U točno određeno vrijeme, barem dva puta svake godine, tone smeća plutaju rijekom Drinom i završavaju u blizini grada Višegrada u istočnoj Bosni iza barijere lokalne hidroelektrane. Aktivist za zaštitu okoliša, Dejan Furtula, promatra kako radnici uklanjaju smeće iz rijeke, piše Associated Press.
‘Nova godina, novi problemi ili bolje rečeno stari problemi s novim smećem koje donosi rijeka‘, kaže Furtula iz ekološke udruge Eko centar Višegrad, prenosi Jutarnji list.
Smeće s ilegalnih odlagališta otpada diljem zapadnog Balkana, tijekom cijele godine nosi rijeka Drina i njezine pritoke u Bosni, Srbiji i Crnoj Gori prema Višegradu i dalje u rijeku Savu u koju se Drina na kraju ulijeva.
Rezultat toga je da se barem dvaput godišnje na nekoliko tjedana ograda pretvara u vanjski rub plutajuće gomile plastičnih boca, zahrđalih bačvi, rabljenih guma, kućanskih aparata, naplavljenog drva, mrtvih životinja i drugog otpada, čime postaje vidljiv neuspjeh regionalnih vlasti da usvoje i provedu odgovarajuće standarde zaštite okoliša.
‘Ovdje se od kraja prosinca opet nakupilo između pet i šest tisuća kubika miješanog otpada i radnici hidroelektrane to raščišćavaju‘, rekao je Furtula. ‘Prošle godine je raščišćavanje trajalo 11 mjeseci, što znači da otpad dolazi tijekom cijele godine.‘
Smeće na naslovnicama
Rijeka Drina teče 346 kilometara od planina sjeverozapadne Crne Gore kroz Srbiju i Bosnu. Drina i neke od njezinih pritoka poznate su po svojoj smaragdnoj boji i krajoliku koji oduzima dah, a dio uz granicu između Bosne i Srbije posebno je popularan za rafting.
Međutim, redovno pojavljivanje plutajućeg otpada u blizini Višegrada koje redovito dospije i na naslovnice, čini reklamiranje Višegrada kao turističke destinacije jako teškim poslom.
‘Jeziv prizor koji posjetitelje Višegrada dočeka na ulazu u grad je problem koji ne možemo riješiti‘, rekla je Olivera Todorović iz Turističke zajednice Višegrada.
Furtula se slaže s tim, no kaže kako je problem puno dublji.
Procjenjuje se da se svake godine oko 10.000 kubnih metara otpada izvadi iz dijela rijeke Drine kod Višegrada i odveze na gradski komunalni deponij na spaljivanje. Dim i otpadne vode koje se cijede s odlagališta ‘koje uvijek tinja‘ očita su opasnost za zdravlje, kaže Furtula.
Balkan zaostaje za Europom u zaštiti okoliša
Eko centar Višegrad će u ožujku početi uzimati uzorke vode iz Drine na nekoliko lokacija, uključujući i blizinu gradske komunalne deponije, i ispitivati koliko su zagađeni.
‘Svi otpušteni toksini s deponija se kroz zrak, tlo i vodu vraćaju u rijeku Drinu i očekujem da će razine onečišćenja biti stvarno, jako visoke‘, rekao je Furtula.
Osim onečišćenja rijeka, mnoge zemlje zapadnog Balkana imaju i druge ekološke probleme. Jedan od najznačajnijih je iznimno visoka razina onečišćenja zraka u brojnim gradovima u regiji.
Ekološki problem dugoročan – rješenje skupo
Zemlje zapadnog Balkana vrlo malo su napredovale u izgradnji učinkovitih, ekološki prihvatljivih sustava za odlaganje smeća unatoč tome što traže članstvo u Europskoj uniji i usvajaju neke od njezinih zakona i propisa.
Ekološki problem s kojim je Višegrad suočen je ‘dugoročan i njegovo rješavanje neće biti ni lako ni jeftino‘, kaže Todorović. ‘Ali moramo se potruditi da to riješimo.‘
Furtula se slaže da nema brzih i jednostavnih rješenja, ali je rekao da se neke mjere lako mogu poduzeti kako bi se problem ublažio.