Njime su zaražene tisuće ljude, zbog njega su zatvorene granice, a djelovi Kine su u potpunoj izolaciji. No, virus koji je uzrok svemu navedenom još uvijek nema svoje pravo ime. Nazivamo ga koronavirus, no to se ime odnosi na skupinu virusa kojoj pripada. Također, njegova je privremena oznaka 2019-nCoV, što zvuči prilično komplicirano i teško pamtljivo, piše BBC, a prenosi N1.
Stoga skupina znanstvenika iza zatvorenih vrata već neko vrijeme radi na tome da se koronavirusu napokon nađe ime, a kako su rekli za BBC, uskoro bismo ga trebali doznati.
Zašto im je trebalo tako dugo?
“Imenovanje novog virusa se često događa s odmakom, a do sada je fokus bio na promptnoj reakciji zdravstvenih službi, što je razumljivo”, rekla je Crystal Watson, znanstvenica i asistentica John Hopkins Centra za zdravstvenu sigurnost. “No, postoje razlozi zašto pronalaženje njegova imena treba biti prioritet”.
Kako bi razlikovali određeni virus, znanstvenici su ga zvali “novi” ili ” koronavirus”, a tako se nazivaju zbog šiljaka nalik kruni koje je moguće vidjeti mikroskopom.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučila je privremeno ime 2019-nCoV, koje uključuje godinu u kojoj je otkriven, “n” kako bi se označio da je nov te “CoV” što označava koronavirus. No, ta kombinacija brojki i slova nije ušla u masovnu upotrebu.
“Ime koje ima sada nije lako koristiti, stoga mediji i javnost rabe druga imena za virus”, kaže doktorica Watson.
“Opasnost koja vreba u tome da virus nema službeno ime jest da ljudi počnu koristiti izraze poput “kineski virus”, što može dovesti do negativnih konotacija vezanih za određenu populaciju”, rekla je doktorica i pojasnila kako danas, s obzirom na masovno korištenje društvenih mreža, neslužbena imena puno lakše ulaze u upotrebu, a to se kasnije teško mijenja.
Stoga je hitan zadatak pronalaženja službenog naziva za svima poznati koronavirus postao odgovornost Međunarodnog odbora za taksonomiju virusa (ICTV). Ranija iskustva bila su vrlo pučna za navedenu ekipu znanstvenika.
Virus H1N1 je 2009. godine prozvan “svinjska gripa”, što je dovelo do toga da je u Egiptu naređeno da se zakolju sve svinje, iako su virus širili ljudi, a ne svinje. Uzevši to u obzir, jasno je zašto davanje imena novom virusu može biti problematično, čak i kada odluka o nazivu postane službena.
Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine je kritizirala naziv MERS – kraticu za bliskoistočni respiratorni sindrom (Middle East Respiratory Syndrome).
“Vidjeli smo da određeni nazivi za bolesti izazivaju negativne reakcije prema članovima određenih vjerskih ili etničkih zajednica, stvaraju nepravedna ograničenja za putovanja, trgovinu i razmjenu, te potiču bespotrebno ubijanje životinja”, pisalo je u priopćenju WHO koji je nakon toga izdao smjernice za davanje imena novom koronavirusu, a koje ne bi smjele uključivati zemljopisne lokacije, imena ljudi, nazive životinja ili vrsta hrane i reference na određenu kulturu ili industriju.
Ukratko, rečeno je da bi ime trebalo biti kratko i opisno poput SARS-a.
No, kako bi ime postalo prihvaćeno treba biti prepoznatljivo, kaže Benjamin Neuman, profesor virologije koji je, uz deset drugih znanstvenika, član skupine koja odlučuje o novom imenu. Navedena skupina zadatka se uhvatila prije dva tjedna i trebalo je dva dana da postignu dogovor.
/Republikainfo.com/