Osvrnuo se na to i Vladimir Arsenijević iz Udruženja “Krokodil” ističući da to govori o bitnosti ove deklaracije.
“Željeli smo pokušati rekonstruirati neprirodno stanje koje živimo u regiji nekoliko desetljeća”, rekao je Arsenijević dodajući da je ova incijativa namijenjena mladim ljudima”.
Ne radi se o stvaranju balkanskog ni jugoslavenskog jezika
Hrvatska književnica Ivana Bodrožić obratila se prisutnima kao potpisinica deklaracije, a na početku svog obraćanja našalila se kako nema prevoditelja.
“U medijima se stvari krivo interpretiraju. Iza nas ne stoji nijedna institucija, stranka ili financijska podrška. Našli smo se oko ove deklaracije i udružili zbog naših uvjerenja. U Hrvatskoj je smatraju napadom na Deklaraciju o hrvatskom jeziku iz 1967. godine, iako se i ta deklaracija bori za jedan jezik koji je glavni, a koji možemo zvati kako želimo”, rekla je Bodrožić.
Istaknula je kako se u hrvatskim medijima govori da se stvara nepostojeći jezik, što nije točno, te da su “raznolikosti naše bogatstvo”.
“Postoje četiri standardne varijante koje se u svakoj državi mogu imenovati onako kako to te države žele. Ako se u 75 posto slučajeva međusobno razumijemo, znači da se radi o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije 50 godina”, rekla je.
Podijelila je i svoje ljudsko i emotivno iskustvo o događanjima nakon rata koja su utjecala na raspad jezika.
“Bili smo prisiljeni paziti da budemo čisti. U svom prvom romanu pisala sam o odrastanju za vrijeme rata i svojoj baki koja je Hrvatica, a koja je govorila ekavicom. Loše sam se osjećala dok sam pisala o njoj i dijaloge na ekavici koje mi je lektor ispravio. To je važno spomenuti, jer čišćnje jezika izravno utječe na strukturu naših emotivnih i misaonih svjetova”, rekla je.
Osvrnula se i na pojavu “Dvije škole pod jednim krovom” gdje su djeca učena da s njima žive i odrastaju “oni drugi”.
“Kad nekoga nazivate ‘onim drugim’ na početku ga odnečovječujete. Cilj ove deklaracije nije kršenje ustava, ni čišćenje nečega. Želimo simbolizirati javnost da narod može biti samostalan, država suverena, a da dopustite tom narodu da priča kako želi. Naravno, ne zagovaramo jezičnu anarhiju, postoje jezični standardi i neka tako ostane”, rekla je Ivana.
Izgubili smo moć svog jezika
Direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević objasnila je kako je država jedno, a jezik drugo i kako umnožavanje nacionalizma pogoduje političkim elitama.
“Mnoge stvari ovdje ne podsjećaju na devedesete nego tridesete. Prije nekoliko godina bila sam u srpskoj enklavi Orahovac na Kosovu gdje u jednoj školi sva djeca govore francuski. Razgovarala sam s profesoricom srpskog jezika koja mi je rekla da me mrzi, a na moje pitanje zašto, rekla je da ja pišem hrvatski. Rekla sam joj da sam iz generacije koja je čitala literaturu koja se izdavala u Zagrebu i da mi je to ostalo tako. Onda je rekla da me razumije”, ispričala je Borka.
Kaže da kao dramaturg nikada nije ujednačavala jezik.
“Svako govori svojim jezikom i narječjem, čak i različitim jezicima. Ovo je jedan od oblika ozdravljenja i skidanja spina s normalnog koje je postalo nenormalno”, istaknula je.
Smatra da je identifikacija nacije i jezika proizvela nacionalistički kič.
“Zanimljivo je da je rad na prisvajanju tog identitetskog proizveo blamažu tih inzistiranja na različitosti tog jezika, a istovremeno smo izgubili moć svog jezika. Počeli smo govoriti međunarodnim jezikom, svuda je ‘international’, ‘trgovina’, ‘biznis’. Svuda su nazivi od granice do granice, imate neki postkolonijalni jezik koji je ‘po defaultu'”, rekla je.
Naglasila je i da je došlo do identifikacije religije s nacijom i jezikom.
“Otkad imam edukatore educiranih edukatora, umjesto obraz i znanje imamo sve više lažnih doktoranata. Šefovi raznih država prepisali su doktorate. Druga stvar je da je osjećaj odgovornosti kod ljudi proizveo to da se zove počistiti u svom dvorištu, za mene je to omogućilo i Donalda Trumpa, a to je provincijalizacija koja na bazi jezika proizvodi populizam koji se time služi i zbog toga je u jezicima došlo do njihove redukcije”, rekla je.
Jezik je prvenstveno sredstvo komunikacije
Pisac i novinar Balša Brković osvrnuo se na lažne doktorate, dodajući uz smijeh da su jezički čisti.
“Čitav spektar reakcija pokazuje da su nacionalisti svih boja znatno iziritirani, što je sjajno”, rekao je Brković.
Istaknuo je da sredstvo treba biti jezik komunikacije i da je u tom smislu u ovom trenutku važan moment svijesti o zajedničkom, modernističkom naslijeđu.
“Bilo kakvim pristajanjem na nacionalističke igre udaljavamo se od svog naslijeđa. To je vrlo važno kao jedna od ideja koje proističu iz ove deklaracije”, rekao je Brković.
Pozvao je građane da sami pročitaju tekst deklaracije, a profesor Enver Kazaz pročitao je stavku:
“Činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi; između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu, kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova deklaracija biti objavljena i korištena; standardne, dijalektalne i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika”.
Istaknuo je da ova deklaracija dokazuje očigledno i da su djeca u BiH danas izložena nacionalističkoj ideološkoj mržnji.
“Djeca u BiH su u obrazovnom procesu izložena jezičkom rasizmu do kojeg dovode politički moćnici koji školu vide kao mentalno osnovno, srednje i visoko obrezivanje ili lobotomiju u svrhu formiranja rigidnog koncepta nacionalnog identeta iz kojeg izbija mržnja”, rekao je Kazaz.
Dodao je i kako ova deklaracija pomaže BiH da obrazovni sustav ne bude diskriminatorski i segregacijski.
Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od dvjesto lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih kredibilnih osoba iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Među njima su i: Rade Šerbedžija, Igor Štiks, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Nenad Veličković, Marko Tomaš, Rajko Grlić, Borka Pavićević, Filip David, Teofil Pančić, Jasmila Žbanić, Viktor Ivančić, Dragan Markovina, Boris Buden, Biljana Srbljanović, Ranko Bugarski, Snježana Kordić i Balša Brković.
Tekst deklaracije bit će dostupan za javnost od 1. travnja na web stranici projekta jezicinacionalizmi.com gdje će svaka osoba, suglasna s tekstom Deklaracije biti u mogućnosti i da ju podrži sovjim potpisom.
(Izvor: Klix.ba)
Tko su potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku
‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’ potpisalo je više od 200 istaknutih književnika, profesora, umjetnika, pa i političara.
1. Dino Abazović, izvanredni profesor, Fakultet političkihznanosti Univerziteta u Sarajevu
2. Dritan Abazović, zastupniku Skupštini Crne Gore, Građanski pokret URA, Ulcinj
3. Vladimir Arsenić, književni kritičar i urednik, Partizanska knjiga/ Časopis Ulaznica, Zrenjanin
4. Boban Arsenijević, profesor, Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu
5. Vladimir Arsenijević, pisac, Udruženje Krokodil, Beograd
6. Bojan Babić, pisac, Beograd
7. Mile Babić, profesor filozofije i teologije, Franjevačka teologija, Sarajevo
8. Bojan Baća, sociolog, doktorant na Univerzitetu Jork i istraživač u Laboratoriji za globalno digitalno građanstvo, Toronto
9. Amer Bahtijar, profesor filozofije, Centar za kritičko mišljenje, Mostar
10. Vladislav Bajac, pisac i izdavač, Geopoetika izdavaštvo, Beograd
11. Esad Bajtal, pisac, neovisni istraživač, Sarajevo
12. Nikola Bajto, novinar, tjednik Novosti, Zagreb
13.Asja Bakić, književnica, Zagreb
14. Đorđe Balmazović, grafički dizajner, kolektiv Škart, Ljubljana/Beograd
15. Filip Balunović, politikolog, Beograd
16. Janko Baljak, filmski reditelj, redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti
17. Snježana Banović, redateljica i sveučilišna profesorica, Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
18. Ljiljana Banjanin, izvanredni profesor, Departman stranih jezika i književnosti, Univerzitet u Torinu
19. Josip Baotić, lingvista, profesor emeritus, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
20. Milan Barać, doktor znanosti, lingvista, Filološki fakultet, Nikšić
21. Lana Barić, glumica, Zagreb
22. Svetislav Basara, pisac, Beograd
23. Almir Bašović, dramski pisac i docent na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
24. Sandra Benčić, mirovna i ljudskopravaška aktivistkinja, Centar za mirovne studije, Zagreb, Hrvatska
25. Ivana Bodrožić, mag. filozofije, spisateljica, Zagreb
26. Tomislav Bogdan, doktor znanosti, izv. prof. na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
27. Ermin Bravo, glumac, Akademija scenskih umjetnosti, Sarajevo
28. Alida Bremer, doktorica, autorica i prevoditeljica, Münster, Njemačka
29. Balša Brković, pisac, nezavisni dnevnik Vijesti, Podgorica
30. Boris Buden, publicist, EIPCP, Berlin
31.Ranko Bugarski, doktor znanosti, lingvist, Beograd
32. Ahmed Burić, književnik, novinar, www.radiosarajevo.ba
33. Dragan Bursać, profesor filozofije i kolumnista, BUKA Portal, Banja Luka
34. Alice Copple-Tosić, prevoditelj, Beograd
35. Darko Cvijetić, pjesnik i redatelj, Prijedor
36. Dušan Čavić, novinar i filmadžija, Ciklotron, Beograd
37. Ivan Čolović, antropolog, Biblioteka XX Vek, Beograd
38. Marinko Čulić, komentator tjednika Novosti, Zagreb
39. Bora Ćosić, pisac, Berlin
40. Nerzuk Ćurak, doktor znanosti, politikolog, Sarajevo
41. Filip David, književnik, Beograd
42. Mia David, arhitekta, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad
43. Amra Delić, doktorica znanosti, neuropsihijatrica i psihoterapeutkinja, Klinika za psihijatriju i psihoterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Greifswald
44. Ajla Demiragić, doktorica znanosti, teoretičarka književnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
45. Boris Dežulović, novinar tjednika Novosti, Paići
46. Ivo Didović, slobodni umjetnik, Düsseldorf
47. Zlatko Dizdarević, novinar i pisac, Sarajevo
48. Milena Dragićević-Šešić, redovita profesorica, UNESKO katedra za kulturnu politiku i menadžment Univerziteta umetnosti u Beogradu
49. Rade Dragojević, novinar, Zagreb
50. Daša Drndić, spisateljica, izvanredni profesor – anglist, u mirovini, Rijeka
51. Ferida Duraković, spisateljica i lektorica b/c/h/s jezika, Sarajevo
52. Jasna Duraković, docentica na Fakultetu političkih znanosti i zastupnica u Federalnom parlamentu BiH, Sarajevo
53. Sabaheta Duranović, doktorica znanosti, neuropsihijatar, Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo
54. Varja Đukić, glumica, član ansambla CNP-a i direktorica knjižare, Podgorica
55. Mirjana Đurđević, doktorica znanosti, književnica i profesorica, Beograd
56. Vladimir Đurišić, pjesnik i glazbenik, glavni i odgovorni urednik portala Proletter, Podgorica
57. Tatjana Đurišić-Bečanović, doktorica znanosti, Filozofski fakultet, Nikšić
58. Heni Erceg, komentatorica tjednika Mladina, Ljubljana
59. Toni Gabrić, prof. filozofije i fonetike, novinar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Zagreb
60. Jasna Gajević, blogerka, Podgorica
61. Štefica Galić, urednica portala Tačno.net, Mostar
62. Jelena Gall, lektorica, Odsek za slavistiku, Cirih
63. Svetlana Gavrilović, politikolog, urednica Radničke komune Links, Beograd
64. Rajka Glušica, doktorica znanosti, lingvistkinja, Filološki fakultet, Nikšić
65. Vladislava Gordić Petković, sveučilišna profesorica, anglistkinja, književna teoretičarka i kritičarka, Novi Sad
66. Nataša Govedarica, dramaturginja, Beograd
67. Zdravko Grebo, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu
68. Rajko Grlić, redatelj, Zagreb
69. Tatjana Gromača, književnica i novinarka, Pula
70. Dinko Gruhonjić, doktor znanosti, novinar, Odsek za medijske studije, Filozofski fakultet, Novi Sad
71. Zlatica Gruhonjić, profesor njemačkog, prevoditelj, Udruženje Centar za demokraciju i tranzicionu pravdu, Banja Luka
72. Nihad Hasanović, pisac, Sarajevo
73. Tarik Haverić, politolog, Sarajevo
74. Oto Horvat, pisac, Firenze
75. Srećko Horvat, lingvist i filozof, DiEM25, bez stalnog prebivališta
76. Aleksandar Hut Kono, pisac, London
77. Nedžad Ibrahimović, pisac, Tuzla
78. Saša Ilić, pisac, Udruženje LINKS, Beograd
79. Viktor Ivančić, novinar i pisac, Split
80. Željko Ivanković, književnik, Sarajevo
81.Ivan Ivanji, književnik, Beograd
82. Midhat Izmirlija, doktor znanosti, docent, Pravni fakultet u Sarajevu
83. Božena Jelušić, profesorica književnosti, Budva
84. Bojana Jokić, aktivistkinja, NVO LGBT Forum Progres, Podgorica
85. Dejan Jović, redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor Univerziteta u Beogradu, Zagreb
86. Jagoda Jurić-Kappel, doktorica znanosti, lingvistica, Beč
87. Duška Jurišić, novinarka, Federalna televizija, Sarajevo
88. Adela Jušić, vizualna umjetnica, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
89. Dejan Kaludjerović, likovni umetnik, Beograd/Beč
90. Damir Karakaš, pisac, Zagreb
91.Mirjana Karanović, glumica, Beograd
92. Miroslav Karić, povjesničar umetnosti, Remont – neovisna umjetnička asocijacija, Beograd
93. Dženana Karup Druško, novinarka, Sarajevo
94. Enver Kazaz, doktor znanosti, profesor književnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
95. Željko Komšić, diplomirani pravnik, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, Sarajevo
96. Snježana Kordić, doktorica znanosti, lingvistica, Zagreb
97. Srdan Kosović, urednik portala Vijesti.me, Podgorica, Crna Gora
98. Boro Kontić, novinar, Media centar, Sarajevo
99. Bojan Krivokapić, pisac, Novi Sad
100. Pero Kvesić, pisac, Zagreb
101. Igor Lakić, doktor znanosti, lingvista, Podgorica
102. Ante Lešaja, umirovljeni redoviti sveučilišni profesor, Korčula
103. Andrea Lešić, doktorica znanosti, profesorica komparativne književnosti, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
104. Predrag Lucić, novinar i pisac, Split
105. Svetlana Lukić, novinarka, Peščanik, Beograd
106. Kristina Ljevak, novinarka, urednica časopisa Urban, Sarajevo
107. Alisa Mahmutović, lingvistica, Filozofski fakultet, Zenica
108. Brano Mandić, novinar i pisac, Podgorica
109. Olga Manojlović Pintar, povjesničarka, Institut za noviju povijest Srbije, Beograd
110. Bojan Marjanović, pisac i novinar, magazin „Liceulice“, Beograd
111. Damir Marjanović, doktor znanosti, redoviti profesor Univerziteta u Sarajevu i Internacionalnog Burch Univerziteta u Sarajevu
112. Milan Marković, izvanredni profesor, Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica
113. Nikola Marković, urednik dnevnih novina Dan, Podgorica
114. Tomislav Marković, novinar i pisac, Beograd
115. Dragan Markovina, povjesničar i publicist, Split
116. Ana Martinoli, izvanredna profesorica, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd
117. Vladimir Matijanić, novinar, Slobodna Dalmacija, Split
118. Svetlana Mesarević, novinarka, Peščanik, Beograd
119. Alen Mešković, pisac, Kopenhagen
120. Svebor Midžić, teoretičar, Beograd
121. Dejan Mihailović, prevoditelj, urednik, Beograd
122. Đorđe Miketić, pisac, Od usta do usta, Beograd
123. Mirjana Mikić Zeitoun, profesorica sociologije i diplomirana etnologinja, Zagreb
124. Sanin Milavić, glumac, Sarajevo
125. Tanja Miletić Oručević, rediteljica, Mostar
126. Stevan Milivojević, Aktivista za ljudska prava, Podgorica
127. Igor Milošević, Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid, Podgorica
128. Mirjana Miočinović, sveučilišna profesorica u mirovini, Beograd
129. Marija Mitrović, slaviskinja, redovita profesorica u mirovini, Università degli studi di Trieste
130. Josip Mlakić, pisac, Gornji Vakuf-Uskoplje
131. Nermina Mujagić, izvanredni profesor, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu
132. Asim Mujkić, profesor filozofije, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu
133. Senadin Musabegović, doktor znanosti, Filozofski fakultet, Sarajevo
134. Dino Mustafić, redatelj, Sarajevo
135. Nikola Nikolić, pisac, Podgorica
136. Aleksandar Novaković, pisac i dramaturg, Beograd
137. Fadila Nura Haver, književnica, Sarajevo
138. Branislav Oblučar, profesor, Filozofski fakultet, Zagreb
139. Nela Pamuković, feministička aktivistkinja, Ženska mreža Hrvatske, Zagreb
140. Teofil Pančić, novinar i pisac, Beograd/Novi Sad
141. Dejan Papić, nakladnik, Beograd
142. Boris Pavelić, novinar, Zagreb
143. Jurica Pavičić, pisac, Split
144. Borka Pavićević, dramaturginja, direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju, Beograd
145. Koča Pavlović, novinar i zastupnik u Skupštini CG, Podgorica
146. Ana Pejović, prevoditeljica i koordinatorica Udruženja Krokodil, Beograd
147. Vuk Perišić, pisac i prevoditelj, Rijeka
148. Milutin Petrović, rediatelj, redoviti profesor univerziteta, Beograd, Srbija
149. Drago Pilsel, novinar i teolog, portal Autograf.hr, Zagreb
150. Marko Pogačar, pisac, Split
151. Darinka Pop-Mitić, umjetnica, Beograd
152. Edo Popović, pisac, Zagreb
153. Boris Postnikov, publicist, tjednik Novosti, Zagreb
154. Aljoša Pužar, doktor znanosti, kulturolog, Fakulteta za družbene vede, Ljubljana, Slovenija
155. Darka Radosavljević-Vasiljević, povjesničarska umjetnosti, Remont – neovisna umjetnička asocijacija, Beograd
156. Đuro Radosavović, pisac, Podgorica
157. Maja Raičević, aktivistkinja, Podgorica
158. Luka Rakčević, odbornik u Skupštini Glavnog grada, Podgorica
159. Saša Rakezić alijas Aleksandar Zograf, strip autor, Pančevo
160. Bogić Rakočević, književnik, Podgorica
161. Ksenija Rakočević, suradnica u nastavi na Filološkom fakultetu, Nikšić
162. Šerbo Rastoder, povjesničar, Podgorica
163. Damir Rebronja, odvjetnik, Kotor
164. Ana Ristović, pjesnikinja, Beograd
165. Nenad Rizvanović, pisac i urednik, Zagreb
166. Vedrana Rudan, književnica, Rijeka, Hrvatska
167. Borka Rudić, Udruženje/udruga BH Novinari, Sarajevo
168. Elmir Sadiković, izvanredni profesor, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu
169. Ivana Sajko, knjizevnica, Zagreb
170. Jasna Samić, pisac, autor dokumentarnih filmova i kazališnih predstava, Književna Sehara, Sarajevo – Pariz
171. Sanja Sarnavka, prof. komparativne književnosti i jugoslavenskih jezika i književnosti te aktivistkinja
172. Olja Savičević Ivančević, književnica, Split
173. Svenka Savić, profesorica emerita, psiholingvistkinja, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
174. Zarije Seizović, doktor znanosti, redoviti profesor, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu
175. Nedim Sejdinović, novinar, Nezavisno društvo novinara Vojvodina, Novi Sad
176. Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica Oslobođenja
177. Mima Simić, samostalna umjetnica/književnica, Zagreb
178. Roman Simić, književnik, Dugo Selo
179. Marko Simonović, lingvista, Sveučilište u Utrechtu
180. Svetlana Slapšak, prof. dr u mirovini, Ljubljana
181. Selma Spahić, redateljica, umjetnička direktorica Internacionalnog teatarskog festivala MESS, Sarajevo
182. Tijana Spasić, književna kritičarka i novinarka, Beograd
183. Biljana Srbljanović, dramska spisateljica i izvanredna profesorica, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd
184. Srđan Srdić, književnik, Kikinda
185. Dragoljub Stanković, književnik, Beograd
186. Slavica Stevanović, sveučilišna suradnica i slobodna prevoditeljica, Univerzitet u Tibingenu
187. Dubravka Stojanović, povjesničarska i profesorica, Filozofski fakultet, Beograd
188. Olivera Stošić Rakić, urednica književnih i tribinskih programa, Kulturni centar Beograda
189. Tanja Stupar Trifunović, književnica, Banja Luka
190. Jasna Šamić, spisateljica, Pariz-Sarajevo
191. Faruk Šehić, pisac i kolumnista, Sarajevo
192. Vehid Šehić, diplomirani pravnik, Forum gradjana Tuzle, Tuzla
193. Rade Šerbedžija, glumac
194. Danko Šipka, profesor, Državni univerzitet Arizone, Tempi
195. Slobodan Šnajder, književnik, otok Ploča, Trogir
196. Igor Štiks, doktor znanosti, književnik i znanstveni suradnik Sveučilišta u Edinburgu
197. Adis Šušnjar, novinar, koordinator Udruženja BH novinari, Sarajevo
198. Elma Tataragić, doktorica znanosti, filmska scenaristica i profesorica
199. Vesna Teršelič, mirovna aktivistica, Zagreb
20o. Marko Tomaš, novinar, žurnal.info
201. Ladislav Tomičić, novinar, Zagreb
202. Ante Tomić, pisac, Split
203. Jelena Trebješanin, magistrant na Studijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, smjer Znanost o jeziku, Nikšić
204. Lejla Turčilo, doktorica zanosti, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu
205. Lenka Udovički, glumica i redateljica, Rijeka
206. Dubravka Ugrešić, književnica, Amsterdam
207. Daliborka Uljarević, politologinja, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica
208. Vuk Uskoković, politolog, Univerzitet Donja Gorica, Podgorica
209. Srđan V. Tešin, književnik, Kikinda
210. Emir Vajzović, docent, Fakultet političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu
211. Hanka Vajzović, doktorica znanosti, lingvistkinja, Sarajevo
212. Nenad Veličković, pisac, Sarajevo
213. Dragan Velikić, pisac
214. Srđan Veljović, fotograf, Beograd
215. Olga Vojičić-Komatina, viši suradnik s doktoratom (književne znanosti), Filološki fakultet, Nikšić
216. Radina Vučetić, povjesničarka, izvanredna profesorica, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
217. Nikola Vučić, novinar, Sarajevo
218. Zoran Vučkovac, BASOC, Banja Luka
219. Nenad Vujatović, pisac, Bruxelles
220. Nikola Zečević, politolog, Sveučilište Donja Gorica, Podgorica
221. Zdravko Zima, novinar i pisac, Zagreb
222. Sandra Zlotrg, lektorica i profesorica bosanskog, hrvatskog, srpskog kao stranog jezika, Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti, Sarajevo
223. Aleksej Zorić, novinar i prevoditelj (bivši urednik Srpske redakcije BBC-a), London
224. Jasmila Žbanić, redateljica, Deblokada, BiH
/Republikainfo.com/