“Apsolutno ne postoji niti jedna zapreka što se tiče formalno-pravnog okvira ili zakonskog okvira u realizaciji i implementaciji izbornih rezultata u BiH kako neposredni, nakon izbora 2. listopada, tako i posredni, koji će uslijediti nakon toga”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH u razgovoru za Agenciju Anadolija (AA)
“Bilo spinovanja”
“Isto kao što nije ni za raspisivanje izbora bilo zapreka. Bilo je spinovanja i pokušaja političkih subjekata koji su osporavali samo donošenje odluke o raspisivanju izbora. Pa je bio pokušaj blokade kroz financiranje, pa je uslijedila odluka visokog predstavnika za BiH. Proces je otpočeo i apsolutno za sve postoji zakonski okvir. Mi kao građani možemo kazati jesmo li zadovoljni ili nismo zadovoljni što nije došlo do izborne reforme, ali ne možemo kazati kao osobe, članovi organa za provedbu izbora koji implementiraju zakon, kako nemamo zakonsku osnovu. Kakva je kvaliteta, to je druga stvar”, rekao je Arnautović.
On rekao kako za izravne izbore apsolutno nema nikakvih sumnji i osporavanja.
“Ta osporavanja su kao i ona koja su bila za donošenje odluke. Bilo je nekih političkih subjekata koji su se žalili sudu. Potpuno su potvrđene odluke SIP-a BiH. I to je jasno vidljivo. Druga stvar, koja se najavljuje sada i kroz briselske razgovore i na drugi način, a to je da je netko uzeo sebi za pravo kazati kako se neće moći implementirati izbori. Onaj tko to misli, to je njegov izbor“, stava je Arnautović.
Predsjednik SIP-a BiH je kazao kako je na snazi Uputstvo o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, koje je osporavano 2018. godine s devet tužbi.
“Pokrenuti su, ne samo sudski postupci pred Prizivnim odjelom Suda BiH, nego je Uputstvo osporavano i pred Ustavnim sudom BiH. I ono, ne samo da nije osporeno nego je i osnaženo odlukom Ustavnog suda BiH. Mi apsolutno s te strane nemamo nikakvih pravnih zapreka da implementiramo i ovaj drugi dio izbornog procesa, dakle, izbora izaslanika iz županijskih skupština u Dom naroda Parlamenta FBiH, a samim tim onda i izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH koji biraju Vladu FBiH, kao i izbor po pet izaslanika Hrvata i Bošnjaka u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH”, navodi Arnautović.
Mogući načini blokada
No, predsjednik SIP-a BiH izrazio je bojazan da bi se blokade i onemogućavanja provođenja izbora mogle događati na drugi način.
“Ono što mogu kazati, ono što ja mislim da može biti zapreka, je kada se proces završi da se ne poštuju izričiti prekluzivni rokovi utvrđeni u Ustavu FBiH i u ustavima županija, kao i Izbornom zakonu BiH, naročito o formiranju županijskih skupština, a onda i izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH iz tih županijskih skupština. Netko tko želi blokirati cijeli proces, cijelu tu piramidu, on to može tako što će bojkotirati sazivanje županijske skupštine, a posebno kada se ona održi, bojkotirati izbor izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH. Po našem Uputstvu točno se zna koliko mora biti kojih izaslanika iz pojedinih naroda da bi se dobila brojka od po 17 izaslanika u klubovima Hrvata, Bošnjaka i Srba, odnosno sedam iz reda ostalih. To je taj problem koji je političke prirode i mislim da se on upravo sada problematizira i o tome se diskutira”, ističe Arnautović, ali pri tom navodi da, kao SIP, o tome ne žele razmišljati.
“To su političke stvari. Šta će politika dogovoriti i kako će riješiti to se ostavlja politici i Parlamentarnoj skupštini BiH. Mi u SIP-u BiH radimo na realizaciji i implementaciji općih izbora 2022. Imamo sredstva, imamo kadrove, ljude, normativno-pravni okvir i ne postoji niti jedna zapreka i problem koji mi vidimo”, kaže je Arnautović.
Osvrćući se na, kako je kazao, ‘inkopatibilitet’ prisutan u posljednje četiri godine, a to je da brojni dužnosnici u BiH istovremeno obavljaju po dvije i više dužnosti, odnosno, da su u isto vrijeme i ministri i zastupnici.
“To je apsolutno neprimjereno. I ne samo što je neprimjereno. Ni u jednom demokratskom društvu nemate prelijevanja između sudske, zakonodavne i izvršne vlasti. To je davno, još u srednjem stoljeću razriješeno. Ta pojava je vezana za pojam koji se u pravu zove inkopatibilitet. Dakle, nije jednostavno moguće da sudac bude istovremeno i parlamentarac, odnosno da parlamentarac bude i sudac, niti je primjereno, niti moguće u demokratskom društvu da netko istovremeno bude i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti. Vidimo da to kod nas može”, komentirao je Arnautović
Nespojivost dužnosti
Smatra da ova problematika zadire u više pravaca – jedansukob interesa, a drugi pravac nespojivih dužnosti.
“Nespojivost dužnosti je regulirana članom 1.8. stav 4 Izbornog zakona BiH. To znači da je nespojiva dužnost da se istovremeno bude na izvršnoj dužnosti i u zakonodavnoj dužnosri. Što se događa kod nas, što je ta zloupotreba. Želim kazati kako iznosim svoje osobno mišljenje, jer sam ostao u manjini unutar SIP-a BiH. Ovo pitanje sam delegirao i mi smo imali izjašnjenje u svezi s tim. Većinsko mišljenje, po mom sudu, na žalost inkopatibilno ovoj situaciji koju imamo. Tamo u članu 1.8. stav 4 Izbornog zakona BiH stoji da je nespojivo istovremeno vršiti izvršnu i zakonodavnu vlast, i izvršen je jedan dodatak u izmjenama Izbornog zakona BiH kroz rad Interresorne radne grupe pred izbore 2018. godine gdje je dodano da se to odnosi – dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti. I sada u Izbornom zakonu BiH ima jedna vrlo nespretna konstrukcija, gdje se to odnosi na one izabrane na redovitim izborima u posljednjem izbornom ciklusu“, navodi Arnautović.
Kaže da u Bosni i Hercegovini nema previše izvršnih organa vlasti koji se biraju na redovirim izborima.
“Imamo samo članove Predsjedništva BiH i predsjednika i potpredsjednike RS-a. Nitko se drugi ne bira na izravnim izborima. Na primjer, članovi Vlade FBiH koji su sada istovremeno i ministri i zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH ili Parlamentu FBiH, odnosno Narodnoj skupštini RS-a. Sličnih primjera imamo i na drugim razinama. To nije moguće. Ne možete vi biti i predsjednik FBiH i zastupnik u zakonodavnom tijelu, parlamentima. Na žalost, to je tako. Jednostavno, takav je bio rasplet situacije na SIP-u BiH. Mislim da se to pod hitno mora razriješiti. Ovo govorim o nespojivoj dužnosti”, ističe Arnautović.
Pitanje sukoba interesa
Drugo je, kaže predsjednik SIP-a BiH, pitanje sukoba interesa. Do 2013. godine SIP BiH je bila implementator tog zakona.
“Kada su se poklopili politički i privatni interesi, došlo je do oduzimanja te nadležnosti SIP-u BiH, po famoznom dogovoru Lagumdžija – Dodik. To je jedna od stvari gdje se nastojalo oduzeti nadležnosti jednoj državnoj instituciji, da se oslabi njena pozicija. Bilo je još, potom, dogovora i nekih drugih stvari koje su bile planirane za realizaciju, kao što je ukidanje Glavnog centra za brojanje glasova… Od 2013. do sada mi nemamo niti jedan, niti smo mogli imati, jer je jednostavno takav sustav napravljen, procesuiran slučaj sukoba interesa, da tako kažem, važnijih aktera osim nekih simboličnih novčanih kazni. Pošto je sukob interesa jedan od zahtjeva iz 14 prioriteta, mislim da je vrlo važno da se to pitanje jako brzo razriješi, ako ne prije, onda obvezno nakon konstituiranja nove vlasti koja će biti izabrana u listopadu. U pitanju je, ne samo zakon o sukobu interesa nego i cijeli set zakona kojim se dodiruje rad SIP-a BiH, a to je reforma izbornog zakonodavstva, reforma zakona o političkom organiziranju, odnosno novom, drugačijem političkom organiziranju, kao i svakako Zakona o financiranju političkih stranaka. To je jedan paket koji je kroz reformski proces, nakon izbora nužno izmijeniti i donijeti čim prije”, rekao je Arnautović za AA.
/Desk/