BiH.
Ruske blokade
U tom smislu dolazak Bidena se može promatrati kao nagovještaj novog Daytona 2. S druge strane, može se očekivati da će Biden dati snažnu podršku Crnoj Gori koja bi za dva tjedna trebala postati članica NATO pakta uz sve glasnija protivljenja Rusije. U tom smislu, prosvjedi u Podgorici sugeriraju da su aranžirani u prvom redu iz beogradske i moskovske perspektive, te smjeraju smjenu Đukanovića, prvenstveno kako Crna Gora ne bi uspjela postati članica NATO pakta.
Biden bi ovu prigodu mogao iskoristiti i da pokaže jasno jugoistočnoj Europi američke poglede na buduću Srbiju, ali i američki pogled na stalne albansko-makedonske prijepore. Glede Hrvatske, Joe Biden bi u prvom redu mogao izraziti podršku i spremnost na suradnju glede afirmacije uspravnice „Jadran-Baltik-Crno more“ jer je Amerika u kontekstu stalnih trvenja s Rusijom zainteresirana da taj prostor ima pouzdanu sigurnosnu dimenziju.
Nakon prvog susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, nakon čega su s njom slijedila tri kraća susreta u sklopu zasjedanja opće skupštine UN-a, nakon susreta s američkim predsjednikom Obamom, nakon susreta s ruskim čelnikom Putinom, hrvatska predsjednica je na najvišoj razini bila pozvana i u Kinu, koja je prepoznala vlastiti gospodarski interes u uspravnici „Jadran Baltik-Crno more“ koju je upravo Kolinda promovirala i osmislila.
Dolazak Kineza
U tom kontekstu valja naglasiti da upravo danas na Pantovčak stiže delegacija kineske komunističke partije koja redovito posjećuje države prije velikih investicijskih ciklusa kineskog gospodarstva u inozemstvu. Dakle, nakon svih tih susreta ishoditi ovakav ekskluzivan posjet američkog potpredsjednika Hrvatskoj, kao i bilateralni susret američkog potpredsjednika s hrvatskom predsjednicom, uistinu je diplomatska aktivnost kakvu Hrvatska još nije vidjela.
Prekretnica za BiH
U svakom slučaju ovaj posjet je iznimno značajan za Hrvatsku, mogao bi biti prekretnica za budućnost BIH, a nesumnjivo će biti odlučujuće ohrabrenje za Crnu Goru koja upravo vodi svoju ključnu sigurnosnu bitku.
Pravi lider regije
Opće prihvaćanje hrvatske predsjednice na svim stranama svijeta događa se stoga jer se Hrvatska kroz njezine inicijative prometnula u pravog lidera i odmaknula od provincijalno pasivnog držanja Ive Josipovića koji se nije znao maknuti iz Beograda. Kolindin projekt „Jadran-Baltik-Crno more“ objedinjuje zemlje srednje Europe, dajući joj neke posve nove perspektive. Sada ravno u Zagreb podršku dolazi dati drugi čovjek Amerike, a državni vrh Kine šalje eminentno izaslanstvo u Zagreb nakon što je hrvatska predsjednica već posjetila Kinu. I sve to za samo devet mjeseci i sve to zapravo posve sama, bez realne pomoći Vlade koja se zabavlja puno trivijalnijim pitanjima.
LNG na Krku strateška točka
Ne treba zaboraviti da „Baltik-Jadran-Crno more“ u energetskom smislu riječi kao glavnu stratešku točku ima LNG na Krku i da su za taj projekt zainteresirane sve zemlje ove asocijacije, ali i neke izvan nje. Očekivana podrška Amerike inicijativi „Jadran-Baltik-Crno more“, nakon što su joj snažnu podršku dali predstavnici Unije, pretpostavlja u tehničkom smislu da bi se u sljedećih nekoliko mjeseci mogao organizirati svojevrsni osnivački skup, kako bi prvi zadaci krenuli u realizaciju tijekom iduće godine
(Izvor: Slobodna Dalmacija)