Otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel danas se u Veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu sastao s liderima vladajuće koalicije u FBiH kako bi razgovarali o napretku projekta Južne interkonekcije i mogućoj ulozi tvrtke u njegovoj izgradnji i upravljanju novim plinovodom. Ginkel je predvodio razgovore o mogućnosti da američka kompanija preuzme razvoj, izgradnju i upravljanje gasovodom, čime bi se, prema ocjeni Ambasade, omogućilo brzo i učinkovito provođenje projekta.
Američko veleposlanstvo: “Sudionici se u načelu složili s prijedlogom”
Kako su objavili iz američkog veleposlanstva, otpravnik poslova John Ginkel, sastao se danas s pet čelnika vladajuće koalicije u FBiH. Ginkel je razgovarao s premijerom FBiH Nerminom Nikšićem (SDP), zamjenikom predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH, Draganom Čovićem (HDZ BiH), ministrom vanjskih poslova BiH, Elmedinom Konakovićem (NiP), zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Sabinom Ćudić (NS) i izaslanikom u Domu naroda Parlamenta BiH, Ilijom Cvitanovićem (HDZ 1990) – kako bi unaprijedili napredak na ključnom projektu Južne interkonekcije.
“Sudionici su izrazili jednoglasnost o potrebi što skorije izgradnje Južne interkonekcije. Otpravnik poslova Ginkel vodio je raspravu o potencijalu američke tvrtke za razvoj, izgradnju i upravljanje plinovodom. Sudionici su se u načelu složili s ovim prijedlogom i obvezali se na daljnje, detaljnije razgovore. Američki privatni investitori mogu osigurati brzu izgradnju Južne interkonekcije i pomoći u osiguravanju pristupačnog i pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina kako bi se ojačala energetska sigurnost BiH”, istaknuto je u objavi iz američkog veleposlanstva.
Čović kratko: Konstruktivan sastanak
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je konstruktivnim ovaj sastanak.
“Kao zajednički imperativan energetski infrastrukturni projekt, Južna interkonekcija i dalje je visoki prioritet i strateški interes za hrvatski narod i BiH, napisao je Čović u kratkoj objavi na platformi X o današnjem sastanku.
Konaković “do danas nije bio svjestan značaja dijela trase Južne interkonekcije”
Ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a, Elmedin Konaković, sastanak i moguću ulogu američke tvrtke u izgradnji plinovoda Južna interkonekcija i upravljanju, nazvao je “jednim od najpozitivnijih sastanaka održanih u proteklom periodu”.
Konaković nakon sastanka kazao kako je optimističan, a iznesenu mogućnost prijedloga američkog otpravnika poslova ocijenio “realnim i iznimno povoljnim za BiH”.
“Imati američkog investitora, koji bi eventualno projekt od početka do kraja isfinancirao i njime upravljao kroz neki oblik koncesije ili suradnje s Vladom Federacije BiH, trenutno je najbolje moguće rješenje”, rekao je Konaković.
Ocijenio da ova inicijativa predstavlja “novi trenutak” te da pokazuje “učinkovitost nove američke administracije”.
“U geopolitičkom kontekstu, kao ministar vanjskih poslova mogu kazati da je to odlična priča. Ovim se rješavamo ovisnosti o ruskom plinu, dodatno vezujemo naše zastave s našim partnerom SAD-om, koja je povijesno najvažniji partner BiH. Istovremeno je riječ i o ekonomski vrlo važnom projektu”, kazao je.
Dodao je kako “nije bio svjestan značaja dijela trase Južne interkonekcije do danas”.
“Nisam znao da ovaj mali dio Južne interkonekcije zapravo postaje neka prijemosnica ili da BiH čini važnim dijelom ukupnog transporta za ovaj dio Europe, Mađarsku, Rumuniju, Srbiju, Bugarsku i druge zemlje. Tu možemo dobiti važnu ulogu u transportu plina s Krka prema drugim europskim državama”, kazao je Konaković.
Cvitanović: Jasna poruka američke administracije, bez populizma i politikanstva
Predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović kazao je kako je vrlo jasna poruka i vrlo jasan stav iz američke administracije da je Južna plinska interkonekcija prioritet svih prioriteta.
“Ponuđena je opcija jednog oblika koncesije za američkog investitora kojeg će, očito je, iznaći američko veleposlanstvo i američka administracija koji bi u potpunosti preuzeo i izvođenje i razvoj projekta i distribuciju i cjelokupno upravljanje Južnom plinskom interkonekcijom i na taj način bi se izbacili populizam i politikanstvo. Dobili bismo plin s druge strane, dobili bi diverzifikaciju napajanja plinom Bosne i Hercegovine i mislim da je bilo prilično zajedničko stajalište kako je to dobro za BiH. Naročito zbog sigurnosnog stajalište jer ulazak ozbiljne američke tvrtke s ozbiljnim investicijama znači i brigu o području i državi u koju je takva investicija ušla”, kazao je Cvitanović.
Ćudić optužila hrvatske predstavnike za miniranje projekta plinovoda
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjednica Naše stranke, Sabina Ćudić, kazala je kako njena stranka od početka smatra ovaj projekt strateškim interesom BiH.
“Vidimo volju nove američke administracije i dinamičniji pristup, prije svega kroz pritisak na lokalne vlasti kako bi se ubrzala realizacija zajedničkog interesa SAD-a i BiH kada je riječ o energetskoj diverzifikaciji i pristupu plinu koji ne dolazi iz ruskih izvora”, rekla je Ćudić.
Dodala je da se u tom kontekstu pojavljuje i ideja o mogućoj koncesiji američkim tvrtkama koje bi bile investitori, što bi omogućilo premošćivanje nedostatka političke volje unutar BiH za dogovorom o sustavu upravljanja, izgradnje i distribucije plinske infrastrukture.
“Na sastanku sam inzistirala kako se ne možemo obvezati na nešto čije detalje još ne znamo. To uvijek naglašavam. Ali načelno jesmo vrlo zainteresirani”, kazala je.
Ćudić je podsjetila kako postojeći zakon, koji je usvojio Parlament FBiH, nudi mehanizme za najbržu implementaciju projekta, ali i da FBiH već ima sve potrebne alate za početak realizacije, kao što ih je imala i prije šest, osam ili deset mjeseci, ali da je sada ključno pitanje političkog pritiska na stranke s hrvatskim predznakom za omogućavanje implementacije zakona.
Rekla je kako je na sastanku usuglašena mogućnost istraživanja opcije koncesije američkim investitorima, kao načina za izbjegavanje političkih blokada i neprovođenje zakona u FBiH, ali da to ni na koji način ne potiskuje postojeći zakon.
“Čak i koncesija bi podrazumijevala njegovu punu implementaciju. Prvi koraci su oni koje zakon već predviđa, a imenovanje komisije nije prošlo u Domu naroda zbog izostanka podrške hrvatskih stranaka. Time je na neki način proces miniran”, optužila je Ćudić hrvatske predstavnike.
Istaknula je kako su dobili jasnu poruku Veleposlanstva SAD-a u BiH kako daljnje blokiranje procesa neće biti tolerirano.
“Komisija se mora imenovati, mora se pristupiti razmatranju međudržavnog ugovora s Hrvatskom. To je ono na čemu smo inzistirali još u sijećnju, a sada imamo nedvojbenu podršku”, kazala je uz opasku kako američka administracija inzistira na rokovima te je podsjetila da 100 posto plina u BiH dolazi iz Rusije.
“Diverzifikacija će smanjiti cijenu plina kućanstvima u BiH, smanjit će cijenu grijanja u Sarajevu i Zenici, gdje je 80 posto korisnika vezano za plin. Potpuno sigurno podržavamo da građani imaju jeftiniji plin, bolje izvore i plinsku mrežu koja BiH stavlja u dominantnu poziciju u transportu plina, ne samo u ovom dijelu Europe nego i prema sjeveru”, zaključila je Ćudić.
/Republika/