Miris i okus stare, tradicionalne dalmatinske kužine upravo buja na padinama koje nas okružuju. Mnogi će pomisliti da je samo korov, a riječ je o izrazito dragocjenoj i ljekovitoj biljci, koju ne bi smjeli propustiti jesti.
Cvjeta u travnju i svibnju, jedni je zovu žutinica, drugi žućenica, poznata je i kao tzv. talijanska salata, maslačak, divlji radić.
Nevjerojatna je moć njene ljekovitosti. Uz minerale poput kalija, natrija, kalcija, fosfora i željeza žućenica je najbogatija vitaminom C i provitaminom A, te sadrži i vitamine B1, B2 i K. Osim što ima diuretička svojstva, potiče izlučivanje žuči, čisti jetru, pomaže kod alergija i smanjuje kolesterol. Otklanja kožni svrab, lišajeve i osipe, poboljšava želučane sokove i pročišćuje želudac od svih nepoželjnih tvari.
Žutinicu ili žućenicu treba brati dok biljka još ne cvate. Šećerašima je preporučljivo svakodnevno jesti do deset stabljika žutinice baš dok je u cvatu. Stabljika se opere zajedno s cvijetom, odstrani cvjetna glavica i polako sažvače. Stabljika je u početku malo gorka, ali je i hrskava i sočna.
Lišće, pak, sadrži obilje vitamina A, C, K i E te, u nešto manjoj količini, vitamine iz B skupine. Vitamin A na glasu je kao podizač imuniteta, čuva vid, a navodno je djelotvoran u borbi protiv raka, posebno pluća i vrata maternice.
Vitamin K važan je za zdrav probavni sustav i imunitet, povezuje se sa smanjenjem gubitka pamćenja kod starijih osoba te se vjeruje da smanjuje stvaranje naslaga minerala u arterijama. Vitamin E, vjeruje se, pomaže kod PMS-a i menstrualnih grčeva, a navodno pomaže kod Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Ispitano je i najzanimljivije vjerovanje, da ova biljka pomaže oboljelima od raka, a istraživanja provedena in vitro dala su ohrabrujuće rezultate.
Jedno istraživanje pokazalo je da ekstrakt lišća biljke taraxacum officinale učinkovito ubija stanice tumora u epruveti, a ispitivanja djelovanja ekstrakta korijena pokazala su da suzbija rast stanica raka gušterače, jetre i debelog crijeva.
Uz spomenute vitamine, žutinica sadrži i obilje minerala poput željeza, kalcija, magnezija i kalija kao i antioksidansa, poput beta karotena i polifenola, za koje se vjeruje da su važni za zdravlje mozga i probavnog sustava te borbu protiv bolesti srca, dijabetesa tipa 2. Koncentracija polifenola još je veća u cvijeću, koje je također jestivo.
Karakterističan gorkast okus žutinica duguje obilju terpenoida i sterola, spojeva strukturno nalik žučnoj kiselini koje pomažu u probavi, zbog čega se maslačak u narodnoj medicini koristio za poboljšanje iste, te kao diuretik.
Ako je niste do sada probali, pripremite se na gorak okus. Za prvu put možete je složiti na salatu s tvrdo kuhanim jajima ili blanširati u vreloj vodi da omekša te je staviti u pire krumpir. Mnogi je koriste u rižotima, ali i rade krem juhu. Možete je samo oprati i dodati svježim salatama.
Kako kupovati i čuvati žutinicu?
Ako se odlučite kupiti je na tržnici, probajte pronaći provjeren izvor. Birajte zelene listove, ali ne one koji su jako veliki i s drvenastim žilama po sredini. Svakako izbjegavajte one žućkaste i klonule.
Zamotajte ih u vlažni papirnati ubrus, u hladnjaku može stajati nekoliko dana.