Centar za sigurnosne studije (CSS) objavio je zanimljive rezultate ankete o stavovima građana BiH o vanjskopolitičkim i unutarnjim društveno-sigurnosnim pitanjima. Iako je uzorak ispitanika mali, čini se da oslikava stanje bh društva.
Tijekom prosinca 2023. godine, Centar za sigurnosne studije (CSS) proveo je online anketiranje o stavovima građana i građanki Bosne i Hercegovine vezanih za aktuelna vanjskopolitička i unutarnja društveno-sigurnosna pitanja, priopćeno je iz tog centra, piše Dnevni list.
Anketirano je 385 ispitanika i utvrđeni su njihovi stavovi o euroatlantskim integracijama BiH, odnosima BiH i drugih zemalja, utjecaju ratova u Ukrajini i Gazi na Bosnu i Hercegovinu te o pitanju mogućeg konflikta unutar granica BiH.
44% ‘ZA’ NATO i EU
Prvo pitanje odnosilo se na najvažniji strateški vanjskopolitički interes BiH, a najučestaliji odgovor, među ponuđenima, bile su euroatlantske integracije (EU i NATO), za šta se opredijelilo 44 posto ispitanika. Njih 13 posto smatra da bi ključni strateški cilj BiH trebalo da bude samo Europska unija dok približno isti postotak ispitanih misli da je cilj pridruživanje samo NATO-u, odnosno boljoj regionalnoj suradnji s Rusijom, Turskom, Kinom ili Iranom.
To korespondira s definiranim vanjsko-političkim ciljevima BiH i podršci oko 57 posto ispitanih, opredijeljenih za euroatlantske integracije, uz distinkciju da pojedini ispitanici preferiraju samo jednu opciju između integriranja u EU ili NATO.
Tko je kome prijatelj
Na pitanje: ‘Tko je od navedenih aktera prijateljski nastrojen prema BiH?’, ponuđeni odgovori su bili: EU, Hrvatska, Iran, Izrael, Kina, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Srbija, Turska i Velika Britanija. Skoro polovica ispitanih, 46 posto, smatra Tursku najvećim bh. prijateljem, a potom EU i SAD (38 posto), dok se za Veliku Britaniju kao najvećeg prijatelja izjasnilo skoro 25 posto ispitanih, što je za jedan posto više od Hrvatske.
Ispitanici koji su se izjasnili kao pripadnici bošnjačkog naroda, 59 posto, deklarirali su Tursku kao državu koja je u najvećoj mjeri prijateljski nastrojena prema BiH, dok pripadnici hrvatskog naroda (79 posto) smatraju da je najveći prijatelj Hrvatska, a pripadnici srpskog naroda Srbija (60 posto).
O ratu u Ukrajini
Na pitanje: ‘Tko je kriv za rat u Ukrajini?’, skoro 40 posto anketiranih odgovara da je to Rusija, 11 posto Ukrajinu, a 37 posto ‘treća strana’.
Oko 30 posto ispitanika koji se izjašnjavaju kao Hrvati označilo je Ukrajinu kao krivca za rat, dok je većina pripadnika srpskog naroda označila ‘treću stranu’ kao glavnog krivca za rat u Ukrajini.
Na pitanje: ‘Koju stranu bi BiH trebala podržavati u ratu u Ukrajini?’, nije bilo dominantnog većinskog odgovora.
Najučestaliji odgovori su da BiH treba da podržava Ukrajinu (39 posto) ili da bude neutralna (38 posto). Kako BiH treba da bude na ruskoj strani, smatralo je 14 posto od ukupnog broja ispitanih.
O ratu u Gazi
Na anketno pitanje: ‘Prema Vašem mišljenju, tko je kriv za rat u Gazi?’, većina (58 posto) odgovorila je: ‘Izrael’, 13 posto ‘Hamas’, a nešto više od 20 posto kazalo je: ‘Treća strana’. Većina Bošnjaka (72 posto) je označila Izrael kao glavnog krivca za sukob, dok Hrvati i Srbi uzrok sukoba uglavnom vide ili u palestinskoj vladi u Gazi, Hamasu ili ‘trećoj strani’.
Većina ispitanika (61 posto) smatra da Bosna i Hercegovina treba podržati Palestinu. Bošnjaci i Ostali su većinski dio grupe s tim stavom, dok 49 posto Hrvata i gotovo 60 posto Srba smatraju da bi BiH trebalo da ostane neutralna. Međutim, kada dolazi do izbora strana, Hrvati i Srbi uglavnom daju podršku Izraelu.
Hoće li biti rata u BiH?
Na pitanje: ‘Vjerujete li kako bi u BiH moglo doći do ratnog sukoba?’, mišljenja su bila podijeljena te je 42 posto svih ispitanika odgovorilo da može, a 38 posto ne, dok 20 posto nije bilo sigurno ili nije smatralo da ima pravi odgovor na ovo pitanje.
Na pitanje o potencijalnom ratnom sukobu u BiH nadovezuje se i naredno hipotetičko pitanje: ‘Biste li napustiti BiH ako bude izvjesno da će započeti ratni sukob u BiH?’.
Od ukupnog broja ispitanika, njih 52 posto je odgovorilo potvrdno, 35 posto bi ostali u BiH, a ostalih 13 posto nije znalo ili nisu bili sigurni kako bi postupili u slučaju takvog razvoja događaja.
Slični rezultati su zabilježeni i posredstvom online anketnog upitnika CSS-a, provedenog 2022. godine na području Federacije, kada se 47 posto ispitanih opredijelilo za odlazak iz BiH u slučaju ratnog sukoba.
Predmetno istraživanje posredstvom online anketiranja nedvosmisleno ukazuje na strateška opredjeljenja i demokratske vrijednosti i principe za koje su većinski opredijeljeni građani BiH. Slijedom navedenog, to bi trebao biti i jasan putokaz i poruka liderima u zalaganju i opredjeljenju za definiranje svih iskazanih vanjskopolitičkih ciljeva koji su u interesu građana. Ujedno, rezultati istraživanja šalju i jasno upozorenje svim političarima, posebno onima u vlasti, da povedu računa o stabilizaciji unutrašnjih političkih i sigurnosnih rizika koji dobrim dijelom izazivaju strah kod građana da bi mogli prerasti u neželjene sukobe unutar granica BiH.
I ovo istraživanje je realno prikazalo određenu raslojenost i zbilju bh. društva jer je primjetno da su pojedini odgovori odražavali stavove u skladu s nacionalnom pripadnošću ispitanika. To svakako ne smije biti opravdanje političkim elitama već alarm da još više napora i truda ulože u nalaženje koncensusa o zajedničkoj viziji i prosperitetu BiH, radeći pri tome u najboljem interesu svih njenih građana i naroda.
/Desk/