Prema najavi, ovaj dokument će Europska komisija predstaviti najvjerojatnije 6. veljače u Strazburu, piše RSE.
Kako Srbija tako i Crna Gora bi mogle postati punopravne članice EU do kraja 2025. godine, ako do 2019. godine ispune kriterije iz vladavine prava, što podrazumijeva da se tamošnji lideri moraju “ozbiljno i s jasnom posvećenošću” suočiti s reformskim izazovima.
U slučaju Srbije, da bi se realizirao ovaj vremenski okvir (2025.), zemlja mora ispuniti i kriterije koji proizilaze iz poglavlja 35, a koji se odnosi na normalizaciju odnosa s Kosovom.
U nacrtu dokumenta u koji je Radio Slobodna Europa imao na uvid, Europska komisija predstavlja najoptimističniji scenarij u vremenskom smislu za svaku zemlju regije.
Prema indikativnom vremenskom okviru Europske komisije proizilazi da će 2019. godina biti ključna za države Zapadnog Balkana.
U dokumentu se navodi da bi tijekom te godine Kosovo i Srbija trebale postići “sveobuhvatnu normalizaciju odnosa”, što bi “otvorilo put za daljnji, suštinski napredak Kosova na putu ka europskim integracijama”.
Također, ista godina će biti važna i za Albaniju i Makedoniju koje bi trebale otvoriti pristupne pregovore sa Bruxellesom, a Bosna i Hercegovina bi tek tada trebala dobiti status kandidata.
Bruxellske institucije upozoravaju zapadnobalkanske države da se hitno i ozbiljno pozabave rješavanjem svih bilateralnih sporova koji moraju biti okončani prije pristupanja bilo koje zemlje u EU. Otvaranje mogućih pristupnih pregovora sa Sarajevom predviđa se tek 2023. godine.
Ta godina će, prema prognozi Europske komisije, biti u znaku završetka pristupnih pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom, a 2024. se planira potpisivanje pristupnog sporazuma koji bi stupio na snagu godinu dana kasnije, odnosno krajem 2025., kada i ove dve zemlje postanu nove članice EU.
Kako se ističe u nacrtu strategije, ovo podrazumijeva i granične sporove. Bruxelles poručuje da Europska unija ne želi uvoziti bilateralne sporove.
“Oko graničnih sporova koji i dalje nisu riješeni, strane se moraju bezuvjetno obratiti pravno-obvezujućoj arbitraži, prije okončanja pristupnih pregovora i u potpunosti moraju ispoštovati konačnu odluku”, navodi se u nacrtu strategije Europske komisije.
“Principijelno, zemlje lideri na europskom putu imaju strateški interes da se zalažu, a ne odmažu težnje njihovih susjeda. Stoga, sve se zemlje moraju suzdržati od zloupotrebe otvorenih pitanja u europskom pristupnom procesu”, poručuje se u nacrtu strategije Europske komisije za zemlje Zapadnog Balkana.
(Izvor: RSE)