U Austriji, prema službenim podacima, živi oko 600.000 muslimana. Većinom potječu iz Bosne i Hercegovine ili Turske. Suživot s njima već je više od 100 godina reguliran Zakonom o islamu. Ali, stari zakon se više ne smatra prikladnim današnjem vremenu pa je u posljednje tri godine izrađen novi Zakon o islamu. Glavni pokretač toga zakona je bio mladi, konzervativni političar Sebastian Kurz, austrijski ministar vanjskih poslova i integracije. “Naš je cilj vrlo jasan: želimo urednu pravnu sigurnost za muslimane, ali s druge strane želimo stvoriti mogućnost da se razvija islam s austrijskim karakteristikama, slobodan od utjecaja i tutorstva iz inozemstva.”
Kako bi se pospješilo integraciju ubuduće u Austriji neće biti moguće plaćati vjerske organizacije i imame iz inozemstva, oni će morati govoriti njemački i morat će se obrazovati u Austriji. To konkretno znači da Austrija neće više dopuštati sustavno financiranje djelovanja imama i džamija iz Saudijske Arabije i nekih drugih zemalja, “jer mi znamo da se tu često ne pruža samo pomoć, nego se provodi i društveno-politički utjecaj”, kaže Kurz. “S druge strane želimo da bude sve više i više imama koji su obrazovani u Austriji, koji govore njemački, koji su Austrijanci, koji poznaju našu kulturu i našu zemlju, pa tako znaju i koje brige muče mlade muslimane u Austriji.”
Dušobrižništvom protiv radikalizacije
Već iduće godine bi u Beču trebala biti uspostavljena katedra za islamsku teologiju. Osim toga muslimani po prvi put stječu zakonsko pravo na vjersku skrb, na dušobrižništvo, u vojsci, u bolnicama ili zatvorima, prije svega tamo gdje je velika opasnost od radikalizacije.
Ramazan Demir je muslimanski dušobrižnik u bečkom omladinskom zatvoru u četvrti Josefstadt. Dosad dobije samo dva sata tjedno za 300 muslimanskih zatvorenika. “Tako puno ih treba pomoć, koji u svakom slučaju traže dušobrižnika, a ne nalaze ga, i onda se može dogoditi da se još više radikaliziraju, jer kažu: država nam ne pruža čak ni dušobrižništvo. Katolički došobrižnik je svakoga dana tu, ali muslimanskog dušobrižnika ne dovode. Dakle, država uopće ne želi da nam bude dobro”, objašnjava Demir moguće razmišljanje muslimanskih zatvorenika.
Najavljena ustavna tužba
Islamska zajednica se nakon dugog natezanja suglasila s novim zakonom, ali to je samo kompromis između Vlade i predstavnika muslimana, kaže njihov predsjednik Fuat Sanac.
Muslimanska mladež je radikalnija,ona potpuno odbacuje novi zakon. Krovna organizacija islamskih udruga povezanih s džamijama, Tursko muslimanska unija, najavila je da će protiv novog zakona podnijeti tužbu ustavnom sudu. Ovu tursku odrganizaciju smeta osobito zabrana financiranja islamskih odganizacija iz inozemstva. Imame više neće moći slati i plaćati kao do sada turska Ustanova za religiju. Tursko-muslimanska unija u tomu vidi diskriminaciju u odnosu na druge vjerske zajednice. I neki oporbeni političari i kritičari se slažu s tim prigovorom navodeći da Rusko-pravoslavna crkva i dalje može dobivati svećenike i novac iz inozemstva.
(Izvor: DW)