– Ove godine cilj je bio detektirati najranije slojeve iz tih metalnih razdoblja, što smo i uspjeli. Otvorili smo par probnih sondi a u drugoj sondi otkriveni su ostaci nastambi, što je jedan vrlo rijedak nalaz na ovim našim prostorima jer te ostatke nastambi vežemo za one najstarije metalne periode, odnosno prijelaz iz eneolitika u brončano doba. Pored spomenutog pronađen je i tipičan materijal građe koji je vezan za svakodnevne aktivnosti tih populacija koje su naseljavale ovaj predio, negdje između 2200. i 2000. prije Krista, kazao je Tino.
Dodao je kako su jedan od takvih tipičnih nalaza keramičke posude.
– One imaju posebnu brončano dobnu fakturu i tipičan ukras u vidu apliciranih plastičnih traka, koje su dodatno ukrašene s ubodima prstiju, tako da tu imamo i otiske prstiju tih najranijih stanovnika – ustvrdio je. Istaknuo je kako se život na tom podneblju nije zaustavio u rano brončano doba te kako ga je bilo i u kasnom brončanom dobu i u mlađem i starijem željeznom dobu.
– Od starijeg željeznog doba pronašli smo karakteristične ostatke posuda, a radi se o ručkama s takozvanim rogolikim plastičnim produžecima, koji su tipični za ovaj prostor u prelaznoj zoni u starije željezno doba. Nadalje, da se radilo o prosperitetnoj zajednici, koja je bila u mogućnosti kontaktirati i dalje s naprednijim svijetom, prema jugu, Grčkoj i Mediteranu, upućuju nalazi grčke keramike iz 4. stoljeća prije Krista. U tim slojevima i starijeg i mlađeg željeznog doba pronašli smo ostatke željezne rude i primarne, a i sekundarne željezne troske, koja je nastala preradom željeza. Preliminarno možemo kazati da je ta sirovina, odnosno željezo, vjerojatno išla u smjeru juga, dok su u smjeru sjevera, prema Gradcu, išli luksuzni proizvodi tih mediteranskih radionica, kao što je ulomak grčke keramike koji smo pronašli – istaknuo je Tomas.
Snježana Vasilj, voditeljica radova arheoloških istraživanja na brdu Gradac kazala je kako su nakon prve faze istraživanja, koja su iznjedrila značajne arheološke nalaze, posebno rimske cisterne, koja je, kako kaže, izuzetno rijedak nalaz ne samo na ovim prostorima nego i šire, krenuli u drugu istraživačku kampanju, koja je podrazumijevala dvije linije istraživanja.
– Jedna linija nastavlja istraživanje antičkih lokaliteta, dok je druga obuhvatila prapovijesne lokalitete. To je jako značajno, posebno zbog prapovijesnih lokaliteta, koji su vrlo značajni za ovaj kraj, jer kako je istaknuo moj kolega, puno govore o tim vezama unutrašnjosti i zone zaleđa istočno-jadranske obale. Nalazi koji su se pokazali ohrabruju nas. Nastavili smo istraživanja antičkog perioda, jer smo shvatili da velika cisterna mora sa sobom imati i jednu veliku značajnu infrastrukturu koju je ona morala opskrbljivati. To znači da se moralo nalaziti značajnije naselje koje je funkcioniralo na ovom prostoru. To smo dobrim dijelom uspjeli ostvariti, a realizacija i kruna realizacije ovih istraživanja je pronalazak kasno antičke bazilike, jedne bogomolje koja je vezana za pojavu kršćanstva u kasnoj antici – kazala je Vasilj.
– Ova bazilika je jedinstvena u kontekstu čitavog lokaliteta. Njezine proporcije 6 x12 metara i apsida s tako kvalitetnom gradnjom i jednim ukomponiranim grobom, koji puno kazuje o toj bazilici, upućuju nas na dalja istraživanja i zaokruživanje jednog cijelog prostora, koji je vezan za antičko razdoblje – dodala je Vasilj.
Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama istaknuo je kako će Općina, kao i do sada, nastaviti davati potporu tom projektu. Općina će sa zadovoljstvom sudjelovati u daljnjem otkrivanju i daljnjim radovima, kako bi se vidjelo što je sve bilo na ovom prostoru. Prema iskazima arheologa, radi se o jednom velikom otkriću, a općina će se maksimalno uključiti u financiranje tog projekta, kazao je Ivančević. Dodao je kako će se iz općinskog proračuna izdvojiti jedan veći dio sredstava za ovaj projekt te da je u planu i jedna vrsta muzeja.
(Izvor: Fena)