Srijeda, 18. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

BHS: U Sarajevu predstavljena ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’, kažu da nije riječ o stvaranju jugoslavenskom jeziku

30.03.2017
u Aktualno
Vrijeme čitanja: 12 min.
0
SHARES
0
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Osvrnuo se na to i Vladimir Arsenijević iz Udruženja “Krokodil” ističući da to govori o bitnosti ove deklaracije.

“Željeli smo pokušati rekonstruirati neprirodno stanje koje živimo u regiji nekoliko desetljeća”, rekao je Arsenijević dodajući da je ova incijativa namijenjena mladim ljudima”.

Ne radi se o stvaranju balkanskog ni jugoslavenskog jezika

Hrvatska književnica Ivana Bodrožić obratila se prisutnima kao potpisinica deklaracije, a na početku svog obraćanja našalila se kako nema prevoditelja.

“U medijima se stvari krivo interpretiraju. Iza nas ne stoji nijedna institucija, stranka ili financijska podrška. Našli smo se oko ove deklaracije i udružili zbog naših uvjerenja. U Hrvatskoj je smatraju napadom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine, iako se i ta deklaracija bori za jedan jezik koji je glavni, a koji možemo zvati kako želimo”, rekla je Bodrožić.

Istaknula je kako se u hrvatskim medijima govori da se stvara nepostojeći jezik, što nije točno, te da su “raznolikosti naše bogatstvo”.

“Postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele. Ako se u 75 posto slučajeva međusobno razumijemo, znači da se radi o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije 50 godina”, rekla je.

Podijelila je i svoje ljudsko i emotivno iskustvo o događanjima nakon rata koja su utjecala na raspad jezika.

“Bili smo prisiljeni paziti da budemo čisti. U svom prvom romanu pisala sam o odrastanju za vrijeme rata i svojoj baki koja je Hrvatica, a koja je govorila ekavicom. Loše sam se osjećala dok sam pisala o njoj i dijaloge na ekavici koje mi je lektor ispravio. To je važno spomenuti, jer čišćnje jezika izravno utječe na strukturu naših emotivnih i misaonih svjetova”, rekla je.

Osvrnula se i na pojavu “Dvije škole pod jednim krovom” gdje su djeca učena da s njima žive i odrastaju “oni drugi”.

“Kad nekoga nazivate ‘onim drugim’ na početku ga odnečovječujete. Cilj ove deklaracije nije kršenje ustava, ni čišćenje nečega. Želimo simbolizirati javnost da narod može biti samostalan, država suverena, a da dopustite tom narodu da priča kako želi. Naravno, ne zagovaramo jezičnu anarhiju, postoje jezični standardi i neka tako ostane”, rekla je Ivana.

Izgubili smo moć svog jezika

Direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević objasnila je kako je država jedno, a jezik drugo i kako umnožavanje nacionalizma pogoduje političkim elitama.

“Mnoge stvari ovdje ne podsjećaju na devedesete nego tridesete. Prije nekoliko godina bila sam u srpskoj enklavi Orahovac na Kosovu gdje u jednoj školi sva djeca govore francuski. Razgovarala sam s profesoricom srpskog jezika koja mi je rekla da me mrzi, a na moje pitanje zašto, rekla je da ja pišem hrvatski. Rekla sam joj da sam iz generacije koja je čitala literaturu koja se izdavala u Zagrebu i da mi je to ostalo tako. Onda je rekla da me razumije”, ispričala je Borka.

Kaže da kao dramaturg nikada nije ujednačavala jezik.

“Svako govori svojim jezikom i narječjem, čak i različitim jezicima. Ovo je jedan od oblika ozdravljenja i skidanja spina s normalnog koje je postalo nenormalno”, istaknula je.

Smatra da je identifikacija nacije i jezika proizvela nacionalistički kič.

“Zanimljivo je da je rad na prisvajanju tog identitetskog proizveo blamažu tih inzistiranja na različitosti tog jezika, a istovremeno smo izgubili moć svog jezika. Počeli smo govoriti međunarodnim jezikom, svuda je ‘international’, ‘trgovina’, ‘biznis’. Svuda su nazivi od granice do granice, imate neki postkolonijalni jezik koji je ‘po defaultu'”, rekla je.

Naglasila je i da je došlo do identifikacije religije s nacijom i jezikom.

“Otkad imam edukatore educiranih edukatora, umjesto obraz i znanje imamo sve više lažnih doktoranata. Šefovi raznih država prepisali su doktorate. Druga stvar je da je osjećaj odgovornosti kod ljudi proizveo to da se zove počistiti u svom dvorištu, za mene je to omogućilo i Donalda Trumpa, a to je provincijalizacija koja na bazi jezika proizvodi populizam koji se time služi i zbog toga je u jezicima došlo do njihove redukcije”, rekla je.

Jezik je prvenstveno sredstvo komunikacije

Pisac i novinar Balša Brković osvrnuo se na lažne doktorate, dodajući uz smijeh da su jezički čisti.

“Čitav spektar reakcija pokazuje da su nacionalisti svih boja znatno iziritirani, što je sjajno”, rekao je Brković.

Istaknuo je da sredstvo treba biti jezik komunikacije i da je u tom smislu u ovom trenutku važan moment svijesti o zajedničkom, modernističkom naslijeđu.

“Bilo kakvim pristajanjem na nacionalističke igre udaljavamo se od svog naslijeđa. To je vrlo važno kao jedna od ideja koje proističu iz ove deklaracije”, rekao je Brković.

Pozvao je građane da sami pročitaju tekst deklaracije, a profesor Enver Kazaz pročitao je stavku:

“Činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi; između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu, kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova deklaracija biti objavljena i korištena; standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika”.

Istaknuo je da ova deklaracija dokazuje očigledno i da su djeca u BiH danas izložena nacionalističkoj ideološkoj mržnji.

“Djeca u BiH su u obrazovnom procesu izložena jezičkom rasizmu do kojeg dovode politički moćnici koji školu vide kao mentalno osnovno, srednje i visoko obrezivanje ili lobotomiju u svrhu formiranja rigidnog koncepta nacionalnog identeta iz kojeg izbija mržnja”, rekao je Kazaz.

Dodao je i kako ova deklaracija pomaže BiH da obrazovni sustav ne bude diskriminatorski i segregacijski.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dvjesto lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih kredibilnih osoba iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Među njima su i: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.

Tekst deklaracije bit će dostupan za javnost od 1. travnja na web stranici projekta jezicinacionalizmi.com gdje će svaka osoba, suglasna s tekstom Deklaracije biti u mogućnosti i da ju podrži sovjim potpisom.

(Izvor: Klix.ba)

Tko su potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku

‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’ potpisalo je više od 200 istaknutih književnika, profesora, umjetnika, pa i političara.

1. Dino Abazović, izvanredni profesor, Fakultet političkihznanosti Univerziteta u Sarajevu

2. Dritan Abazović, zastupniku Skupštini Crne Gore, Građanski pokret URA, Ulcinj

3. Vladimir Arsenić, književni kritičar i urednik, Partizanska knjiga/ Časopis Ulaznica, Zrenjanin

4. Boban Arsenijević, profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu

5. Vladimir Arsenijević, pisac, Udruženje Krokodil, Beograd

6. Bojan Babić, pisac, Beograd

7. Mile Babić, profesor filozofije i teologije, Franjevačka teologija, Sarajevo

8. Bojan Baća, sociolog, doktorant na Univerzitetu Jork i istraživač u Laboratoriji za globalno digitalno građanstvo, Toronto

9. Amer Bahtijar, profesor filozofije, Centar za kritičko mišljenje, Mostar

10. Vladislav Bajac, pisac i izdavač, Geopoetika izdavaštvo, Beograd

11. Esad Bajtal, pisac, neovisni istraživač, Sarajevo

12. Nikola Bajto, novinar, tjednik Novosti, Zagreb

13.Asja Bakić, književnica, Zagreb

14. Đorđe Balmazović, grafički dizajner, kolektiv Škart, Ljubljana/Beograd

15. Filip Balunović, politikolog, Beograd

16. Janko Baljak, filmski reditelj, redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti

17. Snježana Banović, redateljica i sveučilišna profesorica, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb

18. Ljiljana Banjanin, izvanredni profesor, Departman stranih jezika i književnosti, Univerzitet u Torinu

19. Josip Baotić, lingvista, profesor emeritus, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

20. Milan Barać, doktor znanosti, lingvista, Filološki fakultet, Nikšić

21. Lana Barić, glumica, Zagreb

22. Svetislav Basara, pisac, Beograd

23. Almir Bašović, dramski pisac i docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

24. Sandra Benčić, mirovna i ljudskopravaška aktivistkinja, Centar za mirovne studije, Zagreb, Hrvatska

25. Ivana Bodrožić, mag. filozofije, spisateljica, Zagreb

26. Tomislav Bogdan, doktor znanosti, izv. prof. na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

27. Ermin Bravo, glumac, Akademija scenskih umjetnosti, Sarajevo

28. Alida Bremer, doktorica, autorica i prevoditeljica, Münster, Njemačka

29. Balša Brković, pisac, nezavisni dnevnik Vijesti, Podgorica

30. Boris Buden, publicist, EIPCP, Berlin

31.Ranko Bugarski, doktor znanosti, lingvist, Beograd

32. Ahmed Burić, književnik, novinar, www.radiosarajevo.ba

33. Dragan Bursać, profesor filozofije i kolumnista, BUKA Portal, Banja Luka

34. Alice Copple-Tosić, prevoditelj, Beograd

35. Darko Cvijetić, pjesnik i redatelj, Prijedor

36. Dušan Čavić, novinar i filmadžija, Ciklotron, Beograd

37. Ivan Čolović, antropolog, Biblioteka XX Vek, Beograd

38. Marinko Čulić, komentator tjednika Novosti, Zagreb

39. Bora Ćosić, pisac, Berlin

40. Nerzuk Ćurak, doktor znanosti, politikolog, Sarajevo

41. Filip David, književnik, Beograd

42. Mia David, arhitekta, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad

43. Amra Delić, doktorica znanosti, neuropsihijatrica i psihoterapeutkinja, Klinika za psihijatriju i psihoterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Greifswald

44. Ajla Demiragić, doktorica znanosti, teoretičarka književnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

45. Boris Dežulović, novinar tjednika Novosti, Paići

46. Ivo Didović, slobodni umjetnik, Düsseldorf

47. Zlatko Dizdarević, novinar i pisac, Sarajevo

48. Milena Dragićević-Šešić, redovita profesorica, UNESKO katedra za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu

49. Rade Dragojević, novinar, Zagreb

50. Daša Drndić, spisateljica, izvanredni profesor – anglist, u mirovini, Rijeka

51. Ferida Duraković, spisateljica i lektorica b/c/h/s jezika, Sarajevo

52. Jasna Duraković, docentica na Fakultetu političkih znanosti i zastupnica u Federalnom parlamentu BiH, Sarajevo

53. Sabaheta Duranović, doktorica znanosti, neuropsihijatar, Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo

54. Varja Đukić, glumica, član ansambla CNP-a i direktorica knjižare, Podgorica

55. Mirjana Đurđević, doktorica znanosti, književnica i profesorica, Beograd

56. Vladimir Đurišić, pjesnik i glazbenik, glavni i odgovorni urednik portala Proletter, Podgorica

57. Tatjana Đurišić-Bečanović, doktorica znanosti, Filozofski fakultet, Nikšić

58. Heni Erceg, komentatorica tjednika Mladina, Ljubljana

59. Toni Gabrić, prof. filozofije i fonetike, novinar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Zagreb

60. Jasna Gajević, blogerka, Podgorica

61. Štefica Galić, urednica portala Tačno.net, Mostar

62. Jelena Gall, lektorica, Odsek za slavistiku, Cirih

63. Svetlana Gavrilović, politikolog, urednica Radničke komune Links, Beograd

64. Rajka Glušica, doktorica znanosti, lingvistkinja, Filološki fakultet, Nikšić

65. Vladislava Gordić Petković, sveučilišna profesorica, anglistkinja, književna teoretičarka i kritičarka, Novi Sad

66. Nataša Govedarica, dramaturginja, Beograd

67. Zdravko Grebo, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu

68. Rajko Grlić, redatelj, Zagreb

69. Tatjana Gromača, književnica i novinarka, Pula

70. Dinko Gruhonjić, doktor znanosti, novinar, Odsek za medijske studije, Filozofski fakultet, Novi Sad

71. Zlatica Gruhonjić, profesor njemačkog, prevoditelj, Udruženje Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu, Banja Luka

72. Nihad Hasanović, pisac, Sarajevo

73. Tarik Haverić, politolog, Sarajevo

74. Oto Horvat, pisac, Firenze

75. Srećko Horvat, lingvist i filozof, DiEM25, bez stalnog prebivališta

76. Aleksandar Hut Kono, pisac, London

77. Nedžad Ibrahimović, pisac, Tuzla

78. Saša Ilić, pisac, Udruženje LINKS, Beograd

79. Viktor Ivančić, novinar i pisac, Split

80. Željko Ivanković, književnik, Sarajevo

81.Ivan Ivanji, književnik, Beograd

82. Midhat Izmirlija, doktor znanosti, docent, Pravni fakultet u Sarajevu

83. Božena Jelušić, profesorica književnosti, Budva

84. Bojana Jokić, aktivistkinja, NVO LGBT Forum Progres, Podgorica

85. Dejan Jović, redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor Univerziteta u Beogradu, Zagreb

86. Jagoda Jurić-Kappel, doktorica znanosti, lingvistica, Beč

87. Duška Jurišić, novinarka, Federalna televizija, Sarajevo

88. Adela Jušić, vizualna umjetnica, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

89. Dejan Kaludjerović, likovni umetnik, Beograd/Beč

90. Damir Karakaš, pisac, Zagreb

91.Mirjana Karanović, glumica, Beograd

92. Miroslav Karić, povjesničar umetnosti, Remont – neovisna umjetnička asocijacija, Beograd

93. Dženana Karup Druško, novinarka, Sarajevo

94. Enver Kazaz, doktor znanosti, profesor književnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

95. Željko Komšić, diplomirani pravnik, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, Sarajevo

96. Snježana Kordić, doktorica znanosti, lingvistica, Zagreb

97. Srdan Kosović, urednik portala Vijesti.me, Podgorica, Crna Gora

98. Boro Kontić, novinar, Media centar, Sarajevo

99. Bojan Krivokapić, pisac, Novi Sad

100. Pero Kvesić, pisac, Zagreb

101. Igor Lakić, doktor znanosti, lingvista, Podgorica

102. Ante Lešaja, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor, Korčula

103. Andrea Lešić, doktorica znanosti, profesorica komparativne književnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

104. Predrag Lucić, novinar i pisac, Split

105. Svetlana Lukić, novinarka, Peščanik, Beograd

106. Kristina Ljevak, novinarka, urednica časopisa Urban, Sarajevo

107. Alisa Mahmutović, lingvistica, Filozofski fakultet, Zenica

108. Brano Mandić, novinar i pisac, Podgorica

109. Olga Manojlović Pintar, povjesničarka, Institut za noviju povijest Srbije, Beograd

110. Bojan Marjanović, pisac i novinar, magazin „Liceulice“, Beograd

111. Damir Marjanović, doktor znanosti, redoviti profesor Univerziteta u Sarajevu i Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu

112. Milan Marković, izvanredni profesor, Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica

113. Nikola Marković, urednik dnevnih novina Dan, Podgorica

114. Tomislav Marković, novinar i pisac, Beograd

115. Dragan Markovina, povjesničar i publicist, Split

116. Ana Martinoli, izvanredna profesorica, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd

117. Vladimir Matijanić, novinar, Slobodna Dalmacija, Split

118. Svetlana Mesarević, novinarka, Peščanik, Beograd

119. Alen Mešković, pisac, Kopenhagen

120. Svebor Midžić, teoretičar, Beograd

121. Dejan Mihailović, prevoditelj, urednik, Beograd

122. Đorđe Miketić, pisac, Od usta do usta, Beograd

123. Mirjana Mikić Zeitoun, profesorica sociologije i diplomirana etnologinja, Zagreb

124. Sanin Milavić, glumac, Sarajevo

125. Tanja Miletić Oručević, rediteljica, Mostar

126. Stevan Milivojević, Aktivista za ljudska prava, Podgorica

127. Igor Milošević, Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid, Podgorica

128. Mirjana Miočinović, sveučilišna profesorica u mirovini, Beograd

129. Marija Mitrović, slaviskinja, redovita profesorica u mirovini, Università degli studi di Trieste

130. Josip Mlakić, pisac, Gornji Vakuf-Uskoplje

131. Nermina Mujagić, izvanredni profesor, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu

132. Asim Mujkić, profesor filozofije, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu

133. Senadin Musabegović, doktor znanosti, Filozofski fakultet, Sarajevo

134. Dino Mustafić, redatelj, Sarajevo

135. Nikola Nikolić, pisac, Podgorica

136. Aleksandar Novaković, pisac i dramaturg, Beograd

137. Fadila Nura Haver, književnica, Sarajevo

138. Branislav Oblučar, profesor, Filozofski fakultet, Zagreb

139. Nela Pamuković, feministička aktivistkinja, Ženska mreža Hrvatske, Zagreb

140. Teofil Pančić, novinar i pisac, Beograd/Novi Sad

141. Dejan Papić, nakladnik, Beograd

142. Boris Pavelić, novinar, Zagreb

143. Jurica Pavičić, pisac, Split

144. Borka Pavićević, dramaturginja, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju, Beograd

145. Koča Pavlović, novinar i zastupnik u Skupštini CG, Podgorica

146. Ana Pejović, prevoditeljica i koordinatorica Udruženja Krokodil, Beograd

147. Vuk Perišić, pisac i prevoditelj, Rijeka

148. Milutin Petrović, rediatelj, redoviti profesor univerziteta, Beograd, Srbija

149. Drago Pilsel, novinar i teolog, portal Autograf.hr, Zagreb

150. Marko Pogačar, pisac, Split

151. Darinka Pop-Mitić, umjetnica, Beograd

152. Edo Popović, pisac, Zagreb

153. Boris Postnikov, publicist, tjednik Novosti, Zagreb

154. Aljoša Pužar, doktor znanosti, kulturolog, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, Slovenija

155. Darka Radosavljević-Vasiljević, povjesničarska umjetnosti, Remont – neovisna umjetnička asocijacija, Beograd

156. Đuro Radosavović, pisac, Podgorica

157. Maja Raičević, aktivistkinja, Podgorica

158. Luka Rakčević, odbornik u Skupštini Glavnog grada, Podgorica

159. Saša Rakezić alijas Aleksandar Zograf, strip autor, Pančevo

160. Bogić Rakočević, književnik, Podgorica

161. Ksenija Rakočević, suradnica u nastavi na Filološkom fakultetu, Nikšić

162. Šerbo Rastoder, povjesničar, Podgorica

163. Damir Rebronja, odvjetnik, Kotor

164. Ana Ristović, pjesnikinja, Beograd

165. Nenad Rizvanović, pisac i urednik, Zagreb

166. Vedrana Rudan, književnica, Rijeka, Hrvatska

167. Borka Rudić, Udruženje/udruga BH Novinari, Sarajevo

168. Elmir Sadiković, izvanredni profesor, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu

169. Ivana Sajko, knjizevnica, Zagreb

170. Jasna Samić, pisac, autor dokumentarnih filmova i kazališnih predstava, Književna Sehara, Sarajevo – Pariz

171. Sanja Sarnavka, prof. komparativne književnosti i jugoslavenskih jezika i književnosti te aktivistkinja

172. Olja Savičević Ivančević, književnica, Split

173. Svenka Savić, profesorica emerita, psiholingvistkinja, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu

174. Zarije Seizović, doktor znanosti, redoviti profesor, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu

175. Nedim Sejdinović, novinar, Nezavisno društvo novinara Vojvodina, Novi Sad

176. Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja

177. Mima Simić, samostalna umjetnica/književnica, Zagreb

178. Roman Simić, književnik, Dugo Selo

179. Marko Simonović, lingvista, Sveučilište u Utrechtu

180. Svetlana Slapšak, prof. dr u mirovini, Ljubljana

181. Selma Spahić, redateljica, umjetnička direktorica Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Sarajevo

182. Tijana Spasić, književna kritičarka i novinarka, Beograd

183. Biljana Srbljanović, dramska spisateljica i izvanredna profesorica, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd

184. Srđan Srdić, književnik, Kikinda

185. Dragoljub Stanković, književnik, Beograd

186. Slavica Stevanović, sveučilišna suradnica i slobodna prevoditeljica, Univerzitet u Tibingenu

187. Dubravka Stojanović, povjesničarska i profesorica, Filozofski fakultet, Beograd

188. Olivera Stošić Rakić, urednica književnih i tribinskih programa, Kulturni centar Beograda

189. Tanja Stupar Trifunović, književnica, Banja Luka

190. Jasna Šamić, spisateljica, Pariz-Sarajevo

191. Faruk Šehić, pisac i kolumnista, Sarajevo

192. Vehid Šehić, diplomirani pravnik, Forum gradjana Tuzle, Tuzla

193. Rade Šerbedžija, glumac

194. Danko Šipka, profesor, Državni univerzitet Arizone, Tempi

195. Slobodan Šnajder, književnik, otok Ploča, Trogir

196. Igor Štiks, doktor znanosti, književnik i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu

197. Adis Šušnjar, novinar, koordinator Udruženja BH novinari, Sarajevo

198. Elma Tataragić, doktorica znanosti, filmska scenaristica i profesorica

199. Vesna Teršelič, mirovna aktivistica, Zagreb

20o. Marko Tomaš, novinar, žurnal.info

201. Ladislav Tomičić, novinar, Zagreb

202. Ante Tomić, pisac, Split

203. Jelena Trebješanin, magistrant na Studijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, smjer Znanost o jeziku, Nikšić

204. Lejla Turčilo, doktorica zanosti, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu

205. Lenka Udovički, glumica i redateljica, Rijeka

206. Dubravka Ugrešić, književnica, Amsterdam

207. Daliborka Uljarević, politologinja, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica

208. Vuk Uskoković, politolog, Univerzitet Donja Gorica, Podgorica

209. Srđan V. Tešin, književnik, Kikinda

210. Emir Vajzović, docent, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu

211. Hanka Vajzović, doktorica znanosti, lingvistkinja, Sarajevo

212. Nenad Veličković, pisac, Sarajevo

213. Dragan Velikić, pisac

214. Srđan Veljović, fotograf, Beograd

215. Olga Vojičić-Komatina, viši suradnik s doktoratom (književne znanosti), Filološki fakultet, Nikšić

216. Radina Vučetić, povjesničarka, izvanredna profesorica, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

217. Nikola Vučić, novinar, Sarajevo

218. Zoran Vučkovac, BASOC, Banja Luka

219. Nenad Vujatović, pisac, Bruxelles

220. Nikola Zečević, politolog, Sveučilište Donja Gorica, Podgorica

221. Zdravko Zima, novinar i pisac, Zagreb

222. Sandra Zlotrg, lektorica i profesorica bosanskog, hrvatskog, srpskog kao stranog jezika, Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti, Sarajevo

223. Aleksej Zorić, novinar i prevoditelj (bivši urednik Srpske redakcije BBC-a), London

224. Jasmila Žbanić, redateljica, Deblokada, BiH

 

 

/Republikainfo.com/

Povezani postovi

Vukovar: ‘Hrabrost, žrtva, sloboda’
Aktualno

Vukovar: ‘Hrabrost, žrtva, sloboda’

18.11.2026
Vapaji iz Vukovara
Aktualno

Vapaji iz Vukovara

18.11.2026
Hrvatska se prisjeća Vukovara i Škabrnje: 35 godina od tragedije, žrtve se ne zaboravljaju
Aktualno

Hrvatska se prisjeća Vukovara i Škabrnje: 35 godina od tragedije, žrtve se ne zaboravljaju

17.11.2026
Sljedeći post

Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost spreman propjevati o njegovim vezama s Rusijom

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.