U BiH su u 19 sati završili još jedni lokalni izbori. Pravo glasa imalo je 3,4 milijuna birača, a izbori su odgođeni u pet općina pogođenih poplavama i klizištima.
Međutim, malo tko od političkih aktera u BiH imaju razloga za zadovoljstvo, bez obzira jesu li zadovoljni osvojenim glasovima ili ne – tek nešto više od 47% birača je iskoristilo pravo glasa. Ali, poznajući bh političare, to njima neće biti alarm za ozbiljno razmišljanje oko ovog pitanja koje je postalo bh fenomen – zašto više od polovice građana ove zemlje ne želi glasati na izborima.
Kako to da ih se nije uspjelo motivirati ili na izbornim listićima nisu pronašli kandidate kojima bi dali svoj ‘x’ u kvadratiću.
Ispodpolovična izlaznost mora biti alarm za ozbiljnu analizu i upozorenje bh političarima.
Bh političarima je jedino bitan broj osvojenih fotelja i mogućnost vladanja, pa makar to bila i pobjeda postignuta glasovima manjine. Drugo pitanje je li to časno. No, kakvo je to uopće pitanje kada je posrijedi politika?
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH, od 3.269.464 registriranih birača glasalo je 1.560.097 birača – 47,72% što je za 2,68% manje nego prošlih lokalnih izbora.
Usporedbe radi, izlaznost na izborima 2020. godine bila je 50,40%, kada je glasalo 1.705.520 glasača, od 3.384.244 registriranih birača.
U FBiH, od 2.061.893 registriranih birača, glasalo je 991.089 ili 48,06% – u RS, od registriranih 1.235.482 birača, glasalo je 674.416 ili 54,58% i u Brčko Distriktu od 86.869 registriranih birača glasalo njih 40.015 ili 46,06%).
Na ovogodišnjim lokalnim izborima biralo se 58 općinskih vijeća u F BiH, 53 skupštine općina u RS-u, 111 načelnika općina, 21 gradsko vijeće u F BiH, 10 skupština gradova u RS-i, 32 gradonačelnika, te Skupština Brčko distrikta.
Sljedećih dana čak i katastrofe koje su pogodile dijelove BiH, a posebno područje Jablanice, biti će u sjeni zbrajanja mandata za one koji će zamijeniti dosadašnje ili ostati u svojim foteljama.
(Republika/V.S.H.)