Srbija je među zemljama Zapadnog Balkana ima najpropustljivije okruženje kada je riječ o ruskom utjecaju, a prije dolaska na vlast Srpske napredne stranke na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem 2012. godine, bilateralne veze Srbije i Rusije u vojnoj oblasti bile su na znatno nižoj razini — navodi se u izvještaju Ministarstva obrane SAD iz svibnja ove godine, koji na uvid ima i Radio Slobodna Europa (RSE).
U izvješću su analizirani odnosi Rusije sa Srbijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom.
Srbija – Rusija
“Nakon 2012. godine, Srpska napredna stranka je poduzela korake kako bi povećala vojnu suradnju sa Rusijom”, piše u izvješću i dodaje se da je ta suradnja rezultirala potpisivanjem ugovora o strateškoj suradnji u studenom 2013. godine, kao i da jedino Srbija od zemalja Zapadnog Balkana ima potpisane ugovore o suradnji na polju sigurnosti.
Naglašava se i da jedino Srbija sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama sa Rusijom, najmanje dva puta godišnje od 2014. godine, kao i da blagonaklono gleda na pomoć prilikom nabavke vojne opreme.
“Kako bi se suprotstavila međunarodnoj izolaciji koja je uslijedila nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine, Rusija je počela pokazivati veće zanimanje za razvojem vojne suradnje sa Srbijom. Kasnije te godine, održana je prva zajednička vojna vježba ‘Srem 2014’, u kojoj je sudjelovalo više od 400 (pripadnika) zrakoplovnih snaga, a nakon toga je Vojska Srbije prvi put sudjelovala u tenkovskoj vježbi na Međunarodnim vojnim igrama u Rusiji. Učešće se nastavilo i u sljedećim godinama”, stoji u izvješću.
Ističe se i da su proslava dana Vojske Srbije i vojni mimohod pomjereni 2014. godine kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao nazočiti tom događaju, kao i da je tempo zajedničkih vojnih vježbi intenziviran nakon 2014. godine.
U izvješću se podsjeća i na ruske vojne donacije Srbiji.
“Srbija je u listopadu 2017. godine dobila šest polovnih aviona MIG-29, a u veljači 2018. godine objavila je da će Rusija donirati 2.4 milijuna dolara za obuku srpskih pilota za upravljanje MIG-29”, stoji u ovom izvješću u kojem su pobrojane i zajedničke vojne vježbe Srbije i Rusije, među kojima je i ‘Slovensko bratstvo’ održana u Srbiji u lipnju 2019. godine, na kojoj je pored Rusije sudjelovala i Belorusija.
Kada je riječ o kupovini naoružanja i opreme, ističe se da je od 2012. godine jedino Srbija među zemljama Zapadnog Balkana nabavljala rusko naoružanje i opremu čiji iznos premašuje milijun dolara. Detaljno se navode sve kupovine, među kojima je i nabavka dva helikoptera MI 17 vrijednih 25 milijuna dolara 2016. godine.
“Srbija je 2017. godine najavila donaciju od 30 tenkova T-72 i 30 oklopnih vozila BRDM-2. Srbija je dobila i šest polovnih aviona MIG 29. Iako su ruska donacija, Srbija plaća Rusiji 208 milijuna dolara za remont ovih aviona, a time je predviđena i reparacija četiri aviona MIG koje Vojska Srbije koristi od ranije. Također, Rusija je najavila i donaciju vrijednu 10 milijuna dolara, koja se sastoji od dva remontirana transportna aviona An – 26”, stoji u izvješću.
Od promatranih zemalja, jedino je Srbija imala suradnju u obavještajnom sektoru sa Rusijom.
“Otvoreni izvori povezali su posjetu Nikolaja Petruševa, tajnika ruskog Savjeta za sigurnost, u listopadu 2016. godine s time što su dvojica ruskih obavještajnih agenata osumnjičenih za učešće u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori deportirana iz Srbije. Direktor vanjske obavještajne službe Rusije (SVR) Sergej Nariškin i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dogovorili su na sastanku 17. travnja 2018. godine nastavak suradnje i aktivnosti u sektorima sigurnosti i obavještajnih službi”, piše u izvješću Ministarstva obrane SAD-a.
BiH, Sjeverna Makedonija, Kosovo – Rusija
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, u izvješću se navodi da odnose te države s Rusijom kompliciraju etničke i političke tenzije u toj zemlji.
“Postoje dokazi da Rusija podržava separatistički pokret bosanskih Srba na čelu sa Miloradom Dodikom. Ruska podrška separatističkom pokretu motivirana je sa željom sprječavanja ulaska BiH u NATO i Europsku uniju. Tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno potiču odnosi između državnih institucija i entiteta Federacija Bosne i Hercegovine na jednoj strani, dok je na drugoj strani većinsko srpski entitet Republika Srpska. Vodeće partije bosanskih Srba protive se članstvu u NATO i to pruža Rusiji priliku za destabiliziranje BiH”, piše u izvješću.
Dokument američkog ministarstva ukazuje i na to da Kosovo ne surađuje sa Rusijom u sigurnosnim pitanjima.
“Rusija ne priznaje Kosovo kao suverenu državu i podržava odbijanje Srbije priznanja neovisnosti Kosova. Inicijativa Kosova o razvijanju održivog vojnog sustava i želja da potpiše akcijski plan za članstvo u NATO savezu (MAP), ograničava rusku mogućnost miješanja u unutarnja pitanja Kosova”, stoji u izvješću.
Obrambena politika Sjeverne Makedonije primarno je vođena članstvom Sjeverne Makedonije u NATO savezu, navodi se u izvješću američkog ministarstva obrane.
“Težnja Sjeverne Makedonije za članstvom u NATO savezu ojačala je njen otpor prema ruskom miješanju. Sjeverna Makedonija je izbjegla učešće u aktivnostima koje se povezuju s Rusijom u oblasti sigurnosti”, piše u izvještaju.
Što je ruska strategija?
Na Zapadnom Balkanu, Rusija je odlučna u odbijanju utjecaja Europske unije i SAD-a i umanjivanju utjecaja NATO-a, zaključuje se u američkom izvješću.
“Ključ strategije Rusije je da okrene javno mnijenje protiv euroatlantskih integracija. Rusija koristi alate, uključujući ekonomski pomoć, diplomatsku podršku, energetsku ovisnost i usmjerene komunikacijske kampanje i kampanje dezinformiranja”, stoji u izvješću i dodaje se da “SAD i Europska unija ne mogu sebi priuštiti ambivalentnost na Zapadnom Balkanu, jer takav pristup otvara vrata ruskom malignom utjecaju”.
“Postoje brojni primjeri ruskog malignog utjecaja, uključujući: pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, agresivnu rusku kampanju dezinformiranja koja je za cilj imala pokušaj ometanja referenduma u Sjevernoj Makedoniji o sporazumu o izmjeni imena sa Grčkom, koji je bio preuvjet za članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u”, navodi se u dokumentu.
Naglašava se i da su, osim Kosova, države bivše Jugoslavije ovisne od naslijeđa ruske vojne opreme, još od vremena kada su bile dio Jugoslavije.
“BiH i Sjeverna Makedonija su u procesu odricanja od nasljeđa ruske vojne opreme. To predstavlja mogućnost za SAD da postanu njihov izabrani partner”, piše u izvješću.
Suradnja sa SAD
Suradnja SAD sa Srbijom u oblasti obrane i dalje je komplicirana zbog težnji Srbije da ostane vojno neutralna i da ne pristupa vojnim savezima, navodi Ministarstvo obrane SAD.
“Srbija čvrsto odbija put ka članstvu u NATO-u iako je članica Partnerstva za mir s aktivnim Individualnim akcijskim planom partnerstva (IPAP). SAD su najaktivniji vojni partner Srbije. Srbija ima više nego dvostruki broj angažmana sa SAD-om nego s bilo kojom drugom državom. Međutim, manjak transparentnosti u strateškim i operativnim prioritetima Srbije komplicira suradnju u oblasti obrane”, navodi se.
Bosna i Hercegovina se gotovo u potpunosti oslanja na međunarodnu sigurnosnu pomoć kako bi reformirala svoju vojsku, navodi se i naglašava činjenicu da više od 80% proračuna za obranu odlazi na troškove vojnog osoblja, a da složena struktura vlasti BiH zahtjeva politički konsenzus tri člana Predsjedništva.
Kosovo je u prosincu 2018. usvojilo nove zakone o transformaciji Kosovskih snaga sigurnosti (KSB), uključujući formiranje Ministarstva obrane i dodavanje teritorijalne obrane u nadležnost KSB-a.
“Politika SAD prema razvoju KSB-a poziva na pridržavanje desetogodišnjeg plana tranzicije uz podršku SAD-a, nastavak regrutacije pripadnika iz manjinskih zajednica i unaprjeđenje komunikacije i koordinacije između KSB-a i NATO-a”, stoji u izvješću.
Suradnja u oblasti sigurnosti između SAD i Sjeverne Makedonije ocjenjuje se kao produktivna.
“Potpisivanje povijesnog Prespanskog sporazuma sa Grčkom u lipnju 2018. (koji je riješio višedesetljetni spor oko imena) otvorio je novo poglavlje za suradnju sa Sjevernom Makedonijom u oblasti sigurnosti. Kako Grčka sada podržava članstvo Sjeverne Makedonije u NATO-u, predstavnici Saveznika potpisali su 6. veljače 2019. protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u kao tridesete članice Saveza”, piše u izvješću.
Suradnja Zapadnog Balkana sa NATO-om
Usprkos tome što Srbija ne teži članstvu u NATO-u, suradnja te zemlje i Alijanse uključuje: suradnju u oblasti sigurnosti, obuke i obrane, reforme sektora sigurnosti, kao i u oblasti unaprjeđenja dočasnika, navodi se u izvještaju. Također je navedeno da je Srbija u siječnju 2015. donijela odluku o produbljivanju suradnje sa NATO-om kroz Individualni akcijski plan partnerstva (IPAP).
“Zajednička grupa Srbija-NATO za reformu obrane je ustanovljena u veljači 2006. kako bi pružila savjetodavnu i drugu podršku vlastima u Srbiji s ciljem reforme i modernizacije oružanih snaga Srbije i kako bi se izgradila moderna, dostupna obrambena struktura, koja se može demokratski kontrolirati”, jedna je od stavki kojom se opisuje suradnja.
Kada je riječ o suradnji Bosne i Hercegovine sa Alijansom, u izvješću se navodi da je ta suradnja postavljena kroz Individualni akcijski plan partnerstva (IPAP). Prvi IPAP je, kako se navodi, dogovoren 2008-, dok je ažurirana verzija dogovorena 2014. godine. Posebno se ističe da su saveznici ponudili BiH Akcijski plan za članstvo 2010. u Estoniji, a 2018. ministri vanjskih poslova članica NATO-a pozvali BiH da podnese svoj prvi Godišnji nacionalni program za članstvo (ANP).
Preispitivanje odnosa sa Kosovom
NATO predvodi operaciju za podršku mira na Kosovu (KFOR) od lipnja 1999. u skladu s Rezolucijom Ujedinjenih nacija 1244. U izvješću se navodi da je NATO trenutno u procesu preispitivanja svog odnosa sa Kosovom (ne uključujući misiju KFOR-a), nakon što je donijeta odluka o transformaciji Kosovskih snaga sigurnosti (KSB).
U skladu s odlukom koju je NATO donio 2012. o podršci Kosovskim snagama sigurnosti, svaka promjena u nadležnosti KSB-a zahtjeva automatsko preispitivanje odnosa sa Kosovom.
Za suradnju sa Sjevernom Makedonijom, u izvješću se navodi da je prvi Akcijski plan za članstvo u NATO-u ta zemlja podnijela još pod imenom Bivša jugoslovenska republika Makedonija 1999. godine. U izvješću se naglašava značaj Prespanskog sporazuma između Grčke i Sjeverne Makedonije oko imena u lipnju 2018. što je omogućilo da pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije Savezu počnu u srpnju 2018. Saveznici su potpisali protokol o punopravnom članstvu Sjeverne Makedonije 6. veljače 2019. stoji u izvješću.
(Izvor: RSE)