Bosne i Hercegovine nema na najnovijoj ljestvici zemalja prema poznavanju engleskog jezika, koju je objavila međunarodna organizacija Education First (EF). Istodobno, Hrvatska je zauzela šesto mjesto na svjetskoj ljestvici, dok su europske države ponovno ostvarile najbolje rezultate na globalnoj razini.
Prema rezultatima istraživanja EF English Proficiency Index (EF EPI) za 2026. godinu, Švedska, Austrija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Hrvatska nalaze se među zemljama s naprednim poznavanjem engleskog jezika.
Hrvatska je zauzela šesto mjesto u svijetu, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodne godine. Zagreb je, s druge strane, ostvario zapažen rezultat i zauzeo peto mjesto među svjetskim prijestolnicama.
Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena objavljenom ljestvicom, dok se susjedna Srbija nalazi među državama s visokom razinom poznavanja engleskog jezika.
Europa i dalje predvodi svijet
Iako Europa i dalje prednjači prema znanju engleskog jezika, rezultati pokazuju i određeni pad. Čak 27 od 33 europske zemlje obuhvaćene istraživanjem ostvarile su slabiji rezultat nego godinu ranije.
EF svake godine provodi istraživanje kojim rangira zemlje prema komunikacijskim vještinama stanovništva na engleskom jeziku.
Stanovnici država s vrha ljestvice, prema rezultatima istraživanja, mogu razumjeti zahtjevne tekstove, koristiti nijansiran jezik u društvenim situacijama te pregovarati o ugovorima s izvornim govornicima engleskog jezika.
Kako su prošle zemlje regije?
Među zemljama regije i susjedstva Mađarska je zauzela 18. mjesto na svjetskoj ljestvici, Srbija 22., Italija 31., a Albanija 59. mjesto.
Najveći napredak u poznavanju engleskog jezika tijekom proteklog desetljeća ostvarile su Slovačka, Bugarska i Ukrajina.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 2,3 milijuna ljudi koji su testirani tijekom prošle godine. Prosječna dob sudionika bila je 27 godina.
Bolje jezične vještine povezane s gospodarskim rezultatima
Organizacija Education First, sa sjedištem u Zürichu, upozorava i na povezanost boljih gospodarskih rezultata država s ulaganjem u jezično obrazovanje.
Vladama preporučuje prilagodbu prijamnih ispita kako bi se veći naglasak stavio na komunikacijske vještine, dok pojedincima savjetuje više praktičnog vježbanja govora.
Jedna od preporuka jest i čitanje knjiga naglas, čime se mogu razvijati izgovor, tečnost i sigurnost u komunikaciji na engleskom jeziku.




