Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da će SAD “vjerojatno” ovog tjedna uvesti globalnu carinu od 15%, nakon proturječnih izjava predsjednika Donalda Trumpa o visini stope, prenosi BBC.
Nova carina trebala bi zamijeniti sveobuhvatne globalne uvozne poreze koje je Trump uveo prošle godine, a koje je Vrhovni sud nedavno poništio. Bijela kuća je na tu presudu odgovorila uvođenjem nameta od 10% – unatoč tome što je Trump na društvenim mrežama tvrdio da će on iznositi 15%.
Ta je proturječnost u to vrijeme izazvala opću pomutnju u svijetu, a poslovni ljudi i svjetski čelnici pozvali su na pojašnjenje situacije. Dužnosnici Bijele kuće ranije su izjavili da rade na dokumentaciji kako bi uskladili carine s Trumpovim izjavama.
Odbacili su značaj sudske presude, rekavši da mogu koristiti druge pravne alate za vraćanje carinske politike, za koju tvrde da će pomoći u uravnoteženju trgovine, poticanju domaće proizvodnje i otplati američkog duga.
Za uvođenje carine od 10%, Bijela kuća upotrijebila je neprovjerenu trgovinsku ovlast poznatu kao “Članak 122” (Section 122), koji ovlašćuje američkog predsjednika da proglasi carinu do 15% bez odobrenja Kongresa na razdoblje od 150 dana pod određenim uvjetima. Bijela kuća je priopćila da će se okrenuti i drugim pravnim alatima kako bi trajnije obnovila svoj carinski režim.
“Čvrsto vjerujem da će se carinske stope vratiti na staru razinu u roku od pet mjeseci”, rekao je Bessent za CNBC.
Budućnost američke uvozne politike pod znakom upitnika
Ostaju značajna pitanja o tome kako će u budućnosti izgledati američka politika uvoznih poreza. Prošlog travnja Trump je najavio carine za “Dan oslobođenja” (Liberation Day) za desetke zemalja, sa stopama koje su počinjale od 10% i u nekim slučajevima rasle prema 50%.
Te su pristojbe pokrenule val trgovinskih pregovora jer su se zemlje borile za osiguravanje nižih stopa u zamjenu za obećanja o ulaganjima i drugim promjenama. Presuda Vrhovnog suda SAD-a poništila je te carine “Dana oslobođenja”, kao i neke koje je administracija prethodno najavila za robu iz Meksika, Kanade i Kine, pozivajući se na izvanredne ovlasti.
Trump je odgovorio najavom globalne carine od 10%, za koju je sutradan na društvenim mrežama tvrdio da je povećava na 15%. Međutim, namet je na kraju stupio na snagu po nižoj stopi.
Prelazak na opću carinu od 10%, uz izuzeća za određene vrste robe, stavio je pošiljke iz svih zemalja u ravnopravan položaj. To je otvorilo pitanje sudbine sporazuma koje su saveznici osigurali nakon “Dana oslobođenja”, istovremeno uklanjajući prednost na koju su neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, pristale u tim dogovorima.
Carine specifične za pojedine sektore
Bijela kuća je priopćila da će se osloniti na druge pravne alate, poznate kao “Članak 301” i “Članak 232”, kako bi uvela carine nakon isteka 150 dana.
Takve vrste carina obično ciljaju određene zemlje ili industrije, dopuštajući SAD-u uvođenje nameta kao odgovor na nepoštenu trgovinsku praksu, odnosno prijetnje nacionalnoj sigurnosti.
Trump ih je i ranije koristio za uvođenje uvoznih poreza na metale, uključujući čelik i aluminij, automobile i druge predmete. Također je istraživao mogućnost njihovog korištenja u sporovima oko digitalnih poreza, uvoza farmaceutskih proizvoda i drugih pitanja.
Ovi alati zahtijevaju od Bijele kuće poštivanje određenih procedura, uključujući iznošenje argumenata za uvođenje pristojbi nakon provedene istrage, te osiguravanje razdoblja za obavijest i komentare tvrtki.
Predstavnici poduzeća izjavili su da je poštivanje tih pravila bolje od Trumpovih dosadašnjih naglih objava politike, jer bi imali više vremena za prilagodbu promjenama, čak i ako nema velike razlike u konačnom ishodu politike.