Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Vlade SR Njemačke putem Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), u utorak (14. svibnja) u Sarajevu je organizirala jednodnevnu regionalnu panel diskusiju na temu „Izazovi i prilike za zelenu ekonomiju na Zapadnom Balkanu“ u kontekstu CBAM – Mehanizma prekograničnog usklađivanja (cijene) karbona.
CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) predstavlja instrument EU za postavljanje pravedne cijene karbona emitiranog tijekom proizvodnje proizvoda koji ulaze u EU, s ciljem poticanja čišće industrijske proizvodnje u zemljama izvan EU.
U tom kontekstu, izvozno orijentirane tvrtke, posebno iz područja proizvodnje željeza, čelika, cementa, vještačkog đubriva, aluminija, hidrogena i električne energije, moraju se pripremiti na potpunu primjenu CBAM mehanizma. Poseban izazov u ovom procesu je priprema i podnošenje izvješća o izravnim i neizravnim emisijama stakleničkih plinova u proizvodima koje izvoze u EU.
Istovremeno, Vanjskotrgovinska komora BiH se još od 2020. godine, kada je potpisana Sofijska deklaracija, aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, u smislu stvaranja novih kompetencija, jačanja konkurentnosti izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa, redukcije otpada, očuvanja životne sredine i kreiranja novih radnih mjesta.
„U posljednjih nekoliko mjeseci organizirali smo osam edukacija, četiri konferencije i poslovni forum zbog upoznavanja gospodarske zajednice o značaju ulaska u CBAM sustav. Određene direktive Europske unije nisu još prihvaćene i primjenjene u BiH, a mi nastojimo podignuti svijest predstavnika institucija o ovoj temi, jer su bh. tvrtke, prema našoj analizi, pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM i izvješćivanje, a neke su čak i deponirale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Ukoliko ne uđemo u sustav CBAM-a, godišnje ćemo gubiti minimalno 300 milijuna KM izvoza,“ rekao je predsjednik VTK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković.
Značajnu ulogu u pružanju podrške gospodarskom i privatnom sektoru u BiH pruža i Njemačka, koja je do sada kroz Green Recovery komponentu projekta Covid-19 Investment Response investirala 2,29 milijuna EUR u ovaj proces, s posebnim fokusom na zelenu ekonomiju i stvaranje zelenih vrijednosti.
„Zelena i digitalna transformacija u BiH je neizbježna. Zajedno s našim partnerima usmjerili smo se na povećanje i jačanje mjera energetske učinkovitosti i usvajanje cirkularnih praksi u bh. poslovnoj zajednici“, izjavila je Lea Thurm, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u BiH.
Tijekom panel diskusije predstavljena su iskustva tvrtki iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
„Kao proizvođači prešanih aluminijskih profila za primjenu u raznim industrijama, 80% do 85% naših proizvoda izvozimo u EU i svjesni smo zašto je aluminijska industrija obuhvaćena CBAM direktivom. Mi smo već ušli u zelenu tranziciju, a CBAM je financijska mjera izravno vezana za ovaj proces. Nadamo se da će do 2026. godine, kada počinje naplata po ovoj direktivi, u našoj zemlji biti uspostavljen Emission Trading System (EU ETS), čime će biti zaustavljen odljev novca koji će se moći iskoristiti za modernizaciju naših proizvodnih pogona i digitalizaciju“, dodala je Monika Papić iz tvrtke Emerus d.o.o. Široki Brijeg.
Tima Omerović Smajlović iz tvrtke Lukavac Cement d.o.o. istaknula je kako je ova tvrtka spremno dočekala CBAM direktivu koja je usvojena prošle godine.
„Na vrijeme smo shvatili ozbiljnost ove direktive, što dokazuje i činjenica da smo uspostavili i sustav za praćenje i izvješćivanje o emisijama CO2 i prije ove direktive. Za nas je CBAM još jedna prilika za razvoj postojećih pogona, ali i uvođenje novih tehnologija s ciljem smanjenja emisija CO2 kao i povećanja energetske učinkovitosti“, izjavila je Omerović Smajlović.
Također, govorilo se i o prednostima certifikacije za energetske menadžere – EUREM, a cijeli događaj organiziran je u okviru Green Recovery komponente projekta „COVID-19 Investment Response“, koju financira Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ), priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
/Desk/